Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izborna godina prijetnja ljudskim pravima


Na Međunarodni dan ljudskih prava građani su u BiH ukazali na katastrofalno stanje u toj oblasti, Foto: Midhat Poturović
HRW u svom posljednjem izvještaju o stanju ljudskih prava upozorava na ozbiljne posljedice političke krize u BiH i sve veću etničku podijeljenost u zemlji. Predstavnici domaćih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava upozoravaju da bi situacija mogla biti i gora izborne 2010. godine, te da se nacionalistička retorika zaoštrava, a građani drže u atmosferi straha

Eskalacija političke krize u BiH oko Ustava i statusa Republike Srpske i dalje slabi državu, a zemlju dijeli po etničkoj liniji, navodi se posljednjem izvještaju Human Rights Watch-a o ljudskim pravima širom svijeta.

Politička kriza i etnička podjeljenost gotovo je zaustavila povratak, a o tome svjedoče brojni primjeri ljudi koji su po drugi put napustili svoje prijeratne adrese, naglašava Muhamed Džemidžić iz Helsinškog komiteta BiH:

Branko Todorović
„Oni se čak ponovo pakuju i odlaze tamo gdje bi bili većina i gdje bi mogli da uživaju ona prava kao pristup zapošljavanju, pristup zdravstvenoj zaštiti, socijalnim fondovima itd. Nažalost, ukoliko se ispune zahtjevi za popis u 2011. godini, tek tada će oni koji su vodili državu u prethodnim godinama morati priznati da su na procesu povratka uradili vrlo malo ili gotovo ništa.“

Iako podjele postoje, one su vještačke, kao i politička kriza koja je izazvana da bi poslužila vladajućim elitama da prikriju nelegalno stečena bogatstva, a stanovništvo drži u atmosferi kontrolisanog straha, ističe predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović:

„Kriza u BiH je zapravo vještački izazvana i izaziva se stalnim insistiranjem na međuetničkim i međureligijskim podjelama, tako da se oživljavaju i osnažuju podjele koje su nastale tokom rata i da se na neki način ne pomaže da dođe do zacjeljenja rana koje je rat izazvao, prije svega mislim na više od deset hiljada nestalih, koji do danas nisu pronađeni. Prema tome, očigledno je da vladajućim političkim strukturama odgovara ovakva jedna situacija stalne napetosti, u kojoj građani BiH ne obraćaju previše pažnju na siromaštvo, na nezaposlenost i na veliko kašnjenje zemlje u reformama, koje svakako utiču na evroatlantske inegracione procese.“

NAVODI HRW-a SAMO SU DIO SLIKE


Međutim, ono na šta HRW ukazuje, ali i druge NVO, samo je dio slike katastrofalnog stanja u kojem se BiH nalazi, dodaje Todorović:

„...blokiranih niza institucija, neprocesuiranja ratnih zločinaca, etničke diskriminacije, manje slobode medija nego što je to bilo čak prije nekoliko godina, i stalnog nastojanja da sve procese drži strogo pod kontrolom, mada istovremeno nema demokratskih pomaka. Zaista zabrinjavajuće i poražavajuće. Mislim da će do oktobra građani BiH itekako imati priliku da razmisle kome da daju svoje povjerenje – da li nekim novim političkim strukturama ili onima koji su se osvjedočili samo u kršenju ljudskih prava i opstrukciji reformi i koji su svakako odgovorni za tešku situaciju u kojoj građani BiH danas žive.“

Vehid Šehić
U izvještaju HRW dalje ocjenjuje da je u BiH u protekloj godini na području procesuiranja ratnih zločina ostvaren napredak, iako je prvi zamjenik visokog predstavnika Rafi Gregorijan nedavno objavio da je u BiH aktivna mreža podrške haškom bjegunacu Ratku Mladiću.

Određeni napredak u suočavanju sa prošlošću, koji bi se trebao ogledati u kažnjavanju svih optuženih za ratni zločin, je napravljen, slaže se i Vehid Šehić iz NVO Forum građana Tuzle, ali dodaje kako to nije učinjeno zaslugom domaćih vlasti:

„Nije to volja političkih lidera u BiH, nego pritisak međunarodne zajednice. Tu imamo određeni napredak, međutim, još uvijek postoji veliki otpor stvarnom utvrđivanju svih činjenica koje bi trebalo da omoguće da konačno, bez tog velikog balasta ratne prošlosti, počnemo razmišljati o budućnosti. To se može odnositi i na Hrvatsku i na Srbiju, jer još uvijek postoje određeni otpori lociranju osoba osumnjičenih za ratne zločine, a eskalira samom činjenicom da se pokazuje veliko nepovjerenje prema Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, koji ipak, bez obzira na sve eventualne kritike koje bi mogli da uputimo, su za ovaj period koliko oni rade, uradili daleko više nego svi ostali sudovi BiH od 1996. – 2010. godine.“


U preporukama Izvještaja za sve zemlje, HRW je pozvao vlade demokratskih zemalja da zaštitu ljudskih prava učine prioritetnom temom tokom bilateralnih razgovora sa vladama koje ih krše.

VIŠE O OVOJ TEMI:

Ključan balkanski problem odgovornost za ratne zločine
XS
SM
MD
LG