Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šta koči procesuiranje ratnih zločina u BiH?


U predmetima ratnih zločina je 30 posto nedostupnih lica i to su za sada nerješivi predmeti, saopštilo VSTV (ilustrativna fotografija)

Informacija o broju nedostupnih osobama u predmetima ratnih zločina je odavno poznata, ali je sada postala javna, komentariše za Radio Slobodna Evropa (RSE) novinarka Erna Mačkić objavljenu zvaničnu informaciju da je u predmetima ratnih zločina u Bosni i Hercegovini 30 mposto nedostupnih lica, te da su to za sada nerješivi predmeti.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV) je, saopštivši to u srijedu, preporučilo da se organizuje regionalna konferencija na najvišem nivou na kojoj bi ovaj problem bio razmotren.

Na prethodnim sličnim konferencijama traženo je da vlasti u regiji pojačaju saradnju. I pored toga, pretpostavlja se da je većina nedostupnih osoba za bh. pravosuđe našla skrovište u susjednim zemljama, u Srbiji i Hrvatskoj.

"Pred sudom BiH nalazi se tačno 46 predmeta ratnih zločina, uključujući genocid, udruženi zločinački poduhvat i slične kvalifikacije, a koji su nedostupni bh. organima gonjenja. Nalaze se, odnosno sumnja se, da se nalaze u Srbiji i Hrvatskoj. Neki od njih se pojavljuju na TV ekranima, daju izjave i komentare", navodi Erna Mačkić, kojoj je oblast ratnih zločina višegodišnja specijalnost.

"Nakon što je zatvoren Haški tribunal", kaže Mačkić, "regionalna saradnja se odvija uglavnom na papiru, samo je tehnička".

"Ako kolega iz BiH zamoli kolegu u Srbiji ili Hrvatskoj da proslijedi neki dopis, to se uradi i sve se na tome završi. Regionalna saradnja ne postoji. Glavni tužilac Serž Bramerc (Serge Brammertz) je više puta o tome govorio pred Vijećem sigurnosti UN-a, razgovarao s glavnim tužiocima", ističe Mačkić.

Bramerc je na konferenciji za medije održanoj u Zagrebu prije godinu dana izjavio da države bivše Jugoslavije slabo sarađuju u procesuiranju ratnih zločina i da zvaničnici nisu zainteresovani za osudu zločina počinjenih 1990-tih godina.

"Nesretna činjenica je da je situacija loša i nekoliko godina nazaduje po pitanju državnih progona ratnih zločinaca i regionalne saradnje", poručio je Bramerc na međunarodnoj konferenciji "Pravda nakon Haga".

Hag nakon kraja
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:21:11 0:00

'Očigledno ne postoji politička volja i želja da se odbjegli pronađu'

Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva (IDC), zamjera Visokom sudskom i tužilačkom Vijeću BiH što nije dalo više podataka o osobama nedostupnim pravosuđu.

"Ne znamo ko su ti ljudi, gdje se nalaze, postoje li službe koje ih traže. Jedna potpuno neodgovorna izjava jer nema nastavka priče – a šta dalje? Ko je odgovoran za ovu situaciju i da li VSTV osjeća bilo kakvu vrstu odgovornost, umjesto što informiše koliko je nedostupnih bh. pravosuđu iz predmeta ratnih zločina. Ne bi me čudilo da nas za godinu-dvije obavijeste da je nedostupnih mnogo više. Očigledno ne postoji politička volja i želja da se odbjegli pronađu. Kao da se misli da će vrijeme učiniti svoje", ističe Tokača.

Nije glavni problem u tužilaštvima nego u politici, smatra Erna Mačkić.

"Imamo političku nezainteresovanost kada je u pitanju procesuiranje krivičnih djela genocida i ratnog zločina. Razlog je jednostavan - ako bi u Srbiji i Hrvatskoj došlo do procesuiranja lica koja se sumnjiče ili su optuženi za ratne zločine, došlo bi do izmjena optužnica. U Srbiji se ne priznaje genocid – ne daje se kvalifikacija genocida u optužnicama, Hrvatska ide u izmjene na način da nema udruženog zločinačkog poduhvata i slično", kaže Mačkić.

"I kada bi došlo do procesuiranja", dodaje Mačkić, "optužnice bi bile promijenjene a ne vjerujem da će se to desiti jer se radi uglavnom o visokopozicioniranim osobama iz ratnog perioda".

"Tako faktički imamo situaciju da će za ratne zločine odgovarati samo nižerangirani, imaćemo kazne za ratne zločine za osobe koje se nalaze u BiH, koji će dobiti godinu-dvije kazne zatvora. Oni kaznu do godinu mogu i platiti. To je katastrofalna situacija i sa aspekta preživjelih, i sa aspekta žrtava ali i tranzicione pravde. Tu, ako se nešto ne uradi a najviše može uraditi međunarodna zajednica, ne možemo očekivati bilo kakvo rješenje ovog velikog problema", kaže Erna Mačkić.

'Gdje je saradnja država regiona?'

Mirsad Tokača podsjeća na značaj tranzicione pravde, pomirenja i očuvanja dugotrajnog mira čega u BiH nema bez procesuiranja ratnih zločina i bez suočavanja s prošlošću.

"Problem odbjeglih osoba osumnjičenih ili presuđenih za ratni zločin je guran pod tepih i umjesto da se VSTV bavi problemom implementacije Strategije za procesuiranje ratnih zločina, neefikasnošću sudova, njihovi nedovoljnim kapacitetima, oni nas obavještavaju da je jedna trećina a možda i više onih koji su pobjegli od pravde i nalaze se u Srbiji, Hrvatskoj ili negdje širom svijeta", navodi Tokača.

"Gdje je saradnja država regiona? Zašto se ne potencira pitanje saradnje sa Srbijom i Hrvatskom? Ljudi koji su učestvovali u ratnim zločinima nisu propali u zemlju. Umjesto da se VSTV bavi svojim poslom oni javnost jednostavno obavijeste o vlastitom neuspjehu ali i dalje primaju dobre plate i čuvaju svoje pozicije. I, i tu se priča završava", kaže Tokača.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini je u julu ove godine predstavila svoj tematski izvještaj "Upravljanje predmetima ratnih zločina u postupku pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine".

Donedavni šef Misije, Brus Berton (Bruce Berton) je tada izjavio da je krajem 2018. godine, u BiH ostalo neriješeno skoro 700 predmeta sa više od 5.000 potencijalnih osumnjičenika za ratni zločin "Ukoliko se nastavi ovakvim tempom rada, Tužilaštvu BiH trebat će još najmanje deset godina da okonča predmete ratnih zločina kojima trenutno raspolažu".

Gotovo u isto vrijeme (juli 2019.) tužilac Mehanizma za međunarodne krivične tribunale u Hagu, Serž Bramerc je pred Vijećem sigurnosti UN izjavio da je u zemljama bivše Jugoslavije potrebno obraditi još nekoliko hiljada slučajeva optuženih za ratne zločine.

Strategija za rad na predmetima ratnih zločina u BiH, koja je usvojena 2008. godine, predvidjela je da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da se prebace na entitetski nivo i završe za 15 godina, odnosno do 2023. godine.

Kako je istekao prvi termin još 2015. godine, urađena je Revidirana strategija koja je dobila podršku VSTV-a ali nikada nije dobila "prolaz" na Vijeću ministara BiH.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG