Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Potreban je zakon o cenzusu na državnom nivou


Ilustrativna fotografija
I dok je usvajanje zakona o popisu stanovništva u BiH još neizvjesno, Republika Srpska je u utorak dobila svoj zakon o popisu. Ovo je, smatraju stranke sa sjedištem u Sarajevu, dodatni pritisak SNSD-a da se u državni zakon ugrade ona rješenje koja ne bi trebalo uključiti u popis.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić izjavio je da je razlog što je zakon o Zakon o popisu stanovništva 2011. godine donesen na entitetskom nivou kašnjenje u donošenju državno zakona.

„Proceduralno gledano, situacija u Parlamentu BiH je bezizgledna u narednih mjesec dana jer je zakon o popisu na nivou BiH tek u nacrtu 16. juna, što znači da on, i ako bi i prošao prvo i drugo čitanje u redovnim sjednicama, njega do jula mjeseca nema“, smatra Radojičić.

Predsjedavajući komisije za pripremu Prijedloga zakona o popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini Branko Dokić naglašava da je potrebno donijeti
Igor Radojičić
zakon na državnom nivou jer popis koji bi se proveo samo u RS ne bi imao pravu vrijednost i ne bi bio zvanično priznat.

„Sasvim je sigurno da ćemo imati i neke štete od toga, između ostalog i u činjenici da će neki bojkotovati taj popis, tako da nećemo dobiti prvu sliku, nego ćemo dobiti sliku onakvu kakvu neki priželjkuju i kakvu su lansirali u javnost u proteklih 15 godina, a koja nije bila stvarna. I treće, potrošićemo 20 miliona maraka za tako malu korist“, objašnjava Dokić.

Usvajanje zakona u RS, funkcioner SDA i potpredsjednik Narodne skupštine Ševket Hafizović vidi kao još jedan od način da se opstruiše donošenje zakona na državnom nivou.

„Na ovaj način ovaj entitet i ovaj parlament na jedan neustavan i nezakonit način uzimaju ovlašetnje države. Ovaj zakon vjerovatno kao takav neće biti proveden, ali očito treba neko njime u ovoj izbornoj godini i u predizborno vrijeme da maše“, kaže Hafizović.

Usvajanje zakona o popisu u RS neće obustaviti postupak u Parlamentu BiH, kaže Radojičić:

„Ako se gore postigne dogovor tim bolje. Onda će se moći postupati i po tom zakonu za cijelu BiH. Ako ne, onda ovdje mogu početi pripreme od strane Zavoda za statistiku i ostalih organa za popis u RS.“
Sasvim je sigurno da ćemo imati i neke štete od svega, između ostalog jer će neki bojkotovati taj popis, tako da nećemo dobiti prvu sliku, nego ćemo dobiti sliku onakvu kakvu neki priželjkuju...

Funkcioner Stranka za BiH Adib Đozić ističe da je donošenje entitetskog zakona o popisu još jedan od političkih poteza SNSD-a i dodaje:

„Mislim da SNSD koristi entitetsku Skupštinu da bi ucjenjivao državni Parlament da prihvati neke stavke kod popisa stanovništa u BiH koje ne bi trebalo sad uključivati iz sasvim razumljivih razloga - zbog dešavanja od 1992. do 1995. godine.“

Mada su podržali usvajanje zakona o popisu u RS, Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa izrazili su rezerve oko njegovog usvajanja dok se ne vidi šta će biti sa državnim zakonom.

Zoran Đerić, iz Partije demokratskog progresa, kaže da će njegova stranka učiniti maksimalne napore da se zakon usvoji i na državnom nivou.

„Stav PDP-a je da moramo imati popis stanovništva u BiH. Krovni zakon o popisu stanovništva, to je jedini način koji nam otvara vrata ka EU. Svi oni koji se zalažu deklarativno za ulazak u EU moraju imati u vidu tu činjenicu ukoliko su istinski opredjeljeni za tu EU. Ako to budemo radili, onda možemo naći kompromis“, kaže Đerić.

Bez obzira što je zakon o popisu usvojen u Narodnoj skupštini, njegovo stupanje na snagu ne treba očekivati do jeseni, jer su Bošnjaci u Vijeću naroda već najavili da će na njega pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog intresa. Ovo daje vremena da se zakon o popisu, koji bi jedini imao smisla i bio priznat od međunarodne zajednice, donese i na državnom nivou. BiH je jedina zemlja u Evropi koja nije provela popis u posljednjih 20 godina.

*****
Pročitajte i ovo:
Konačno usaglašen tekst zakona o popisu stanovništva
Izostanak popisa - veliki rizik evrointegraciji BiH
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG