Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bijeljina prva u BiH kreće sa sprovođenjem Agende 2030


Bijeljina

Na Samitu o održivom razvoju, koji je održan 2015. godine, države članice Ujedinjenih nacija usvojile su Program održivog razvoja do 2030. godine. Predavanja o takozvanoj Agendi 2030 trenutno se vrše po gradovima u BiH, a Bijeljina je prva lokalna zajednica koja je još prošle godine odlučila da Agendu uvrsti u zvanične dokumente grada.

Agenda 2030 sadrži 17 ciljeva održivog razvoja, a glavni su iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv neravnopravnosti i nepravde, te rješavanje pitanja klimatskih promjena.

Dvoje zaposlenih u Gradskoj upravi Bijeljina, Ankica Todorović i Mile Pejčić, odlučili su da Bijeljina prva u BiH krene u sprovođenje Agende, osnovali su nevladinu organizaciju koja vrši edukaciju u zemlji i regionu, i već sproveli neke projekte koji su u skladu sa održivim ciljevima.

"U Bosni i Hercegovini se vrlo aktivno krenulo u podizanje svijesti, ali i u lokalizaciju Agende. Tako da, na nivou Bosne i Hercegovine imamo radne grupe, i na entitetskim nivoima, koje aktivno rade na uspostavljanju akcionih planova - kako pristupiti implementaciji Agende? I to će uskoro stići i na teren, odnosno lokalnih zajednica. Mi nismo čekali to. Bijeljina je iskorak u tom smislu, krećemo s lokalnog nivoa, idemo u susret postavljenim ciljevima da bismo što brže ostvarili to što svi želimo, a to je napredak u svim našim zajednicama", kaže Ankica Todorović.

Globalni ciljevi predstavljaju vodilju – koje prioritete zemlje svijeta treba da ispoštuju do 2030. godine, na primjer, svijet bez gladi, kvalitetno obrazovanje, čista voda, pristupačna energija, dostojanstven rad i ekonomski rast, očuvanje vodenog svijeta.

Za Bosnu i Hercegovinu, neki ciljevi, poput očuvanja okeana, kaže Todorović, nisu prioritet, ali postoje i oni koji su osnova za dalji zdrav razvoj.

"Šta bi bilo značajno za Bosnu i Hercegovinu generalno, odnosno i za našu lokalnu zajednicu? U suštini - cilj 11: Održivi i inkluzivni gradovi, što možda obuhvata mnogo ciljeva, a to je da uspostavimo dostojanstven rad, ekonomski rast, što je cilj broj 8. Zatim, rodna ravnopravnost - cilj broj 5, generalno, smanjenje nejednakosti. Razvojni cilj broj 10, takođe imamo snažne i odgovorne, jake institucije, pravedne institucije", poručuje Ankica Todorović.

Bijeljina se nije zaustavila na jednom projektu, nego je odlučila da ciljeve održivog razvoja uvrsti u važne dokumente koje donosi grad. Tako je revidirana Strategija razvoja grada i usaglašena sa Agendom 2030, što je prvi takav primjer u Bosni i Hercegovini, ističe Mile Pejčić iz kabineta gradonačelnika Bijeljine.

"Grad Bijeljina je, mislim, prva lokalna zajednica koja je shvatila da je ovo jako važno za budućnost, i revizijom Strategije razvoja grada, kao strateškog i najvažnijeg dokumenta iz kojeg proizilaze svi ostali dokumenti, akcioni planovi, koji konkretno provode aktivnosti na unapređenju života, uslova rada, komunalne infrastrukture, i svih drugih poslova koji se tiču grada i života građana u njemu, je napravila i uradila revidiranu Strategiju koja je usaglašena sa Agendom 2030 i ciljevima održivog razvoja", kaže Pejčić.

Agenda 2030, ilustracija
Agenda 2030, ilustracija

Jedna od osnovnih poruka Agende 2030 je međusobna saradnja, u ovom slučaju gradske vlasti, nevladinog sektora, javnosti, privatnih firmi, kako bi se došlo do određenog cilja. Bijeljina je na taj način uspjela da izgradi inkluzivno igralište u centru grada, koje je izbrisalo nejednakost među djecom. Učestvovao je grad, privatne firme koje su izradile sprave, te bugarska i švajcarska vlada, ističe Ankica Todorović.

"Inkluzivno igralište, koje smo izgradili u parku, ranije smo imali situaciju da je taj prostor koji je namijenjen za dječije igralište izdavan privatnicima, tako da djeca koja nisu imala novac, nisu mogla da se igraju, dok, oni koji jesu imali novac, su mogli da priušte sebi to. To nikako nije u skladu sa ciljem broj 10, nejednakosti, smanjenja nejednakosti, tako da smo mi nastojali to da promijenimo u našem gradu. Uspjeli smo, ali samo zajedničkim snagama", kaže Todorović.

Veoma je važno, saglasni su Todorovićeva i Pejčić, što se za svaki cilj iz Agende 2030, koji je uvršten u neki od lokalnih dokumenata, postavljaju indikatori, na osnovu kojih može da se prati napredovanje, odnosno mjerenje postignutosti ciljeva. Oni se nadaju da će primjer Bijeljine pratiti i drugi gradovi i opštine u Bosni i Hercegovini i da će do 2030. godine biti zadovoljeni neki od ciljeva Agende – za sada jedinog donesenog globalnog plana.

"Bitno je reći da Bosna i Hercegovina u 2019. podnosi privremeni izvještaj sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku o stepenu realizacije ciljeva održivog razvoja u BiH, i evo Bijeljina je imala priliku da doprinos da u smislu aktivnosti koje provodimo. Tako da se iskreno nadam da će taj izvještaj naići na pozitivnu ocjenu i da ćemo nastaviti dalje svi zajedno da radimo na implementaciji Agende u BiH", zaključuju Ankica Todorović.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG