Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Migrantske godine na balkanskim putevima


Na granici Makedonije i Grčke, ilustrativna fotografija

U najvećem migrantskom valu poslije Drugog svjetskog rata, Bosna i Hercegovina postala je zemlja tranzita za većinu izbjeglica i migranata. Cilj kojem oni teže su zemlje razvijene Evrope.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima zabilježeno je 23.000 ulazaka u BiH, a trenutno prema podacima UNHCR-a i vlasti Bosne i Hercegovine oko 5.300 izbjeglica i migranata borave u BiH.

Na Međunarodni dan migranata, sumira se ono šta se uradilo za ljude koji bježe iz svojih domova, pa se može reći da je BiH imala humanosti, ali izostao je politički angažman, kako bi se migrantima i izbjeglicama pružili uslovi dostojni čovjeka.

Bježeći od rata, od siromaštva, ali i zbog drugih razloga migranti i izbjeglice na svom putu ka boljem životu prelaze i mora i planine, različite granice, sa kojih često budu vraćeni. Tako su se mnogi našli i u Bosni i Hercegovini, zbog blizine granice sa Evropskom unijom. Oni putuju i po nekoliko godina, poput Armanija iz Afganistana.

„Ovde, u Bosnia, šest meseca, a prva, tamo u Srbija, dva godina sedam meseca“, priča ovaj migrant.

Snovi o miru
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:04:59 0:00

Iako se puno toga uradilo da se migrantima i izbjeglicama pruži sigurno utočište, svjedoci smo da uslovi u BiH nisu idealni. Iz neuslovnog Đačkog doma u Bihaću, tridesetdvogodišnja Bedrija sa troje djece smještaj je našla u prihvatnom centru Bira.

„Uslovi su ovdje puno bolji nego u Đačkom domu. Toplo nam je, imamo hranu, a zadovoljna sam i odnosom prema djeci. Sve je dobro, hvala Bogu“, kaže Bedrija.

Mnogi migranti i izbjeglice su hladne zimske dane dočekali na ulici. Svakodnevno stoje u redu za hljeb i topli obrok koji im pripreme volonteri. Već četrnaest godina Amina Kurtagić volontira. Ova volonterka Crvenog križa Federacije BiH kaže da mnogi bh. građani imaju razumjevanja za izbjeglice, ali mnogo manje razumjevanja pokazuju prema ekonomskim migrantima.

„Često smo u prilici da čujemo, kao, nisu ovo najviše Sirijci, ne bježe svi od rata. Istina, nisu svi Sirijci, ne bježe svi od rata, ali niko od njih nije od radosti krenuo na put. Kaže mi jedan Pakistanac da putuje tri i po godine. Tri i po godine raznoraznih vremenskih uslova, raznoraznih prelazaka itd, ali ja često kažem: i da je najluksuznije putovanje, tri i po godine, čovjek bi poželio kuću“, navodi primjer ova volonterka.

Najviše migranata i izbjeglica nalazi se u Unsko-sanskom kantonu (USK), njih oko 4000. Husein Kličić, predsjednik Crvenog križa USK kaže da je taj dio BiH preopterećen poslovima u vezi sa zbrinjavanjem migranata. Dosta je toga već i urađeno.

„Možemo biti zadovoljni kada je u pitanju stanje prije zime. Danas su migranti ipak u dosta boljim uslovima nego što su bili ranije. Tu posebno ističem Veliku Kladušu, da smo s one livade u Trnovima pokupili sve migrante i smjestili ih u čvrsti objekat 'Mirala', ipak tamo ima grijanje i bolje uslove za život nego što su imali prije“, objašnjava Kličić.

Na svom putu migranti i izbjeglice nailaze na mnoge prepreke, i to ne samo fizičke... Izvještaj organizacije Human Rights Watch (HRW) ukazao je na ponašanje hrvatske policije, koja nezakonito vraća migrante i tražioce azila u BiH i to, u nekim slučajevima, nasilno i bez da im omogući da zatraže azil.

Ova organizacija je razgovarala sa 20 osoba, koji su potvrdili da ih je hrvatska policija deportovala u BiH, bez propisanog postupka, nakon što su držani na tlu Hrvatske. Njih šesnaest, uključujući žene i djecu, naveli su kako ih je policija tukla palicama, rukama, oduzimali im novac i uništavali telefone. Svjedočenja migranata zabilježena su u Velikoj Kladuši.

„Sa obje strane, lijeve i desne bilo je 15 do 20 policajaca koji su imali prekriveno lice. Rekli su da uzmemo svoje torbe i kada smo uzeli torbe počeli su nas tući. Rekli su nam da idemo i samo su nas tukli svuda“, objašnjava Sani iz Pakistana.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić za televiziju N1 je rekao da su imali i ranije dokaze o nehumanom odnosu hrvatske policije prema migrantima i izbjeglicama.

Sramno ponašanje Hrvatske: Dragan Mektić
Sramno ponašanje Hrvatske: Dragan Mektić

„Bruka i sramota od jedne evropske države, članice Evropske unije, da se policija bavi krijumčarenjem migranata, natjeruju ih na ilegalne migracije“, rekao je Mektić.

Iskustvo izbjeglica doživjeli su mnogi Bosanci i Hercegovci tokom rata, ali ono što je izostalo u pomoći migrantima nije humanost, već sistemska podrška prije svega lokalnim zajednicama.

„Pozivamo sve u Bosni i Hercegovini da u okviru ljudskih i humanih vrijednosti pomognemo migrante i da na taj način pokažemo da je Bosna i Hercegovina zemlja koja pokazuje humanost, solidarnost i da smo mi također bili u situaciji sličnoj ovoj u kojoj se nalaze migranti u Bosni i Hercegovini“, poručio je Namik Hodžić, generalni sekretar Crvenog križa Federacije BiH.

Sa izazovom migrantske krize suočavaju se Evropa i cijeli svijet. Od migrantskog pitanja, kako je to uoči Samita evropskih lidera upozorila njemačka kancelarka Angela Merkel zavisi "sudbina" Evrope.

Prošle godine u svijetu je prema podacima UN bilo 258 miliona migranata, od čega je 28 miliona djece i mladih. Samo u Evropu je preko mora ove godine ušlo 111.237 migranata i izbjeglica. Na opasnom putu širom svijeta mnogo ljudi je umrlo. Veliki broj njih vode se kao nestali.

„Više od 60.000 migranata umrlo je na putu od 2000. godine. To je izvor za kolektivnu sramotu. Ali bilo da je njihovo kretanje dobrovoljno ili prisilno, bilo da su u stanju dobiti zvanične isprave za kretanje ili ne, svim ljudskim bićima mora biti osigurano poštovanje njihovih ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. Negiranje ovog i ponižavanje bilo koje grupe ljudi put je ka dehumanizaciji i užasu“, poručio je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.

Protesti desničara u Briselu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:07 0:00

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG