Dostupni linkovi

Bosna i Hercegovina je toliko bogata historijom da bi skoro svaki dan imala neki datum koji bi se mogao oblježiti. O tome šta će se slaviti kao državni praznik bh. političari godinama se ne mogu dogovoriti.

Državni parlament o ovom pitanju posljednji put raspravljao je prije dvije godine. Tada nije prošao prijedlog Socijaldemokratske partije u kojem je predviđeno šest datuma koji bi se slavili kao državni praznici. Poslanik SDP-a u državnom parlamentu Jozo Križanović:

„Naš prijedlog je polazio od toga da jedan od praznika bude i 25. novembar kao dan državnosti BiH, da jedan od praznika bude također 1. 3. kao dan nezavisnosti BiH, i treći je bio 11. 7. kao datum i dan sjećanja na sve žrtve rata.“

Zastupnici državnog parlamenta do sada su se mogli složiti samo oko datuma koji se slave u cijelom svijetu - kao što su Nova godina, Praznik rada i Dan Evrope. Za datume koji su karakteristični za državu BiH do sada nije bilo konsenzusa. Nakon devedesetih ne postoji saglasnost čak ni za praznike koji temelje baštinu antifašizma iz Drugog svjetskog rata i koje su do jučer svi praznovali.

Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Slavko Jovičić ponavlja da srpski narod nikada kao praznike neće prihvatiti 25. novembar kao dan državnosti i 1. mart kao dan nezavisnosti BiH:


„Zašto onda to forsirati? Zašto to nametati jednom konstitutivnom narodu i jednom entitetu koji nikad neće dati podršku za to. Nema govora o nekim praznicima koji će se nametati, koji će se donositi u ime jednog naroda, bez saglasnosti, kompromisa i konsenzusa.“

Na prijemu u Predsjedništvu povodom 25. novembra - Dana ZAVNOBIH-a i ove godine bila su samo dva člana kolektivnog šefa države - bošnjački i hrvatski. Treći, srpski član Predsjedništva ove godine obilježavao je dan kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, 21. novembar.

Predsjedavajući bh. predsjedništva Željko Komšić kaže da ne vjeruje da će zakon o državnim praznicima uskoro biti usvojen:

„Mislim da u ovim političkim okolnostima, u ovakvoj parlamentarnoj većini u Parlamentu BiH to nije moguće.“

25. novembar - Dan državnosti proslavljan je i ove godine samo u jednom dijelu BiH. Poslanik Stranke demokratske akcije Halid Genjac smatra da se pitanje državnih praznika mora posmatrati kroz odnos prema državnosti BiH. Njemu nije jasno šta je sporno u proslavljanju 25. novembra:

„I u samom Dejtonskom ustavu je rečeno da BiH nastavlja postojanje po međunarodnom pravu. Ne može taj dan biti rođendan BiH. Taj dan može biti dan mira, može biti dan Dejtonskog sporazuma, odmah prihvatam da to bude dan. Ali kontinuitet BiH i odnos prema kontinuitetu BiH nije određen time ko je Bošnjak, ko je Hrvat, ko je Srbin. Je li mislite da u srpskom narodu nema značajan broj građana koji smatraju da je to dan kada je potvrđena viševjekovna državnost BiH?“

Bosanskohercegovački političari kao da su učili iz različitih udžbenika historije. Tako je za zvaničnika SNSD-a Rajka Vasića 25. novembar sporan jer nije opšteprihvaćen:

„25. novembar iz Mrkonjić Grada nije poznat po tome da su na tom skupu i na tom događaju učestvovali Srbi, Hrvati i Bošnjaci, odnosno Muslimani, jer tada nacija nije bila uopšte u političkom rječniku ni u političkom opticaju. Prema tome, taj datum ne vuče jednakopravnost i ravnopravnost u današnjem smislu u kojem se govori u BiH.“

Osnovno pitanje kada je riječ o praznicima je da li jedna država može postići konsenzus oko toga da jeste država. Ako jeste, onda mora izabrati mjesto i datum svog nastanka, kaže profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravko Grebo:

„Da li BiH, tri njena konstitutivna naroda tu državu uopšte doživljavaju kao vlastitu državu? Ako je doživljavaju, onda su dužni da se ponašaju prema nečemu što se zove ustavna lojalnost. Koji će praznik slaviti? Meni se čini da je 25. novembar dobro mjesto i dobar način jer, u krajnjoj liniji, ono što jeste anahrono u ZANOBIH-u, ono što jeste ta pomalo jeftina, patetična rečenica: ’BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego je i srpska i hrvatska i muslimanska.’ Ne znam šta je sporno?“

Prijedloga šta bi to mogli biti državni praznici je mnogo, a historičari ističu šest datuma koje bi svi mogli slaviti. Historičarka Seka Brkljača:

„To je Prvi maj kao Međunarodni praznik rada, 9. maj kao Dan antifašizma, 22. maj - datum kada je BiH međunarodno priznata kao članica Ujedinjenih nacija, 11. juli kao dan sjećanja, 21. novembar kada BiH postaje dejtonska država i 25. novembar koji je korijen ove državnosti koju mi danas imamo.“

Raif Dizdarević, nekadašnji političar i učesnik NOR-a, smatra da BiH neće dobiti zakon o državnim praznicima sve dok su na vlasti nacionalne stranke:

„Sve dotle dok na bh. sceni dominiraju ekstermisti svih nacionalnih boja, dotle BiH neće moći da dođe čak ni do zakona o zajedničkim praznicima koji se obilježavaju na čitavoj teritoriji BiH.“

Za sada nema novih prijedloga kako bi trebao izgledati zakon o državnim praznicima, niti se ne zna kada će ovaj zakon ponovo doći na raspravu u oba doma državnog parlamenta.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG