Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Popis stanovništva, povratak i etničko čišćenje


Etnička struktura BiH prema popisu iz 1991. godine
Zakon o popisu stanovništva u BiH već dugo je kamen spoticanja u političkim odnosima između stranaka dva entiteta, ili još konkretnije, između bošnjačkih i hrvatskih partija s jedne, i srpskih s druge strane.

Neslaganje izaziva član član 48, kojim se predviđa da se i nakon obavljenog popisa koji je planiran za proljeće 2011. godine, u procesu formiranja vlasti primjenjuju rezultati popisa iz 1991., sve do okončanja povratka izbjeglih i raseljenih. Presudnu riječ o Zakonu trebali bi dati delegati Doma naroda na narednom zasjedanju, krajem ovog mjeseca.

Protiv primjene podataka o etničkoj strukturi stanovništva iz starog popisa, ako novi bude i obavljen 2011. godine, su poslanici i delegati iz RS, čiji stav iznosi Slobodan Šaraba, Klub srpskog naroda:

„Da se briše član 48, nepotreban u ovom Zakonu, a ukoliko taj član ostane, mi nećemo biti u prilici da podržimo taj zakon“, kaže Šaraba.

S druge strane, poslanici i delegati iz Federacije u Parlamentu BiH smatraju da se rezultati etničkog čišćenja ne smiju uzimati u obzir kod formiranja novih organa vlasti.

„Da se ono što se desilo u dva desetljeća, najveći egzodus u novijoj evropskoj povijesti i kataklizma, ne pretače kroz rezultate popisa i nove političke odnose u BiH, bez novog Ustava i nekih preciznih političkih dogovora“, ističe zastupnik HDZ 1990 Martin Raguž.

„Onaj ko ne bude glasao za to, taj će snositi odgovornost zbog čega nemamo taj zakon o popisu stanovništva“, kaže predsjednik SDA i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Sulejman Tihić.

U očekivanju nastavka rasprave u Parlamentu, svi se drže već objavljenih stavova. Dušanka Majkić, predsjedavajuća Doma naroda, kaže da za Savez nezavisnih socijaldemokrata član 48 nije prihvatljiv iz više razloga.

„Prvo, smatramo da je nejasno ko će utvrditi da je Aneks VII do kraja implementiran, hoće li moći doći do zloupotrebe tako što će neko reći „Ne, nije implementiran“, i tako se ponavljati sljedećih dvadeset godina. Drugo, sporni član 48 je pokušaj derogiranja načina odlučivanja, dakle, po nama, derogiranja samog Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, jer Ustav BiH nigdje ne predviđa da popis iz 1991. godine bude osnov za konstituisanje vlasti na svim nivoima. Kako poštovati taj popis iz 1991. kod opština koje nisu ni postojale '91. godine? Znamo da je prije rata u BiH bilo 109, a sad ima 140 opština. Čemu vršiti popis stanovništva, ako to nije, između ostalog, i za konstituisanje vlasti? Dakle, mislimo da je to zloupotreba ovog zakona“, navodi Majkićeva.

Politika iznad svega


S druge strane, Martin Raguž naglašava da sporni član proizilazi iz entitetskih ustava.

„U entitetskim ustavima stoji da će se popis '91. za formiranje vlasti koristiti kao osnova sve dok se ne implementira Aneks VII. Nismo mi ništa izmislili ovim člankom. Ima i ambicija da se što prije legalizira postojeće stanje i pretoči u vlast“
, navodi Raguž.

Više od milion bh. građana još uvijek je izvan zemlje, nalaze se u preko stotinu država svijeta. U BiH status raseljene osobe ima 50.000 porodica.

Olakšavajuća okolnost je što je, konačno, u Parlamentu usvojena Strategija za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog sporazuma koja predviđa da se proces povratka završi do 2014. godine.

Međutim, ogromna sredstva su potrebna samo da bi se riješio “krov nad glavom” za raseljene, ističe ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Safet Halilović.

„Mi smo u periodu od 2000. - 2007. imali samo milion do milion i po izdvajanja za povratak. To je karikatura. Prije toga, bavila se time međunarodna zajednica. Dakle, potrebna su sredstva od najmanje milijardu maraka, a period je predviđen od 2010. do 2014. godine. Mi se nadamo da će najveći dio, ako ne sve, biti riješeno u tom periodu, dakle do 2014. godine i to je glavna nakana ove Strategije“, kaže Halilović.

Analitičari u cijelom procesu nadmudrivanja i otezanja oko usvajanja Zakona o popisu stanovništva vide preveliku politizaciju. U zemljama gdje je statistika tehnička stvar, u BiH je politička, kaže sociolog dr. Esad Bajtal.

„Popis je zapravo jedna kućna inventura. Ako državu shvatimo kao kuću u kojoj svi stanujemo, bio bi elementarni red i naše ljudsko pravo da znamo šta sve u njoj imamo. Dakle, cijela stvar je ispolitizirana, svako popis nastoji uključiti u svoju predizbornu trku ili u svoje opšte političke ciljeve, koji su u principu, i od početka, i još od prije dvadeset godina potpuno inkompatibilni i nesaglasni. Pri svemu tome trpi narod i trpe oni koji su ih izabrali na vlast. Ovdje je politika iznad svega, ovdje je politika iznad kuće, iznad kulture, iznad života, u službi smrti, u službi nesporazuma, u službi jednog dijaloga koji nema nikakvog smisla. Upravo kao besmislen ne donosi nikakav rezultat, i kao takav traje već punih dvadesetak godina“, navodi Bajtal.

Presudna za Zakon je naredna sjednica Doma naroda, zakazana za kraj jula, kada će se znati hoće li popisa biti. Ako Zakon ne prođe, moglo bi se desiti da BiH i dalje, umjesto zvanične statistike, koristi procjene Američke obavještajne agencije (CIA) o broju stanovnika i drugim bitnim parametrima.

*****
Zakon o popisu stanovništva usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, o čemu se, ukoliko vas zanima, možete informisati u tekstu: Pređena prva stepenica ka popisu stanovništva u BiH
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG