Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pređena prva stepenica ka popisu stanovništva u BiH


Zgrade institucija BiH, sjedište državnog Parlamenta, arhiv
BiH je u srijedu napravila prvi korak ka održavanju popisa stanovništva u BiH 2011. godine usvajanjem neophodnog zakona u Predstavničkom domu državnog Parlamenta. I pored burnih političkih stavova, domaćim akterima vlasti ipak je, čini se, jasno da će proces integracije u EU biti usporen ukoliko ne bude popisa u isto vrijeme kad i u zemljama EU, na šta je upozorio i zvanični Brisel.

Zastupnik HDZ 1990 u državnom Parlamentu Martin Raguž:

„Bez obzira što je jako kasno, ako iduće godine sustigne dinamiku i da osigura popisivanje svog stanovništva i prepostavke da nakon dva desetljeća velikog pomjeranja, egzodusa konačno imamo prave pokazatelje i dobijemo pretpostvake da možemo koristiti i pretpristupne fondove i definirati strategije i da uozbiljimo ukupne odnose u BiH.“

Vehid Šehić, foto: Midhat Poturović
Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić napominje zašto je popis u BiH važan:

„Bitno je koliko građana živi u jednoj državi. Međutim, on ima daleko veći značaj jer će pružati i određene druge podatke, bez kojih nijedna država, pa ni BiH, neće moći graditi strategiju ekonomskog razvoja, potencijala i građana i zemlje socijalnu strategiju. On je prijeko potreban kako bi se izbjegle i manipulacije sa određenim procentima koje danas vrlo često možemo čuti od strane zvaničnika. Međutim, nijedna međunarodna ozbiljna insitucija neće to prihvatiti kao validan podatak jer nemate ono što je osnov, a to je popis stanovništva i ono sve što popis stanovništva prema evropskim standardima zahtijeva da imate.“


Što se IPA fondova tiče, popis može biti održan i najesen naredne godine, no kako će ga provesti i zemlje u regiji, veoma je važno da bude paralelno proveden i u BiH zbog mogućih zloupotreba, kaže zastupnik SDA u Parlamentu BiH Halid Genjac:

„Bilo bi dobro da se održi popis u BiH kad i u Hrvatskoj, u Srbiji i u Crnoj Gori zbog eventualne mogućnosti manipulacija - prelaska građana nakon što budu popisani u jednoj državi, onda da pređu u drugu državu itd. To se značajno smanjuje ako je popis istovremeno.“


Popis u jesen naredne godine?


Nakon što je Parlament riješio pitanje strategije o provedbi Aneksa 7 o povratku izbjeglih, osnovni kamen spoticanja za bh. političare jeste izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali i o raspodjeli vlasti u BiH koja se formira po osnovu etničkih rezultata popisa. Mada još uvijek važe rezultati iz 1991. godine, zastupnica Stranke za BiH Azra Hadžiahmetović smatra da se ipak o tome ne treba izjasniti:

Azra Hadžiahmetović, foto: Midhat Poturović
„Ja ću vas podsjetiti da je riječ o neobavezujćim elementima, jer neke zemlje koje su ih uključile kao neobavezujuće imaju vrlo jasne pouke o tome da stanovništvo ne mora odgovarati na pitanja takve vrste. Ni u jednoj od takvih zemalja nacionalna, etnička i vjerska pripadnost nije važna za uspostavljanje administrativne strukture vlasti. Ti podaci se koriste isključivo i samo u statističke svrhe. Kad gledate sadržinu prijedloga zakona, on u jednom članu govori o obavezi svakog ispitanika da odgovori na sva postavljena pitanje, dakle nekonzistentno, drugo uključuje te neobavezujuće elemente i na taj način takvim formulacijama člana tog zakona obevzuje sve ispitanike da odgovore i na neobavezujuće elemente.“

Zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Milica Marković smatra da je izjašnjavanje, ipak, važno:

„Taj broj koji se izjasni i po etničkoj osnovi će kasnije dovesti u vezu sa implementacijom tih rezultata - dakle, koliko je Bošnjaka, koliko Srba, koliko Hrvata u BiH - i ne samo za formiranje vlasti nego će biti primjenjivan za druge parametre, kao što su raspodjela PDV-a, raspodjela sredstava od IPA fondova i druge stvari koji su vezane, možda, za neke druge ekonomske i privredne teme više nego što je samo formiranje vlasti.“

Ovo bi moglo uticati i na način glasanja u Domu naroda. Ipak, mora se voditi računa o tome da zakon prođe, jer EU neće moći BiH uvrstiti u svoje dugoročne finansijske tokove, upozorava Šehić:

„Ne treba zaboraviti da 2017. godine EU donosi svoj dugoročni budžet koji, možda, može uključivati BiH, i ako bi nas primili 2019. ili 2020., a možda i 2017. onda moraju ući i određeni statistički podaci u taj budžet kad je u pitanju broj građana u BiH.“


S obzirom da pripreme oko popisa zvanično mogu početi tek nakon što zakon zvanično bude donesen, odnosno osam mjeseci nakon njegovog objavljivanja, za sada je najizvjesnija varijanta da će popis umjesto u ponoć prvog aprila naredne godine biti pomjeren za jesen.

*****
Možda bi vas mogao zanimati i ovaj tekst: Bez podataka o stanovništvu na 131. godišnjicu prvog popisa
i video:

U Evropu prije Evrope
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:50 0:00
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG