Dostupni linkovi

Za iskrenije partnerstvo EU i Zapadnog Balkana


Predstavljena je "Deklaracija o evropskom partnerstvu sa Balkanom" u kojoj se navodi da odnos Evropske unije i Zapadnog Balkana treba da bude iskreniji i transparentniji.
Predstavljena je "Deklaracija o evropskom partnerstvu sa Balkanom" u kojoj se navodi da odnos Evropske unije i Zapadnog Balkana treba da bude iskreniji i transparentniji.

Krajnje je vreme da se područje Zapadnog Balkana, u procesu pristupanja Evropskoj uniji, hrabro suoči sa problemima koji ga opterećuju i zajednički gradi budućnost - jedna je od poruka skupa koji je u Beogradu organizovala nevladina organizacija Evropski fond za Balkan (EFB).

Uputio je Nikola Dimitrov, makedonski ministar inostranih poslova, koji je povodom desetogodišnjice osnivanja EFB-a, čija je misija osnaživanje demokratije i promocija evropskih integracija, u prestonici Srbije boravio uz još dve stotine stručnjaka i bivših diplomata.

Predstavljena je i "Deklaracija o evropskom partnerstvu sa Balkanom" u kojoj se, između ostalog navodi, da odnos Evropske unije i Zapadnog Balkana treba da bude iskreniji i transparentniji.

"Za Makedoniju je nemoguće da bude srećno mesto, uspešna i stabilna evropska demokratija, ukoliko u Srbiji ne vlada istovetno stanje", primer je kojim se iskoristio Nikola Dimitrov, makedonski šef diplomatije, kako bi ukazao na okolnosti koje bi omogućile napredak Zapadnog Balkana.

"U zajedničkom smo čamcu. I što pre to shvatimo, biće lakše da rešimo naše probleme. I biće nam naravno lakše i da ukažemo našim evropskim prijateljima da zaslužujemo da budemo njihov deo. Promena je moguća, a vreme za to je upravo sada", ukazao je zvaničnik čija je država, od dolaska na vlast nove makedonske Vlade prošlog maja, odmakla u pregovorima sa Grčkom o imenu - što je već dugo ozbiljan bilateralni problem i kamen spoticanja dve države.

U zajedničkom smo čamcu. I što pre to shvatimo, biće lakše da rešimo naše probleme: Nikola Dimitrov
U zajedničkom smo čamcu. I što pre to shvatimo, biće lakše da rešimo naše probleme: Nikola Dimitrov

Uz Makedoniju, napredak na putu evrointegracija nastoje da ostvare i Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija - koje u utorak iščekuju izveštaj o napretku na putu evrointegracija koji sačinjava Evropska komisija.

Stručnjaci Evropskog fonda za Balkan smatraju da im u tim nastojanjima treba dati dodatni podstrek što su ugradili u "Deklaraciju o evropskom partnerstvu sa Balkanom" - koja je predstavljena u ponedeljak uveče.

U tekstu se, između ostalog, Evropska unija i Balkan pozivaju na stvaranje "novog zajedništva" utemeljenog na strategiji koja počiva na četiri glavna stuba: intenzivnija saradnja EU sa Balkanom, sistematičniji napori u promovisanju kulture učenja i usavršavanja na svim nivoima obrazovanja, iskreno i trajno regionalno zbližavanje i ostvarivanje vizije bliže saradnje u različitim oblastima politike EU.

Florijan Biber, profesor za evropske jugoistočne studije Univerziteta u Gracu i jedan od učesnika skupa u Beogradu, ukazao je da svrha nije samo u pristupanju Uniji već u transformisanju država u stvarne partnere Evropske unije.

Stručnjaci Evropskog fonda za Balkan smatraju da Zapadnom Balkanu treba dati podstrek na putu ka članstvu u EU.
Stručnjaci Evropskog fonda za Balkan smatraju da Zapadnom Balkanu treba dati podstrek na putu ka članstvu u EU.

"U tom smislu ima još mnogo posla. Potrebno je ozbiljno se baviti time. To se ne može izvesti na brzinu već sa velikom pažnjom pre članstva u Uniji. Ne treba da se shvata kao obaveza ili zahtev - već kao mogućnost među vlastima regiona. Ne radi se ovde samo o bilateralnim sporovima ili granicama, ovde se radi o teškom bremenu prošlosti. Što je teret za mnoge zemlje", naveo je Florijan Biber.

Među zvanicama je bilo i prekaljenih bivših evropskih zvaničnika.

Hanes Svoboda, austrijski socijaldemokrata i nekadašnji potpredsednik Evropskog parlamenta, ukazao je na potrebu da Evropska unija intenzivira integrisanje područja Zapadnog Balkana - upozorivši na u suprotnom, kako se izrazio, nesagledive posledice.

"Moramo da delamo. Ako se nastavi ovako - to će izazvati katastrofu. Budimo iskreni: pojavili su se novi igrači. Tu su Rusija, Turska i Kina. A Evropska unija se ponaša kao da je sve uobičajeno. Moramo pronaći nove načine za povezivanje. Jedan od njih mogao bi biti uslovno članstvo. Manje prava i obaveza, a onda ukoliko država kandidat uspešno ispuni sve uslove - uradi posao kako treba postaje se punopravan član. U suprotnom, dogodiće se katastrofa", upozorio je Svoboda.

Pojavili su se novi igrači. Tu su Rusija, Turska i Kina. A Evropska unija se ponaša kao da je sve uobičajeno: Hanes Svoboda
Pojavili su se novi igrači. Tu su Rusija, Turska i Kina. A Evropska unija se ponaša kao da je sve uobičajeno: Hanes Svoboda

Sa druge strane, članstvom u EU, ne iščezavaju svi problemi. Podsetila je na to Vesna Pusić, danas poslanica u hrvatskom Parlamentu i nekadašnja ministarka spoljnih poslova.

"Mi sami smo rešenje naših problema. Treba da promenimo način gledanja na stvari. Naš kapacitet da zaista sarađujemo i artikulišemo šta zaista Evropa nama znači može biti najznačajniji doprinos za nas same", navela je Vesna Pusić, koja je u vreme pregovora Hrvatske sa Evropskom unijom, predvodila državni pregovarači tim.

Zvaničnici država koje su na tom putu iz dana u dan ponavljaju da čine sve što je moguće kako bi napredak bio brži. Međutim, Remzi Lani stručnjak sa Albanskog medijskog instituta iz Tirane ukazuje da u tom procesu manjka iskrenosti. Kako predstavnika vlasti, tako i Evropske unije, navodi Lani.

"Formalno, bliži smo Evropi. Istovremeno smo manje demokratični... To je prvi paradoks. Takođe, bliži smo Briselu - nadam se nakon izveštaja Evropske komisije još bliži, ali su istovremeno Rusija, Turska i Kina sve bliže Balkanu. Kada to govorim ne mislim na daljinu u formalnom smislu već moć njihovog uticaja", naveo je gost iz Tirane Remzi Lani.

Na koncu, bilo je i reči i o narastajućim populističkim političkim agendama koje uzimaju maha u sve više država. Sonja Liht, iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, uverena je da se to događa nauštrb tihe većine koja se tome ipak protivi.

"Moramo im ponuditi platformu, putokaz za drugačiji život. U suprotnom i oni će zauvek napustiti ovo područje. Neće preostati niko ko bi se borio i izborio za pravu i iskrenu demokratsku promenu ovog regiona", upozorila je Sonja Liht podsećajući na mnoge mlade stručnjake koji su zaposlenje i bolji život potražili daleko od područja Zapadnog Balkana.

Skup koji je povodom desetogodišnjice postojanja u Beogradu organizovao Evropski fond za Balkan završava se u utorak.

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG