Dostupni linkovi

Bendovi u Srbiji nekažnjivo promovišu nacizam


Pristalice
ultradesnice na skupu u Berlinu (fotoarhiv: maj 2009)
Pristalice ultradesnice na skupu u Berlinu (fotoarhiv: maj 2009)

Bez zazora ističu fašističke simbole, koje smatraju svojim zaštitnim znacima, a poslednji put su to umalo učinili u subotu veče, 10. oktobra, u Beogradu.

Do poslednjeg trenutka nije se znalo da li će policija zabraniti koncert u čast Jana Stjuarta Donaldsona (Ian Stuart Donaldson, 1957 – 1993), osnivača međunarodne neonacističke organizacije "Krv i čast" (Blood&Honour) koja ima svoj ogranak i u Srbiji.

U finalu koncert planiran u zgradi BIGZ-a u glavnom gradu Srbije, ipak je zabranjen.

"Krv i čast" samo je jedna od organizacija ovog tipa, verovatno najčešće spominjana u javnosti. Prema istraživanju Radija Slobodna Evropa (RSE), bendovi kao što su Sorab 28, Proviđenje, Kristalna Noć, Terror 88 i Iz Revolta u poslednje četiri godine nastupali su na koncertima širom zemlje zatvorenim za širu javnost.

Njihove poruke su miks fašizma, nacionalističke netrpeljivosti, velikosrpskog šovinizma, a shodno aktuelnom trenutku i antimigrantskih stavova.

Inspiraciju pronalaze ne samo u nacistima, već i u srpskim liderima iz ratova devedesetih od kojih je dobar deo već osuđen za ratne zločine.

Uticaj ovakvih grupacija u Srbiji delom je moguće je istražiti, ali razlozi zbog kojih država ne primenjuje sopstvene zakone koji ovakvu vrstu delovanja zapravo zabranjuju, mogu se samo tumačiti.

Veličanje antisemitizma i ksenofobije

Većina bendova za koje je RSE utvrdio da su i dalje aktivni nema zvanične naloge na široko popularnim društvenim mrežama, poput Facebooka, Instagrama ili Tvitera. Ipak, pronalaze načine da šire svoju muziku na internet platformama.

Jedna od njih je Bitchute, koja je alternativa YouTube-u, a koja ne skida sadržaj koji promoviše govor mržnje.

Na ovoj platformi je aktivan hard core bend iz Srbije Terror 88. U imenu broj 88 predstavlja numerički ekvivalent slovima H H u latiničkom alfabetu i predstavlja nacistički pozdrav "Hajl Hitler".

Terror 88 ima tek nešto više od 30 pratilaca na društvenoj mreži VKontakte, što je ruski ekvivalent Facebooku, kao i svoju stranicu, na kojoj se vidi da je bend ove godine objavio kompilaciju odabranih pesama iz 15-godišnjeg rada.

Među njima je i pesma pod nazivom "28", što je numerički simbol koji označava slova B i H, koje predstavljaju englesku skraćenicu organizacije "Krv i čast".

Radikalizacija mladih na internetu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

U pesmi na srpskom jeziku se, u duhu antisemitizma koji je kulminaciju doživeo u 20. veku kada je nacistička Nemačka počinila Holokaust nad ovom etničkom grupom, Jevreji predstavljaju kao "pretnja po belu rasu":

"Jevreji žele propast našu/mi ćemo očuvati ponos i rasu/belu revoluciju mi ćemo pokrenuti/rasne izrode zauvek istrebiti."

Prema podacima sa neonacističkog bloga "Rock against communism", ovaj bend je 2016. godine imao nekoliko nastupa u Srbiji, među kojima je i koncert u čast Donaldsona na nepoznatoj lokaciji.

RSE je pokušao da kontaktira bend posredstvom e-mail adrese navedene na stranici, ali odgovor nije stigao do zaključenja ovog teksta.

Na platformi YouTube mogu se pronaći pesme benda Luger, nazvanom po nemačkom modelu pištolja. Poslednja među njima objavljena je pre meseca dana i otvoreno na srpskom jeziku širi ksenofobiju prema izbeglicama i migrantima sa Bliskog istoka i Azije, kojima autori u pesmi poručuju:

"Nemate ovde šta da tražite/ovo nije vaše, vaše podneblje/marš napolje, prljavi talibani/ovo je Srbija, zemlja nebeska", navodi se u pesmi koju je, kako pokazuju podaci na YouTube-u, do sada čulo manje od 100 ljudi.

Marija Đorić, stručnjakinja za ekstremizam i naučna saradnica u Institutu za političke studije, objašnjava da je "White Power" muzika, odnosno muzika “bele moći” primer propagiranja rasizma u muzici.

"Ja bih rekla da rasizam u tom kontekstu nikako ne bi trebalo potcenjivati, iz prostog razloga što je i Šekspir tvrdio da je muzika hrana duše. Ako se naša omladina 'hrani' takvom muzikom i ideološkim sadržajima, onda je to jako opasno", rekla je Đorić za RSE.

Marija Đorić objašnjava i da se ova scena u Srbiji uglavnom ugleda na scenu iz zapadnih delova Evrope i da je posebno dominantan ogranak "Krv i čast".

"On ima ogranke širom sveta, uključujući i našu zemlju, i ima izdavačke kuće, radio stanice i vrlo bogatu produkciju koja se reflektuje i na našu zemlju. Ta muzika se koristi za jednu perfidnu regrutaciju omladine i zato mora da se povede računa o njenom uticaju".

Takve pojave u našem društvu su marginalne, ali nisu za potcenjivanje: Marija Đorić
Takve pojave u našem društvu su marginalne, ali nisu za potcenjivanje: Marija Đorić

Muzika kao sredstvo propagande

Kada je 1987. godine osnovao "Krv i čast", Jan Stjuart Donaldson je kao jedan od ciljeva organizacije zacrtao širenje neonacističkih ideja posredstvom muzike. Idejni vođa ove neonacističke mreže i sam je celu deceniju ranije nastupao kao pevač benda Skrewdriver. Ova grupa danas je sinonim za neonacistički rok.

Dve godine nakon objavljivanja debi albuma "All skrewed up" (1977), koji nije imao primese neonacističke ideologije, originalna postava se raspada, a Donaldson u bend dovodi nove muzičare i 1982. objavljuju drugi album – "Hail the new down" (Slava novoj zori) kojim Skrewdriver započinje muzički put kojem će ostati veran do Donaldsonove pogibije u saobraćajnoj nesreći 1993. godine, kada se bend raspada.

Bend je bio jedna od perjanica pokreta Rock Against Communism (RAC – Rok protiv komunizma), koji je nastao krajem sedamdesetih kao kontrapunkt kampanji Rock Against Racism (Rok protiv rasizma) koju je pokrenuo deo rok i rege muzičara u Ujedinjenom Kraljevstvu protiveći se rastućoj ksenofobiji i rasizmu.

Treći album Skrewdrivera, "Krv i čast" (Blood&Honour) iz 1985. godine najavljuje i formiranje istoimene organizacije. Donaldson je inspiraciju za ovo ime pronašao u sintagmi Hitlerove omladine ("Blut und Ehre").

Ova organizacija je često predstavljena i numeričkom šifrom 28 – koja označava redne brojeve slova B i H u latinskoj abecedi.

Pesme koje slave etničko čišćenje

Ta organizacija je do danas objavila brojne kompilacije bendova koji veličaju belu rasu, nacističku ideologiju i vođe Trećeg Rajha.

Srpski ogranak "Krvi i časti" osnovan je 1995, iste godine kada su završeni ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a u kojima je Srbija podržavala srpsku stranu u tim ratovima, koja je između ostalog sprovela masovna etnička čišćenja nesrpskog stanovništva i počinila genocid u Srebrenici.

Srebrenica: Genocid u tri čina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:11:42 0:00

Prema informacijama sa sajta "Discogs", koji predstavlja internet platformu sa podacima o muzičarima i njihovim diskografijama, "Krv i čast – Srbija" je 1998. godine objavio prvu kompilaciju pod nazivom "Athems of ethnic cleansing" (Himne etničkog čišćenja).

Na albumu je, između ostalih, zastupljena i Kristalna Noć iz Kragujevca – bend koji je bio najavljen na koncertu u sećanje na Donaldsona u Beogradu 10. oktobra.

Ovaj bend prvi album objavio je 1998. godine pod nazivom "Vojnik revolucije". Na njemu se, između ostalih, našla pesma "Rudolf Hes", u kojoj bend odaje počast jednom od vodećih nacista u nacističkoj Nemačkoj i jednom od najbližih saradnika Adolfa Hitlera.

"Počivaj u miru, Rudolf Hes/SS jedinica opet kreće" jedan je od stihova ove pesme.

Kristalna Noć, čije ime referiše na događaj iz novembra 1938. godine, kada je u Nemačkoj i Austriji uništeno ili spaljeno na stotine sinagoga, jevrejskih domova i radnji, a više od 90 osoba ubijeno, nema nalog ni na jednoj poznatoj internet platformi. Na neonacističkom blogu "Rock against communism", objavljene su fotografije sa više nastupa ovog benda tokom 2016. godine.

Nastup bendova Iz Revolta i Kristalna Noć
Nastup bendova Iz Revolta i Kristalna Noć

Prema izveštaju sa tog sajta, Kristalna Noć je te godine nastupala u novembru na događaju posvećenom Janu Stjuartu. Mesto održavanja koncerta nije precizirano, ali su postavljene fotografije na kojima su potpisani i bendovi Iz Revolta, Sorab 28, Terror 28 i jedini bend koji nije iz Srbije – italijanski Katastrof.

U julu iste godine održan je "Jagodina Fest", navodi se na istom blogu. Uz Kristalnu Noć, na tom događaju nastupili su bendovi Proviđenje, Terror 88 i Sorab 28, a ceo događaj takođe je propraćen foto izveštajem, sa skrivenim licima učesnika.

Marija Đorić objašnjava da mladi ljudi često ulaze u svet takve muzike, ne samo ideološki, već da bi, kako je istakla, šokirali:

"Ono što njih tu takođe privlači je taj avanturizam i buntovništvo. Međutim, vremenom oni bivaju indoktrinirani i kada ponavljate te toksične nacističke i rasističke parole, onda počnete u to i da verujete."

Još dva benda iz Jagodine našla su svoje mesto na "Krv i čast" kompilaciji iz 1998. To su Terrormachine i Proviđenje. Za bend Terrormachine nije poznato da je još uvek aktivan, ali bend Proviđenje bio je najavljen na koncertu u čast Donaldsona 10. oktobra u Beogradu.

Bend je aktivan od sredine 1990-ih, a pre sedam meseci su na muzičkoj platformi Soundcloud postavili kompilacijski album sa pesmama snimljenim od 1996. do 2012. godine.

Među njima su pesme u kojima se veliča Holokaust, genocid u Srebrenici i bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić, pravosnažno osuđen pred Haškim tribunalom na doživotnu robiju za ratne zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini.

U refrenu pesme "Konačno rešenje", koja se nalazi na Soundcloudu, obraćaju se Jevejima (formulacija koju koriste je "prljavi Židovi") i poručuju: "Beli čovek zna sa vama/to je uništenje vaše rase u Evropi/konačno rešenje".

RSE je posredstvom zvaničnog mejla zatražio komentar od ovog benda, ali do zaključenja teksta odgovor nije stigao.

Prema izveštajima sa bloga "Rock against communism", bend Proviđenje je juna 2016. godine nastupio na festivalu neonacističkih bendova "Europe Awake" u Poljskoj. Binu su delili sa britanskim bendom Section 88, poljskim grupama Obled, Odwet, M.A,T. Project i još jednim bendom iz Srbije – Sorab 28.

Na spornom događaju u BIGZ-u trebalo je da nastupi i bend Iz Revolta, koji jedini ima službenu stranicu na društvenoj mreži Facebook, na kojoj broji oko 300 pratilaca.

U vizuelnom identitetu imaju "kolovrat", simbol iz ranoslovenske kulture, koji se naziva i slavenskom svastikom, kao i varijaciju dvoglavog orla koja se koristila u vreme kvislinške vlade Milana Nedića u Srbiji. Prema podacima sa sajta Discogs, bend je poslednji album "Naša scena" objavio pre dve godine.

Logo benda Iz Revolta
Logo benda Iz Revolta

Na njemu, se između ostalih, nalazi i pesma "Jedan narod" u kojoj su stihovi: "Sad je dosta, digni ruku/okuplja se narod ceo/nove legije, za bolji svet beo".

Iako smo u dva navrata tražili komentar od grupe Iz Revolta, do zaključenja teksta nam nije stigao odgovor.

Na bini sa skrivenim identitetima

Većina bendova koji nastupaju na neonacističkim manifestacijama godinama nastoji da sakrije identitet svojih članova. Događaji poput okupljanja u čast Jana Stjuarta zatvoreni su za širu javnost i obaveštenja o tačnom vremenu i mestu održavanja dobijaju se na direktno od organizatora, najčešće elektronskom poštom.

Stoga ne čudi što su na retkim fotografijama sa događaja, koje se mogu naći na neonacističkom forumu Stormfront ili blogu “Rock against communism”, lica članova benda ali i prisutnih u publici zamagljena tako da se ne može utvrditi identitet.

Prema istraživanju RSE, jedan od aktera te scene je Boris Savić, koji na svom Instagram profilu ima brojne fotografije na kojima se vidi da nastupa na bini sa banerom na kojem piše "Club 28 Serbia", što je bio prostor u kojem je trebalo da se održi i koncert neonacističkih bendova u oktobru u Beogradu.

Nastup pod banerom "Club 28" u kojem se održavaju neonacistički koncerti
Nastup pod banerom "Club 28" u kojem se održavaju neonacistički koncerti

Takođe, Savić na profilu ima logo benda Kristalna Noć, čiji je element varijacija grba iz vremena kvislinške vlade Milana Nedića.

Na društvenoj mreži Facebook, Savić je 2012. godine javno izrazio podršku norveškom ekstremnom desničaru i teroristi Andersu Brejviku (Breivik) koji je te godine osuđen na 21 godinu zatvora zbog ubistva 77 ljudi, mahom pripadnika omladine Radničke partije.

Poruke poput "Srbija Srbima" i "Smrt slugama cionizma" takođe se mogu naći na njegovom profilu. RSE je posredstvom društvenih mreža pokušao da stupi u kontakt sa Borisom Savićem, ali on do zaključenja teksta nije odgovorio na naše poruke.

Na srpskoj sceni je još uvek aktivan i bend Sorab 28, koji se prvobitno zvao Sorab 18, što je numerički ekvivalent slova A i H, koji u neonacističkom kodnom jeziku predstavlja inicijale Adolfa Hitlera. Idejni tvorac benda, osnovanog 1994. godine u sarajevskom naselju Grbavica, je čovek koji je u andergraund krugovima poznat pod pseudonimom Jules.

U intervjuu koji je 2011. godine dao neonacističkom blogu "Hail the New Down" (Slava novoj zori), Jules kaže da je prvi bend pod nazivom White Riot (Bela pobuna) osnovao 1987. godine, a godinu dana ranije je postao član Skinhead pokreta. On ipak naglašava da u to vreme nisu svi pripadnici te supkulturne grupe bili pobornici nacional-socijalizma:

"Prava snaga koja je ujedinila svu omladinu iz Srbije i Republike Srpske koja poštuje ideju bele supremacije dogodila se početkom devedesetih sa formiranjem srpskog ogranka 'Krv i čast'. Velike zasluge pripadaju ekipi iz Jagodine. Mislim da je pokret bio na vrhuncu 1999. godine, nakon toga desile su se neke turbulencije koje nisu donele ništa dobro nikome, mnogo ljudi je napustilo pokret."

Bend je 2014. godine objavio pesmu "Sloboda za Zlatnu zoru", referišući na grčku neonacističku organizaciju Zlatna zora, čije čelnike je Apelacioni sud u Atini 7. oktobra 2020. osudio za vođenje zločinačkog pokreta.

Stihovi benda Sorab 28, koji su posvećeni toj organizaciji, između ostalog, kažu: "Mi znamo istinu što vas hapse, ubijaju… Branite svoju zemlju".

I od ovog benda smo elektronskom poštom zatražili komentar, ali nam nije odgovoreno.

U odbranu "bele Evrope" peva i jagodinski hard kor bend Savršenstvo kroz patnju (SKP). Ovaj bend, osnovan 1994. godine, aktivan je na društvenoj mreži Facebook, gde ima oko 600 pratilaca. U pesmi "Slobodna Evropa" jasno se određuju protiv "cionističkog zla", "slobodnih masona" i "afričkih majmuna", te u refrenu kažu:

"Slobodna Evropa – Arijevski dom./Slobodna Evropa – Beli čovek svoj na svom./I biće samo naša, jer tako treba da bude:/Slobodna Evropa za slobodne ljude."

Ova pesma ima i spot na platformi YouTube, sa oko 1.400 pregleda.

Na istoj platformi može se naći i pesma koju je ovaj bend posvetio Milanu Nediću, predsedniku kvislinške vlade tokom nemačke okupacije Jugoslavije.

"Voleo je Srbiju, Evropu i Rusiju./U jedinstvenom srpstvu – bio je spas./Protiv zla komunizma/Sa snagama nacional-socijalizma./U novoj Evropi je bilo – mesta i za nas", reči su pesme "Mi te pozdravljamo, Nediću Milane".

"Slava đeneralu" (Nediću, prim. RSE) i "Živela pobeda" neki su od komentara koji se mogu pročitati ispod pesme.

Prema informacijama na njihovoj zvaničnoj stranici, za sada poslednji koncert grupa je održala 2015. godine u jagodinskom klubu "Talir". RSE je posredstvom Facebooka zatražio komentar od ovog benda, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

'Pod plaštom patriotizma sve je bilo dozvoljeno'

Daško Milinović, voditelj na internet radiju "Daško&Mlađa.com" i pevač antifašističkog benda Red Union kaže za RSE da od sredine devedesetih u Srbiji deluju istinski Rock Against Communism i neonacistički bendovi, koji su na međunarodnom nivou povezani sa takvim grupama.

"To je oduvek bila andergraund priča koja se prenosi od usta do usta i uz minimalnu promociju. Ta scena je na svom vrhuncu bila krajem devedesetih i brojala je nekih 300-400 ljudi. Jedno od uporišta te neonacističke rok scene je bilo u Jagodini. Takođe, bila je jaka i u Nišu, Beogradu, jedno vreme i u Novom Sadu", objašnjava Milinović.

Srđan Knežević, nekadašnji pevač kraljevačkog punk benda Hoću?Neću! koji je počeo sa radom početkom devedesetih i tokom cele karijere zauzimao jasan antinacionalistički stav, u izjavi za RSE kaže da su bendovi ekstremno desnog usmerenja počeli da se pojavljuju u njegovom rodnom gradu početkom devedesetih, kada se i scena podelila na levu i desnu.

"Oni su napravili svoju scenu, sa svojim bendovima i svojim koncertima. Da li su imali uticaja na okolinu? Definitivno da. U jednom momentu je takvih bilo i brojčano više u gradu od pankera", priseća se Knežević.

Prema njegovom mišljenju, takvim bendovima je bio davan prostor za širenje njihovih ideja.

'[Desničari] sami organizuju koncerte i okupljanja. Sve im je to polazilo za rukom, jer su bili ogrnuti plaštom 'patriotizma', koji je bio poželjan.'
- Srđan Knežević, pevač nekadašnjeg benda Hoću?Neću!

"Pokušavali su desničari da sebe predstave kao deo alternativne scene što im je i dozvoljavano od strane organizatora gitarijada u to vreme, jer su na gitarijadama svirali. Kasnije, kako vreme odmiče, oni sami organizuju svoje koncerte i okupljanja. Sve im je to polazilo za rukom, jer su bili ogrnuti plaštom ‘patriotizma’, koji je bio poželjan, pa čak i ako je pored čistog nacionalizma i šovinizma bio začinjen i nacizmom", kaže Knežević.

On dodaje da tokom devedesetih ni država ni društvo nisu činili ništa da se ekstremističkim grupama uskrati delovanje.

"Potpuno su otvoreno na koncertima iznosili nacističke stavove a nisu se stideli i da po tome budu prepoznatljivi i u društvu na ulici. Dosta je transparentno sve bilo. Plakati su lepljeni i nije bilo tajne ko i kad dolazi u grad", objašnjava on.

Policija, prema njegovim rečima, nije reagovala.

Zašto ćute u policiji?

RSE je od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije zatražio sagovornika ili pisane odgovore na pitanja o bendovima koji su još uvek aktivni, ali odgovor nije stigao do zaključenja ovog teksta.

Prema rečima Marije Đorić, promociju govora mržnje država bi trebalo da zabranjuje, jer i Ustav zabranjuje raspirivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.

"Ja verujem da MUP ima kapaciteta da se bori sa ovakvom vrstom ekstremizma. Imaju dosta edukovanih ljudi koji umeju da tumače neonacističke simbole i to je jako bitno. Međutim, institucije ne mogu da odgovore na sve zahteve iz prostog razloga što su ti koncerti uglavnom privatnog karaktera, zakazuju se preko foruma i nisu poznati široj javnosti", objašnjava Đorić.

Činjenica je da nadležne službe treba da prate ovakva dešavanja, istakla je, jer iz tih iskri mržnje može da se rasplamsa čitav požar.

"Takve pojave u našem društvu su marginalne, ali nisu za potcenjivanje", dodala je Đorić.

Šta kaže zakon?

Ustav Srbije u članu 49 jasno zabranjuje "svako izazivanje i podsticanje rasne, nacionalne, verske ili druge neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti".

Osim toga, od 2009. godine na snazi je i Zakon o zabrani manifestacija neonacističkih ili fašističkih organizacija i udruženja i zabrani upotrebe neonacističkih i fašističkih simbola.

Član tri tog zakona kaže: "Zabranjuje se proizvodnja, umnožavanje, skladištenje, prezentacija, veličanje ili na bilo koji drugi način širenje propagandnog materijala, simbola ili obeležja kojima se izaziva, podstiče ili širi mržnja ili netrpeljivost prema slobodnim opredeljenjima građana, rasna, nacionalna, ili verska mržnja ili netrpeljivost, propagiraju ili opravdavaju neonacističke i fašističke ideje i organizacije ili se na drugi način ugrožava pravni poredak".

Nadležne institucije mogu ali ne žele da se uhvate u koštac sa promoterima neonacizma: Daško Milinović
Nadležne institucije mogu ali ne žele da se uhvate u koštac sa promoterima neonacizma: Daško Milinović

Osim toga, kažnjivo je i širenje neonacističkih i fašističkih simbola i propagande posredstvom računarskih sistema.

Za fizička lica koja prekrše ovaj zakon kazne se kreću od 5.000 do 50.000 dinara (od 40 do nešto više od 400 evra), dok je za pravna lica ta kazna u rasponu od 100.000 do 1.000.000 dinara (od oko 850 do 8.500 evra).

Daško Milinović smatra da Srbija ima dobar zakonski okvir, ali da se on, kako je naveo, selektivno primenjuje.

"Dok se za ironične tvitove hapse levičarski ili antinacionalistički aktivisti, ovde treba da se desi neko veliko zlo ne bi li javnost sedam dana žvakala temu neonacizma, o kojoj nadležne državne službe lako mogu znati sve. Samo što one neće time da se bave", kaže Milinović.

Novo doba, novi muzički pravci

Ekstremna desnica se na globalnoj muzičkoj sceni uvukla i u druge muzičke pravce, poput neofolka, elektronske muzike ili heavy metala. U istočnoj Evropi postoji čitav niz bendova koje spajaju blek metal žanr sa idejama nacionalsocijalizma.

Novosadska black-trash metal grupa Wolf’s Hunger, osnovana početkom dvehiljaditih, je u nekoliko navrata morala da otkaže svoje nastupe, nakon pritiska dela javnosti na organizatore da ne dozvole održavanje koncerta benda koji važi za neonacistički.

Na demo snimcima ovog benda može se naći i pesma “Great Serbia” (Velika Srbija) kojoj su, između ostalog, i stihovi:

"Forward to war for a greater Serbia, forward to war for a White Europe!" (Napred u rat za veću Srbiju, napred u rat za Belu Evropu).

Ovaj bend u pisanom odgovoru za RSE kaže da ne propagira "nikakav vid ideje nacionalsocijalizma-fašizma".

"Pesma je nastala pre 20 godina, ta koju spominjete, i odstranjena je u svakom smislu, jer je sam član izbačen iz benda kad je nastala. Mi smo bili deca, gde smo uživali svirajući, a ne slušajući šta ko izgovara i samim tim bend je tad bio u demo sastavu", navodi se u odgovoru benda.

Bend je do danas objavio dva zvanična albuma – "Osveta u krvi" (2007) i "Bež’te živi vraćaju se mrtvi" (2016), na kojima uglavnom pevaju o staroslovenskoj mitologiji i istoriji Srbije iz Prvog svetskog rata.

Na pitanje da li imaju kontakte sa neonacističkim organizacijama u bendu za RSE odgovaraju odrečno i napominju da nikada nisu "iskazivali tako nešto niti svirali po takvim mestima, a i bili u krugu takvih ljudi".

Opasnost po bezbednost države

Prema rečima Marije Đorić, u Srbiji ima nekoliko hiljada desnih ekstremista, koji su prisustni i na nivou simpatizera i na nivou aktivnih članova.

Kada je reč o primerima dobre prakse, Đorić je istakla Veliku Britaniju i Nemačku koji su napredovali u borbi protiv huliganizama i pokušavaju da se obračunaju sa ekstremnim desničarima u vojsci.

Međutim, kako je dodala, ni te zemlje nisu uspele da izoluju ekstremizam.

"To je korov koji se teško uništava i zato mislim da treba raditi više na prevenciji nego na sankciji", zaključila je Đorić.

Kao odgovor na delovanje ekstremno desnih organizacija, grupa pod nazivom "Antifašisti Beograda" je početkom novembra izvela uličnu akciju u kojoj su, kako tvrde, saznali lokaciju na periferiji glavnog grada gde su pripadnici ultradesnice ona zidovima ispisivali poruke mržnje i naslikali murale sa likom četničkog komandanta iz vremena Drugog svetskog rata Pavla Đurišića, Milana Nedića, kao i simbole fašističke organizacije "Zbor" koju je osnovao Dimitrije Ljotić. Kako kažu, murale su preuredili u roku od 48 sati.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG