Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ključan balkanski problem odgovornost za ratne zločine


Zaštita ljudskih prava na Zapadnom Balkanu ne ide u korak sa stremljenjima ka evropskoj integraciji, objavio je Human Rights Watch u svom Svjetskom izvještaju i navodi okolnosti i poteškoće u toj oblasti u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu u prošloj godini.

"Ako su vlade na Balkanu ozbiljne u pogledu evropske integracije, moraju dati veći prioritet ljudskim pravima. To uključuje i Hrvatsku, zemlju za koju se smatra da je najdalje odmakla na putu ka članstvu u EU i koja mora učiniti mnogo više kako bi dostigla evropske standarde", izjavila je Wanda Troszczynska-van Genderen, istražitelj za Zapadni Balkan u Human Rights Watchu.

Odgovornost za ratne zločine ključan je problem u cijeloj regiji, kako u pogledu saradnje zemalja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), tako i u domaćim suđenjima za ratne zločine.

Bosna i Hercegovina
ostvarila je značajan napredak u domaćim suđenjima. I dok se u Hrvatskoj provode postupci protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine, nesrazmjerno velik broj optuženih čine Srbi, dok je saradnja zemlje s Tribunalom nedosljedna. Poboljšana saradnja Srbije s Tribunalom još nije rezultirala hapšenjem najtraženijeg osumnjičenog ratnog zločinca u regiji, Ratka Mladića, ratnoga vojnog vođe bosanskih Srba, uprkos ponovljenim obećanjima da će biti priveden pravdi.

Napredak u pitanjima utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine najsporije se ostvaruje na Kosovu, ali ima nekih ohrabrujućih znakova koji uključuju pokretanje malog broja postupaka nove pravosudne i policijske misije EU-a na Kosovu (EULEX) za slučajeve ratnih zločina, uključujući i istragu navodnog prebacivanja oko 400 srpskih i drugih zatvorenika u zatvore u Albaniji koje je izvršila Oslobodilačka vojska Kosova 1999. godine.

MANJINE IZLOŽENE NASILJU, ZAPAD PRISILNO VRAĆA IZBJEGLICE

Romi i ostale etničke manjine i dalje su marginalizirane i izložene nasilju. Broj međuetničkih incidenata nije velik, ali to je odraz tendencije ka sve većoj segregaciji etničkih zajednica, više nego njihove snažnije integracije, kažu u Human Rights Watchu. Etnički podijeljena područja, posebno kosovski grad Mitrovca, i dalje se nalaze na rubu usijanja.

U ostvarivanju trajnih rješenja za raseljena lica i izbjeglice postignut je slab napredak. Broj dobrovoljnih povrataka izbjeglica opao je u cijeloj regiji, dok zapadnoevropske zemlje provode prisilan povratak izbjeglica, posebno u Srbiju i na Kosovo.

Human Rights Watch izrazio je zabrinutost zbog maltretiranja branilaca ljudskih prava i nezavisnih novinara u cijeloj regiji. Oblici maltretiranja kretali su se od anonimnih i javnih prijetnji do ograničavanja održavanja javnih događaja te podnošenja krivičnih i građanskih tužbi za klevetu protiv aktivista.

HRW je još naveo slabost azilantskog sistema u Hrvatskoj, bh. politiku neograničenog zadržavanja u pritvoru osoba osumnjičenih za terorizam kojima je oduzeto bh. državljanstvo, etničku napetost u većinski albanskom području Preševske doline u Srbiji.

O IZVJEŠTAJU HRW-a DETALJNIJE U TEKSTOVIMA NAŠIH NOVINARA:

BiH: Izborna godina prijetnja ljudskim pravima

Srbija: Ključni problemi saradnja sa Hagom i odnos prema manjinama


Kosovo: Kritike HRW-a realne

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG