Dostupni linkovi

Vanredna vijest

BiH u potrazi za liderkom


Na plakatima ranijih predizbornih kampanja uveliko su dominirali muškarci, Sarajevo. (fotoarhiv)

Decenijama su na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini dominirali muškarci, ali čini se, da će ova predizborna kampanja donijeti osvježenje. U javnosti se posljednjih dana navode imena nekoliko političarki kao mogućih kandidatkinja za najvažnije funkcije izvršne vlasti u BiH.

Pominju se imena poput Sebije Izetbegović, supruge aktuelnog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, kao kandidatkinje Stranke demokratske akcije (SDA), te Adise Arapović, kandidatkinje Saveza za bolju budućnost (SBB) za člana Predsjedništva BiH.

Da ulazi u utrku za člana Predsjedništva BiH najavila je i mlada harmonikašica Ljubinka Kulišić.

Sličan slučaj se nije desio u novijoj istoriji BiH, stoga se otvaraju brojna pitanja. Da li je bh. društvo napravilo korak naprijed ka rodnoj ravnopravnosti? Da li su se žene ohrabrile za ozbiljniji politički angažman ili je samo riječ o prividu?

Zastupnica Demokratske fronte (DF) u Parlamentu BiH Maja Gasal-Vražalica postavlja jedno hipotetičko pitanje: "Pitanje bi bilo, recimo, za Bakira Izetbegovića, da je sretno neoženjen, vjerovatno ne bi bilo uopće moguće razmotriti mogućnost kandidature žene iz SDA".

"Ustvari, ona dolazi do izražaja samo zahvaljujući tome što ima vjenčani list sa trenutnim članom Predsjedništva i liderom najveće bošnjačke partije. Ali mogu biti žene i kandidatkinje jedne druge partije kada je taj muški lider partije skontao da neće iz te partije biti izabran za člana Predsjedništva. Tada će se naći žena koja će se žrtvovati. Sada se postavlja pitanje da li su žene tu da bi podnijele žrtvu ili su žene tu zato što su podobne", smatra ova parlamentarna zastupnica.

Sebija i Bakir Izetbegović, fotoarhiv
Sebija i Bakir Izetbegović, fotoarhiv

Sličnog mišljenja je njena koleginica iz parlamentarnih klupa Aleksandra Pandurević, koja napominje da je mnogo žena u politici u entitetu Republika Srpska i da je na čelu Vlade Republike Srpske - žena.

"Tu nije riječ o promjeni društva spram žena, nego o tom da su te žene tu gdje jesu jer su lojalne onom No.1 (prvom) i besprijekorno poslušne. Ne bih mogla reći o nekom demokratskom napretku i emancipaciji javnosti, prije je tu o percepciji prema tim ženama da su lojalne nekom muškarcu", kaže za Aleksandra Pandurević za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Pozitivnih primjera svakako ima i nisu sve žene u politici samo marionete muških lidera.

Dženana Alađuz iz nevladine organizacije Infohouse navodi primjer načelnice Visokog Amre Babić, koju su izabrali građani isključivo na osnovu njenog rada.

"Ona (Amra Babić) je u svom prvom mandatu bila kandidatkinja SDA, ali kada se nije htjela prikloniti njihovom načinu razmišljanja, onda je pred drugi mandat postala nezavisna kandidatkinja i pobijedila je sama, sa ženama iz svog tima, najveću stranku u Bosni i Hercegovini. Znači, žena može biti iznimno jaka, samo je stvar želi li ona to", kaže Alađuz.

Amra Babić
Amra Babić

Ženama se ne pruža šansa da pokažu šta znaju, jer su redovno na dnu izborne liste.

"Mi smo istraživali i saznali da je osamdesetih godina (prošlog vijeka) bilo 25 posto žena u vlasti u Bosni i Hercegovini. Sada, u 2018. godini, svega jedanaest posto. Znači, nama je demokratija donijela deset koraka unazad, kada su žene u pitanju", napominje Dženana Alađuz.

O rodnoj ravnopravnosti malo koja politička stranka u Bosni i Hercegovini vodi računa, a jedino je bitno da se popuni broj kandidatkinja određen zakonskim propisima.

Borba se nastavlja
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

Maida Zagorac iz nevladine organizacije Sarajevski otvoreni centar kaže da žene čine 50 posto stanovništva BiH, a to se zanemaruje.

"Mi sada imamo situaciju da u tijelima vlasti imamo do oko 20 posto žena, oko 80 posto muškaraca i to ne predstavlja adekvatnu sliku stanovništva Bosne i Hercegovine. Dakle, mi zanemarujemo kvalitet velikog dijela stanovništva Bosne i Hercegovine", mišljenje je Maide Zagorac.

O tome da li je bosanskohercegovačko društvo sazrelo da najvažnije političke funkcije povjeri ženama, građani Sarajeva Ademir, Fadila i Senad kažu:

Anketa
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:38 0:00

Kada žena ima stvarno moć - država procvjeta, smatra Dženana Alađuz, direktorica Infohousa.

"Pogledajte Njemačku - treći, četvrti mandat gospođe Merkel (Angela). Pa da li iko odlazi iz Njemačke? Gdje su izbjeglice iz Njemačke ili im se ne sviđa kako žena vlada? U Švedskoj je na čelu tzv. feministička vlada. Švedska ima suficit. Njemačka ima suficit. Norveška, gdje su žene većina, ima suficit. A sa našim bakirima, dodicima, fadilima, čovićima, mi smo u toliko debelom deficitu! Eventualno bi nam Super-žena mogla pomoći. Wonder Woman. Eventualno!", zaključuje Alađuz.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG