Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatska predsjednica odbija prozivanja Human Rights Watcha


Policija nadgleda granicu, ilustrativna fotografija

Nakon 24-satne šutnje, ured hrvatske predsjednice odbacio je prozivanja Human Rights Watcha (HRW) na njen račun o upotrebi sile prema migrantima kao izjave izvučene iz konteksta. Aktivisti za ljudska prava ne očekuju da hrvatska policija prestati sa praksom nasilnih odvraćanja migranata, niti da će uslijediti sankcije prema Hrvatskoj. Hrvatska policija šuti i dalje.

Iz ureda hrvatske predsjednice odbijaju prozivanja Human Rights Watcha da je ona u razgovoru za švicarsku televiziju priznala da hrvatska policija koristi silu pri vraćanju ilegalnih migranata u Bosnu i Hercegovinu. Posrijedi su "igre riječi, krivi prijevodi ili iz konteksta izvučeni dijelovi izjava", stoji u priopćenju.

Što se tiče sredstava prisile, u priopćenju se naglašava kako ih "hrvatska policija pri sprječavanju ilegalnih migracija primjenjuje u najmanjoj mogućoj mjeri koja je neophodna za zaštitu sigurnosti policijskih službenika i za obavljanje njihovih zadaća".

Jedan od osnivača i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je hrvatska predsjednica imala na neki način sreću, jer ju je HRW prozvao par dana prije nego što je imala najgori istup u vezi s migrantima.

"A to je posjet granici nakon kojeg je policajcima davala upute kako da objašnjavaju modrice na tijelima migranata, time što se probijaju kroz šiblje. To je nešto što je potpuno bez presedana za bilo kojeg pristojnog šefa države. Dakle, čak i ovaj 'umanjeni i ublaženi' pritisak na predsjednicu pokazat će se, po svemu sudeći, previše za nju", procjenjuje Puhovski.

Naime, Puhovski podsjeća da bi ona željela biti predsjednička kandidatkinja pretežno desnog, pa onda desnocentrističkog dijela glasačkog tijela, koje nema posebnih simpatija za ljudska prava.

"To je i nešto šira odrednica hrvatske politike u posljednje vrijeme, jer se prije nekoliko tjedana premijer Plenković za čuđenje mnogih ljudi u Europi, pa i u Hrvatskoj stavio na stranu Orbana, poljskih, čeških i nekih drugih političara i političarki koji su osporavali kandidaturu jednog kandidata za predsjednika Europske komisije time što preozbiljno shvaća ljudska prava", podsjetio je Puhovski na slučaj sa Fransom Timmermansom.

Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije kaže za RSE kako su oni još u petak tražili pojašnjenje predsjedničine izjave, i da je vrijeme da se sa praksom nasilnog vraćanja izbjeglica prestane.

"Mnogi su upozoravali na to, a mi i dalje upozoravamo. Također, ono što vidim kao problematično je činjenica da Europska komisije i kompletna EU zna da se to događa, da se 'push-backovi' (nasilna odvraćanja) ne događaju samo na hrvatskoj granici, već da imamo i lančane 'push-backove' iz Italije preko Slovenije kroz Hrvatsku do BiH i dalje, i da je to zaista i europsko političko pitanje. Jer,očito je da i sama EU to tolerira, kako bi 'obranila' svoje granice, i problem je u tome da ni sama EU nije spremna štititi ljudska prava, koja su njen temelj", konstatira Sara Kekuš.

Puhovski ne očekuje da će se postupanje hrvatske policije prema migrantima na granici sa BiH imalo izmijeniti.

"Hrvatska se objektivno našla u teškoj situaciji, jer joj s jedne strane stavljaju na teret čuvanje granice, a htjela bi ući u Schengen, što joj Slovenija i neki drugi onemogućavaju, a sa druge strane se nalazi u situaciji da se broj tih ljudi koji se prebacuju preko granice povećava, a oni ne mogu dokazati da tu granicu brane. Dakle, niti uspijevaju obraniti granicu, niti se uspijevaju ponašati u skladu s ljudskim pravima, i u opreci toga naravno da će opet ljudska prava proći slabije", upozorava Puhovski.

Ko tuče migrante?
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:22 0:00

Iako smo u više navrata pokušali dobiti komentar i od hrvatske policije, od njih nam nije stigao nikakav odgovor. Pismo HRW prenijelo je i nekoliko stranih medija, među kojima i portal The Guardian, a njihovo pismo, sa 24 sata zakašnjenja, i predsjedničin odgovor prenio je niz hrvatskih medija.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG