Dostupni linkovi

Mladi BiH o opasnostima ekstremizma: Neznanje, strah i mržnja


Insert iz propagandnog filma IDIL-a , objavljenog u julu 2015.

Grupa mladih ljudi iz više bh. gradova osmislila je projekt koji će biti usmjeren na borbu protiv terorizma. U Tuzli taj projekt nije samo puko slovo na papiru nego se već potpisuju peticije, ali i otvoreno razgovara sa stručnjacima sa Univerziteta o opasnostima terorizma.

Upravo su mladi ljudi okupljeni oko Omladinskog resursnog centra organizirali konferenciju na temu „Je li BiH pogodno tlo za terorizam“. Sa tuzlanskim aktivistima odgovor na ovo pitanje je potražila i ekipa Radija Slobodna Evropa.

Prvo pitanje koje su mladi postavili na konferenciji bilo je upravo je li BiH pogodna tlo za terorizam. Adnan Pečković, istraživač nacionalizma u Bosni i Hercegovini, kaže da jeste.

„BiH jeste, naravno, pogodno tlo za terorizam i za sve vidove ekstremnog ponašanja, jer sistem obrazovanja nije onakav kakav bi trebao biti. Znači, djecu se ne uči da kritički razmišljaju. Pred njima su samo puke činjenice koje oni trebaju da nauče napamet“, kaže Pečković.

Aida Ganović iz kampanje "Ujedinjeni u borbi protiv nasilnog ekstremizma" koju podržava misija OSCE-a BiH ističe da je sigurnost ljudi danas u svijetu svugdje jednako ugrožena od terorizma, ali je istaknula da su i državljani BiH bili izravni sudionici terorizma:

„Mediji su izvještavali o djelima koja su obilježena kao teroristička, a počinjena su od strane naših državljana. Jašarević je bio jedan specifičan slučaj. Imali smo i podatke da su naše mlade osobe otišle na strana ratišta, tamo su izgubile živote, tamo im se gubi svaki trag.“

Melvid Jašarević pucao je na ambasadu SAD u Sarajevu 2011. godine
Melvid Jašarević pucao je na ambasadu SAD u Sarajevu 2011. godine

Treba istaknuti i činjenicu da je tek u nekoliko velikih gradova otvorena javna rasprava o borbi protiv terorizma. No, što je s malim sredinama i gradovima koji su itekako zatvoreni?

„Sada nam kažu da su ti odlasci na strana ratišta zaustavljeni. Nema znači više tih zvaničnih izlazaka. O tome govore jasni pokazatelji Ministarstva sigurnosti. Vjerujte, ja i dalje ne vjerujem da je to baš tako lako stalo ili da je stalo preko noći. Možda je stao jedan vidljivi dio tog nasilnog ekstremizma i radikalizma, ali je sigurno da jedan vid njega i dalje djeluje i traje“, kaže Ganović.

Teroristi sebe uopće ne doživljavaju kao takve, odnosno kao teroriste. Svoju ulogu nakon regrutacije vide kao priliku da čine dobro iako nanose zlo drugima. Aida Ganović ispričala je jedno od svojih iskustava:

„Njihovo uvjerenje u motivaciju jeste da je ta motivacija dobra, da je ta motivacija važna za ljudskost i za čovječanstvo. Oni se, naime, sami pitaju: ako se oni ne bore protiv nepravde, ko će?! Pa su, recimo, govorili da se idu boriti za svoju braću. Ja sam radila s jednim momkom koji ima dvadeset i tri godine i uopće ne zna gdje se Sirija ni na karti nalazi. Rekao mi je da ide tamo pomoći svojoj braći. Ja sam ga pitala po čemu su mu oni braća. Naravno, to jeste vjera, ali za njega je bila to i prilika da, kako on kaže, vrati sve ono što je njegova porodica doživjela tokom rata.“

I Tužiteljstvo BiH izdalo je priopćenje u kojem navodi podatak o 23 osuđenih državljana BiH za odlaske na strana ratišta i pridruživanje strukturama tzv. Islamske države Iraka i Levanta (IDIL). A zašto je BiH pogodno tlo za terorizam, pitanje je na koje se uglavnom odgovara kroz kontekst da je bosanskohercegovačko društvo zapravo postkonfliktno. Međutim, to nije relevantna odrednica mogućih opasnosti od terorizma za BiH.

I Tužiteljstvo BiH izdalo je priopćenje u kojem navodi podatak o 23 osuđenih državljana BiH za odlaske na strana ratišta i pridruživanje strukturama IDIL-a, ilustrativna fotografija
I Tužiteljstvo BiH izdalo je priopćenje u kojem navodi podatak o 23 osuđenih državljana BiH za odlaske na strana ratišta i pridruživanje strukturama IDIL-a, ilustrativna fotografija

„BiH nije imuna od ovog problema, ali nije ni većina zemalja u regiji. Temeljem informacija koje imamo od naših međunarodnih partnera uvjerili smo se da se značajan broj osoba ipak dovodi u vezu s Bosnom i Hercegovinom kroz povijest. Bilo da se radi o izdavanju putnih isprava, davanja državljanstva ili boravka i prolaska kroz BiH, ali i kroz komunikacije koje su ostvarene ovdje s različitim, ja bih rekao zločestim grupama u BiH koje ne razumiju ili ne poštuju različitost u BiH“, kaže za RSE Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti BiH.

Na naše pitanje, zašto su oči međunarodne javnosti, ali i Međunarodne zajednice svakodnevno uprte na BiH, Krešić kaže da je BiH danas specifična zemlja te da se već ranije suočavala s teorističkim aktima:

„Imali smo niz terorističkih akata. I ne treba zaboraviti da je zamjenik u Ministarstvu unutarnjih poslova bio žrtva terorističkog napada koji nikada nije razjašnjen. Imali smo terorističke akte od Mostara, zatim na MUP u Bugojnu, pa napad na zastupnika u Zeničko-dobojskom kantonu. Imali smo i napada na policijsku postaju u Zvorniku, te u Rajlovcu na pripadnike Oružanih snaga BiH. Mi nemamo dugo razdoblje, čak ni od pet godina, da bismo mogli reći kako nije bilo određenih napada na institucije. Sasvim je jasno da određena razina opasnosti uvijek postoji.“

Miralem Tursinović, iz Omladinskog resursnog centra iz Tuzle, također je iznio podatak da su mladi u BiH danas radikalniji nego prije dvadeset godina kada je ova zemlja neposredno nakon rata bila pod ogromnim nacionalnim nabojima i podjelama.

„Znate li kako uopće počinje terorizam? Počinje time što nešto ne znamo. A kada ne znamo onda se mnogo više i plašimo. Svjetski mediji se danas trude da nam omoguće da što više ne znamo kako bismo se više plašili. Kada se plašimo, onda mrzimo. Danas mrzimo one koji nose hidžab, katoličku opremu ili šajkaču. Mrzimo ih jer ih to izdvaja od nas ostalih. Mediji su nam rekli da su oni drugačiji od nas i da su oni potencijalni teroristi. Međutim, koliko je potencijalnih terorista posljednjih godina nosilo bilo koje od tih obilježja?!“, kaže Tursinović.

U BiH postoje radikalne skupine, a u njima je još uvijek onih koji traže način da odu na strana ratišta. Također ima i onih koji su ovdje spremni činiti zlodjela u ime svoje nacije ili religije, smatraju sudionici konferencije u Tuzli. Na pitanje zašto u BiH još uvijek postoje zatvorene sredine koje od javnosti štite i policijske snage, a kojima je prilaz dozvoljen samo na vlastitu odgovornost - i dalje nema odgovora.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG