Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zakon o državnim praznicima 'pao' po peti put


Parlament BiH
Parlament BiH razmotrio je peti po redu prijedlog zakona o praznicima, no još nema spremnosti da se dijametralno suprotni stavovi oko spornih datuma približe. BiH je jedina zemlja koja praznike slavi po entitetskim, a ne državnom zakonu, i u kojoj ne postoji saglasnost oko datuma bitnih za državu.

Zastupnici stranaka iz RS neće prihvatiti 1. mart - Dan nezavisnosti, kao praznik, kao ni 25. novembar - Dan državnosti, niti obilježavati 11. juli kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, jer su, kako kaže Momčilo Novaković, ti datumi za njih sporni.

„To su pitanja koja su, prije svega, politička, a tek onda pitanja praznikovanja i nerada. Pazite, mi imamo dvije varijante: da forme radi usvojimo zakon pa to kažemo na taj način, ili da usvojimo suštinski zakon i da praznikujemo ono što se dogovorimo i oko čega se svi slažemo. A onda entiteti svojim zakonima o praznicima mogu regulisati ta druga pitanja, i to nije sporno. Postoje i danas entitetski zakoni o praznicima koji su definisali praznike. Dakle, ono što se svi slažemo na nivou države treba biti praznik, a ono što se ne slažemo, a možemo se dogovoriti na entitetskom nivou, onda to slavimo tamo.“


Šefik Džaferović
I predstavnici stranaka iz Federacije svjesni su da njihove kolege iz drugog entiteta neće prihvatiti prijedlog u kojem su sadržani ovi datumi. Šefik Džaferović, zastupnik iz SDA:

„Zakon koji je danas pred poslanicima je za mene prihvatljiv jer on u sebi sadrži, pored Nove godine i Prvog maja, i 25. novembar kao Dan državnosti BiH, 1. mart kao Dan nezavisnosti, 11. juli kao Dan sjećanja na žrtve genocida - i to je ono što ja mislim treba da bude sadržaj zakona o praznicima BiH i zbog toga ću ga ja podržati. Međutim, prema onome što je bilo na Ustavno-pravnoj komisiji, a na Komisiji je bilo vidljivo da to nema podrške iz RS-a, bojim se da danas nećemo zbog izostanka te entitetske podrške opet doći u poziciju da nemamo taj zakon.“

Male šanse za kompromis


Azra Hadžiahmetović
iz Stranke za BiH ima sličan stav:

„To su ona ključna sporenja koja su vezana za donošenje zakona o praznicima. Ja ne vidim nagovještaja bilo kakve promjene i ja mislim da će, nažalost, zakon o praznicima još pričekati.“


Slavko Matić
No, ni samim predlagačima izgleda nije stalo da se zakon usvoji budući da insistiraju na onom što unaprijed ne može biti prihvaćeno, ocjenjuje Slavko Matić, HDZ BiH:

„Da postoji iskrena volja predlagatelj bi se malo više potrudio da iza takvog prijedloga stane malo širi krug. Ne govorim sad o svim parlamentarnim strankama, ali bilo bi dobro da to nije samo prijedlog jednog zastupnika ili jedne stranke. Puno lakša bi prolaznost bila i puno lakše bi bilo doći do potrebite većine da se zakon usvoji. Kad bi se malo lobiralo i nastojalo da iza prijedloga stanu dvije, tri stranke, bila bi veća vjerojatnoća da će takav zakon proći. Osobno mislim sadržajno da postoje stvari koje su se mogle i na malo lagodniji način izreći i lakše bi prošle. Primjerice, 9. svibanj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe. Bilo je sasvim dovoljno reći da je to Dan Europe i kao takav vjerujem da bi bio prihvatljiv svakom.“

Džaferović napominje da do usvajanja novog zakona važi Zakon o praznicima RBiH usvojen 1995. godine:

„Dokle god se ne donese zakon od strane postdejtonske BiH, mi imamo zakon o praznicima – i o 25. novembru i o 1. martu - zakoni RBiH iz 1995. godine koji se po principu kontinuiteta moraju primjenjivati u cijeloj teritoriji, jer to su zakoni cijele teritorije. Zakon postoji i nije pitanje imamo li zakon ili nemamo, nego je pitanje da li se taj zakon poštuje ili ne poštuje.“

No, već punih 15 godina ovaj zakon se ne primjenjuje u RS i za to nisu postojale nikakve sankcije. Budući da sadašnja vladajuća garnitura i dobija vlast na osnovu nepomirljivih stavova između dva entiteta, zakon o praznicima, kao i mnogi drugi zakoni, sačekaće neku novu generaciju političara.

Pročitajte i ovo
Dejtonski praznik u Republici Srpskoj
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG