Septembarsko jutro 2020., dvije minute do deset ujutro počinje "radni dan" za Sinišu Crnogorca koji sa svojom grupom, prema podacima policije Republike Srpske, treba prošvercati cigarete iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu.
U tome mu treba pomoć nekoga iz Granične policije. Sve se dešava u mjestima oko granice BiH i Crne Gore u blizini Trebinja i Bileće.
"Planiraćemo večeras akobogda. Je li ostaje da je jedna patrola?", napisao je Crnogorac, jedan od osumnjičenih za šverc cigareta, službeniku Granične policije Blagoji Miloviću.
Nakon što Blagoje Milović ništa ne piše nekoliko sati, Crnogorac postaje nervozan i piše više poruka, među kojima i:
"Je li jedna (patrola) noćas?"
Službenik Granične policije Milović potvrđuje.
Dopisivanje i razmjena informacija o tome gdje se nalaze patrole Granične policije taj dan nastavlja se sve do dvije minute iza ponoći, kad dogovaraju nastavak aktivnosti za sutrašnji dan.
U međuvremenu Crnogorac piše: "Evo dođe i drugi. Mora da je duplu (kontrolu) ubacio."
"Ma ovaj debil imao viška ljudi i stavio ih. Klošarčina. Čuvajte se Bjeletića (službenika Granične policije). Zlo je to", napisao je Milović.
Ove razgovore dobivene iz aplikacije Sky Ecc od EUROPOL-a analizirali su u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) RS-a tokom 2024. godine.
Osim s Crnogorcem, Blagoje Milović, koji je u vrijeme prepiski bio pomoćnik komandira u Jedinici Granične policije Trebinje, "poslove" je omogućivao i drugim osobama.
Boris Ivelja jedan je od tih. Kao i Milović osumnjičen je u predmetu u kojem je i odbjegli bivši direktor Granične policije Zoran Galić.
Ukupno pet osoba osumnjičeno je u tom predmetu "korupcije visokog nivoa". Tužiteljstvo ih sumnjiči za organizirani kriminal, nedopušten promet akciznih proizvoda, zloupotrebu položaja, primanje i davanje dara, te druga krivična djela.
Galić je bijegom u Hrvatsku 8. jula prošle godine izbjegao hapšenje kada su, u okviru iste istrage, uhapšeni službenik Granične policije Milović i Ivica Bago, koji je ranije hapšen u Hrvatskoj po sumnjom da krijumčari cigarete.
U augustu 2020. godine Boris Ivelja piše Miloviću.
"Šta je gore, je li fiksno (patrola)? Kakva je prilika da se makne, da ostane na jednoj? Dolazi neka roba, stiska me pos'o."
A Milović mu odgovara: "Moram to vidjeti sa šefom, planiraj da guraš."
Ranije iste godine, Ivelja od Milovića traži da makne policijskog službenika s njima poznate lokacije čije prisustvo ih ometa u krijumčarenju cigareta i zbog čega čekaju dva sata.
Milović to čini pozivajući službenika, a potom javlja Ivelji da je to učinio.
Još jedan razgovor otkriva kako službenik policije pomaže šverc.
Crnogorac: Kužni sutra ko će biti?
Milović: Davidović napolju, Budalić unutra. Imaju sve patrole.
Crnogorac: E, jadi ih znali. Kud ih trpaju više.
Milović: Ha, ha, ha, ide tooo.
Ovako, sažeto, izgleda jedan slučaj šverca akciznih proizvoda u kome sudjeluju službenici policijskih agencija, koji tek treba biti dokazan i potvrđen na Sudu Bosne i Hercegovine.
Prema informacijama do kojih je RSE došao, službenik Milović i dalje je zaposlenik Granične policije, ali je na suspenziji.
Iz Granične policije nisu zvanično odgovorili za RSE o statusu službenika Milovića koji je osumnjičen za šverc cigareta.
Optužnica u predmetu još nije podignuta, osumnjičeni su, nakon hapšenja u julu 2024. i pritvora pušteni na slobodu, uz mjere zabrane, a RSE nije mogao stupiti u kontakt s njima i njihovim advokatima.
Milionske štete zbog šverca duhana
Ovaj predmet je samo jedan od brojnih koji se rješavaju sporo, dok u međuvremenu godišnje šteta po budžet BiH zbog šverca i ilegalne trgovine cigaretama i duhanskim proizvodima iznosi i do 500 miliona konvertibilinih maraka (250 miliona eura).
Ilegalna trgovina duhanom godinama predstavlja problem za BiH, na što je upozoreno i u ovogodišnjem izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (Global Initiative Against Transnational Organized Crime – GI-TOC).
BiH služi i kao zemlja porijekla i kao tranzitna zemlja za krijumčarene cigarete, pri čemu kriminalne mreže iskorištavaju slabu kontrolu granica i korupciju unutar organa za provođenje zakona, navodi se.
Ističe se da su i nedavne istrage otkrile umiješanost visokorangiranih policijskih službenika u krijumčarske operacije, a neke aktivnosti su povezane i s političkim figurama.
"Iako su organi za provođenje zakona pokrenuli više operacija s ciljem razbijanja ovih mreža, trgovina se nastavlja zbog stalne potražnje i duboko ukorijenjene korupcije", navedeno je u izvještaju.
Denis Hadžović, iz Centra za sigurnosne studije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je u BiH u konstantnoj poziciji borbe između organiziranog kriminala i institucija.
"Integritet policijskih i carinskih struktura nije na dovoljnom nivou da se možemo na njih osloniti. Zbog toga često imamo slučajeve u kojima se carinici ili pripadnici Granične policije BiH optužuju za nesavjestan rad i primanje mita, a organizirani kriminal nastoji da zauzme sve pore u institucijama", kaže Hadžović.
Također, ističe da je dodatni problem dugotrajno procesuiranje.
Optužnica nakon deset godina
Jedna od najvećih policijskih akcija, kodnog naziva "List", u kojoj je razotkriven organizirani lanac ilegalnog prometa duhana u BiH, provedena je 2015. godine.
Tada su privedeni deseci osumnjičenih i pretreseno nekoliko lokacija širom BiH.
Akcija je provedena u suradnji sa Upravom za indirektno oporezivanje (UIO), koja ima mandat da ubire carinske dažbine, indirektne poreze, te akcize na posebne robe poput goriva, alkohola, duhana i cigareta.
"Najveći problem predstavljali su ljudi u našim redovima koji su protiv nas. Naime, otkrili smo da su pojedinci davali podatke uvoznicima i određenu dokumentaciju i pokušavali da spriječe akciju", izjavio je tada Mehmedalija Osmić, koji je u to vrijeme bio šef Odsjeka za provođenje propisa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Nakon akcije, za nekoliko osumnjičenih u predmetu "Jerko Vican i drugi", određen je jednomjesečni pritivor. Među njima je bila i tadašnja službenica UIO BiH Ljiljana Marijanović.
Mjesec poslije, određene su im mjere zabrane, a za Marijanović je to značilo zabranu obavljanja djelatnosti u Upravi.
Deset godina poslije, u novembru 2025., državno Tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv deset osoba, zbog šverca više od 300 tona duhana i duhanskih prerađevina, te primanja mita. Među optuženima su Vican i Marijanović.
Terete se da su, kao organizirana kriminalna grupa, ostvarili korist veću od 1,3 miliona maraka (oko 664 hiljada eura), koja je prikrivana pranjem novca, kroz poslovanje firme u Posušju, u Vicanovom vlasništvu koji se smatra organizatorom kriminalne grupe.
Prema optužnici, Vican je u pet slučajeva davao mito od po najmanje 1.000 maraka (oko 500 eura) Ljiljani Marijanović, koja je u to vrijeme bila zaposlenica regionalnog ureda u Mostaru UIO BiH.
Iz Tužilaštva BiH su za RSE potvrdili da se radi o kaznenom djelu iz 2014. i 2015. godine, ne navodeći konkretne podatke zbog čega se optužnica podiže nakon deset godina.
"Radi se o istom ranijem predmetu u kojem je u odnosu na jedan broj osoba, donesena negativna tužiteljska odluka, odnosno obustava istrage", navelo je Tužilaštvo za RSE.
Na upit RSE o tome kakav je trenutni radni status Marijanović, koja je optužena za primanje mita, iz UIO BiH su naveli da je bila suspendovana od 13. juna 2015. do 14. novembra 2016. godine.
Nakon toga joj je suspenzija ukinuta, a raspoređena je na poziciju više suradnice za upravljanje ljudskim potencijalima u regionalnom centru UIO u Mostaru, gdje joj je prestao radni odnos 14. februaru 2023. godine.
Službenici u službi politike
Mehmedalija Osmić, danas penzionisani uposlenik UIO BiH, godinama je kao "zviždač" prijavljivao domaćem pravosuđu kriminal i korupciju, a, među ostalim, u procesu protiv bivšeg direktora UIO Čaušević je u oktobru 2022. godine pravosnažno osuđen na pet i pol godina zatvora za primanje dara.
U prvostepenom sudskom postupku Čaušević je osuđen, jer je kao direktor UIO BiH 2007. stupio u kontakt s uvoznicima velikih količina tekstila iz Turske, Kine i Mađarske u BiH. Kako je navedeno tada u presudi, obećao im je povlašteni status prilikom uvoza za njihova preduzeća. koji je 2022. osuđen na pet i pol godina zatvora.
Čaušević je uhapšen u junu 2014., a osim njega tada su uhapšene još 54 osobe, od kojih su većina bili dužnosnici u UIO BiH.
Osmić za RSE ocjenjuje da je podizanje optužnice u predmetu "Jerko Vican i drugi", deset godina nakon otkrivanja slučaja, poražavajuće za pravosuđe u BiH.
"Dakle, bila je to 2015., a vidite koja je godina sada. Našli smo tada dokumentaciju da je naša uposlenica izvještavala uvoznike duhana i dobila novac kako bi roba na granici prošla bez kontrole. Otkrili smo sve i dostavili nalaz Tužilaštvu BiH. Naš cilj bio je da pokažemo da država može funkcionisati", kaže on.
Također, kaže da to nije izoliran slučaj i da su "političari instalirali službenike koji će provoditi njihove naredbe".
"Carinici i poreski inspektori, koji su korumpirani, povezani su s političarima. Ko hoće da se zaposli mora biti član stranke i raditi šta ona kaže. Svi zaposleni imaju svoje političare koji im štite leđa. Procedure u BiH kao da ne postoje. U tužilaštvima vlada nerad, povezanost sa političarima, obustavljanje istraga", kaže on.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH danas tvrde da je "crno tržište" duhana u BiH u padu, o čemu govore brojke i statistički pokazatelji.
U prošloj godini otkrivena su 273 slučaja krijumčarenja duhana i cigareta, dok je do kraja oktobra ove godine otkriveno 249, podaci su UIO BiH.
Iz Granične policije BiH su za RSE naveli da su u posljednje dvije godine proveli jednu akciju s ciljem sprječavanja krijumčarenja duhana, što je rezultiralo osuđujućim presudima, dok je nekoliko postupaka u toku. Nisu precizirali o kojim konkretno procesima se radi.
Odakle stižu cigarete?
UIO BiH je u prvih devet mjeseci ove godine podnijela kaznene prijave tužilaštvima protiv pet osoba zbog nedozvoljenog prometa duhanom.
Također, podneseno je 60 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izdato je 155 prekršajnih naloga.
Ukupan iznos štete po budžet BiH iznosi više od tri miliona maraka (oko milion i po eura).
Ilegalni duhan i cigarete, uglavnom, se zapljenjuju na graničnim prelazima i carinskim ispostavama, kao i na tržnicama u BiH, a najčešće se krijumčare iz susjednih zemalja.
Iz UIO ističu da su zaplijenjene cigarete koje nisu imale akcizne markice i za koje nije postojala dokumentacija o porijeklu.
Riječ je o vrstama: Drina, Ivy, King, Nero, Marlboro, Merylin Pink, Corset Lilac, King Compact, Trokadero, Monus, Floyd, De santis, dok su na carinskoj ispostavi Aerodroma Sarajevo oduzete vrste: Hunag Shan, Hong Jin Long, Ligun, Shuang Xi, Nan Jing.
U nekoliko slučajeva oduzete su cigarete koje su bile obilježene akciznim markicama Kosova.