Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bez podataka o stanovništvu na 131. godišnjicu prvog popisa


U Evropu prije Evrope
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:50 0:00
Šesnaestog juna navršava se 131 godina od prvog modernog popisa u BiH koji je provela austrougarska uprava. Pripreme su izvršene za godinu dana i bez savremenih tehnologija. Uspješno su popisane sve kuće, stanovi, muškarci i žene, pa tako danas znamo da je u BiH 1879. živjelo milion i 200.000 ljudi.

Nažalost, 130 godina poslije niko ne zna koliko ljudi danas živi u BiH, jer se aktuelna vlast ne može dogovoriti kako će popisati stanovništvo. Očigledno, za bh. prilike ne važi stara latinska: “Istorija je učiteljica života.”

BiH je bila druga zemlja u Evropi, nakon Belgije, koja je imala savremeni popis stanovništva zasnovan na naučnoj metodologiji. Austrougarska uprava godinu dana prije toga popisala je sva naseljena mjesta u zemlji i numerisla kuće, podsjeća Magbul Škoro, autor monografije “Pozdrav iz BiH”:

“Značajan popis je bio u Beligiji. To se smatra prvi modernim popisom - 1864. godine. A drugi popis bio je u BiH 1879. godine.”


BiH tad je imala šest okruga, sa 49 kotara, 43 grada i preko 5.000 sela. U njoj je ukupno živjelo oko milion i 200.000 ljudi. Ti podaci pokazuju demografski značajno drugačiju sliku glavnog grada BiH, ali i ostalih gradova u zemlji, kaže Škoro:

“Sarajevo ima 10.748 muškaraca, 10.629 žena, ukupno 21.387. Od toga 14.848 muslimana, 3.747 pravoslavaca, 698 katolika, 2.077 Jevreja i sedam ostalih. Karakteristika je da vidite ovdje koliko je prisustvo Jevereja u BiH, odnosno u samom Sarajevu bilo.“


Prema administrativno-političkoj organizaciji BiH bila je podijeljena na šest okruga u to vrijeme, što bi odgovaralo modernoj regionalizaciji, oko koje u poslijeratnoj BiH nikada nije postignut dogovor. Evo kako je to i praktično izgledalo:

„Mostaru kao okrugu pripadaju kotari Mostar, Bileća, Foča, Gacko, Ljubinje, Ljubuški, Nevesinje, Počitelj, Stolac i Trebinje. Danas su npr. neki gradovi drastični u smislu populacije građana koji tamo žive. Recimo, Trebinje je tada imalo 2.970 kuća, 7.936 muškarac, 8.549 žena - ratuju ljudi, ginu, idu vani, nema ih.“


Država koja odluči da radi nešto ništa nije nemoguće. Oni su imali sredstva, odvojili su sredstva i dali su sebi cilj da za godinu dana moraju imati ulazne podatke koji su tada metodološki bili potrebni za jedan popis.
Prije ovog popisa u BiH za vrijeme osmanske vladavine provedeno je još nekoliko, ali su oni nepotpuni i netačni jer su se popisivali samo muškarci. Za 40 godina austrougarske uprave izvršena su još četiri moderna popisa u BiH po savremenim standardima, dodaje Škoro:

„Država koja odluči da radi nešto ništa nije nemoguće. Oni su imali sredstva, odvojili su sredstva i dali su sebi cilj da za godinu dana moraju imati ulazne podatke koji su tada metodološki bili potrebni za jedan popis. I onda se krenulo s popisom.“


Naslijeđe za naredne generacije


Profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Zijad Šehić kaže da su i ovi popisi, kao i mnogi poslije njih, u modernom svijetu imali isti cilj i svrhu:

„Oni su na izvjestan način dali kompletnu i potpunu sliku BiH, struktura postojećih u zemlji, tako da su se mogli određeni planovi budućeg razvoja provoditi. A u tom periodu došlo je do značajnijih promjena u samoj zemlji. Prije svega, izvršeno je katastarsko snimanje cjelokupne zemlje, tako da smo dobili kompletnu sliku BiH i njenog teritorija.“

Oni su na izvjestan način dali kompletnu i potpunu sliku BiH, struktura postojećih u zemlji, tako da su se mogli određeni planovi budućeg razvoja provoditi.

Tako je BiH prije više od 130 godina imala potpune podatke o broju stanovnika i njihovoj vjerskoj i socijalnoj strukturi. Zahvaljujući tim popisima, koji su ostali u naslijeđe generacijama poslije, moguće je pratiti i modernu istoriju, napominje prof. Šehić:

„Pri kraju austrougarske uprave u BiH imamo znantnije povećanje za tih 40 godina - broj stanovništva od prvog popisa od 1,158.000 se penje gotovo na 2.000.000. Za naredni period austrougarski - 1910. godine popisom je data kompletna slika BiH koja nas može podsjećati i na onu sliku kakva će biti i u posljednjem popisu 1991. godine.“


Nakon toga za vrijeme Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca izvršena su još dva popisa, a poslije 2. svjetskog rata još šest. U svim tim burnim vremenima, kada su se na ovim prostorima smjenjivali različiti vladari i vlasti, BiH kao zemlja pratila je savremene tokove i ostatak svijeta.

Danas, 20 godina nakon posljednjeg popisa 1991., niko sa sigurnošću ne može reći koliko ljudi živi u BiH, jer se aktuelna vlast ne može dogovoriti kako će popisati stanovništvo. 130 godina nakon prvog modernog popisa, BiH bi 2011. mogla biti jedina zemlja u Evropi, ali i šire, koja ga uopšte neće imati.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG