Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šta balkanski umjetnici smiju da kažu o ratnim zločinima?


Umjetnička instalacija "Prijedor 92", posvećena žrtvama rata iz tog grada u BiH, prvi put je predstavljena u Beogradu u maju 2018. (ilustracija)

Umjetnici u regionu koji pokušavaju da problematizuju pitanje odgovornosti za nekažnjene ratne zločine počinjene 90-tih suočavaju se sa pritiscima vladajućih elita i organizacija koje koriste svoju društvenu ulogu kako bi cenzurisali umjetničke slobode. To pokazuje nedavno objavljeni izvještaj međunarodne organizacije za ljudska prava koja promoviše slobodu umjetničkog izražavanja "Frimjuz".

U izvještaju "Stanje umjetničkih sloboda 2019." ocjenjuje se da nasljeđe 90-tih i dalje utiče na umjetničko stvaralaštvo u Hrvatskoj, a da neriješeno pitanje između Beograda i Prištine otežava kulturnu saradnju Srbije i Kosova.

Komentarišući ambijent u kom stvaraju umjetnici u regionu, hrvatski reditelj Oliver Frljić koji u predstavama i sam obrađuje teme nekažnjenih zločina i narastajućeg nacionalizma i fašizma u postjugoslovenskim društvima, objašnjava za RSE zašto je odlučio da radi van Balkana.

"Ja sam na neki način odustao od prostora bivše Jugoslavije jer mi se čini da su ljudi poprilično zadovoljni stanjem onakvim kako je. To pokazuje činjenica i ko je na vlasti u ovom trenutku. U Hrvatskoj - stranka s manjim prekidima koja vlada 25 godina, u Srbiji - predsjednik do juče desna ruka Vojislava Šešelja, BiH puca po šavovima, u Crnoj Gori vidimo demokratski deficit. Činjenica da je jedan čovjek toliko godina na vlasti, isto govori za sebe. Ja želim tim društvima sve najbolje u njihovoj budućnosti i pokušaću pronaći mjesto pod suncem na nekom drugom mjestu", poručio je Frljić koji trenutno boravi u Štutgartu, gdje učestvuje u teatarskom projektu "Imaginarna Evropa".

A koga je u 2018. godini "Frimjuz" prepoznao kao glavne ometače umjetničkih sloboda u regionu?

Hrvatska: Ratni veterani u ulozi umjetničkih cenzora

Analizirajući slučajeve ugrožavanja umjetničkih sloboda u Hrvatskoj, "Frimjuz" ocjenjuje da udurženja ratnih veterana nastavljaju da cenzurišu i vrše pritisak na slobodu stvaralaštva.

Prijetnja smrću upućena satiričaru Domagoju Zovaku nakon prikazivanja emisije "News Bar Prime Time" na N1 televiziji posvećene godišnjici vojne akcije "Oluja", jedan je od primjera kršenja stvaralačkih sloboda koji se navodi u izvještaju.

"Frimjuz" podsjeća na niz događaja koji su prošle godine otkazani pod pritiskom udruženja ratnih veterana - od koncerta srpskog benda "Bajaga i instruktori" u Karlovcu do odluke čelnika Hrvatske radio televizije da otkaže emitovanje igranog filma "Ministarstvo ljubavi", komedije o životima udovica hrvatskih branitelja koju potpisuje Pavo Marinković.

Da pritisci ratnih veterana nisu samo retka pojava tokom 2018. godine, pokazuje i Frljićevo iskustvo koji je zbog umjetničkog angažmana bio redovno na meti hrvatskih branitelja.

"Ljudi koji su se borili u ratovima bivše Jugoslavije funkcionišu kao neka vrsta SUBNORA. Oni uzimaju ekskluzivno pravo na koji način se smije govoriti o ratovima na prostorima Jugoslavije i vrlo često koriste svoju društvenu poziciju da cenzurišu umjetnika. Imao sam u više navrata takva iskustva i naravno da se koristi i sudski aparat da bi se izvršio pritisak na umjetnika", objašnjava Frljić koji je do 2016. godine bio i direktor Hrvatskog narodnog kazališta "Ivana pl. Zajca" u Rijeci.

Ja sam na neki način odustao od prostora bivše Jugoslavije jer mi se čini da su ljudi poprilično zadovoljni stanjem onakvim kako je: Frljić
Ja sam na neki način odustao od prostora bivše Jugoslavije jer mi se čini da su ljudi poprilično zadovoljni stanjem onakvim kako je: Frljić

Frljić ukazuje na paradoksalnu situaciju u kojoj se demokratske institucije i državni aparat koje bi trebalo da služe očuvanju demokratije i slobode govora, koriste kako bi se relativizovale demokratske vrijednosti.

Ignorisanje predstave 'Deportacija'

U izvještaju "Frimjuza", posebno je analiziran slučaj predstave "Deportacija" rađene po tekstu crnogorskog autora Željka Vušurovića u režiji sarajevskog reditelja i osnivača Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) Gradimira Gojera. Sam dramski tekst je porodična drama koja problematizuje pitanje deportacije bošnjačkih izbjeglica 1992. godine iz Crne Gore, koje su predate snagama bosanskih Srba i tako poslate u smrt.

U izvještaju se konstatuje kako „umjetnički pokušaji da se razvije odgovornost zemalja uključenih u sukobe i ratne zločine može naići na zatvoren prostor kada je u pitanju iskazivanje stavova po tom pitanju”.

Navodi se da pozorišta u Crnoj Gori nisu pokazala interesovanja da postave Vušurovićev tekst, a da je to učinio Kulturni centar "Novi Pazar" u Srbiji koji je i producent predstave. Do sada je "Deportaciju" vidjela publika u Novom Pazaru, Sarajevu, Plavu i Kotoru.

"Frimjuz" naglašava da "nijedno pozorište finansirano od strane države, kojima se obraćalo u regionu, nije izrazilo spremnost da ugosti predstavu, uključujući i Crnogorsko narodno pozorište (CNP) u Podgorici".

Obrazlažući razloge zbog kojih nacionalni teatar nije pokazao interesovanje za predstavu koju je režirao Gradimir Gojer, inače počasni član CNP-a, iz te kuće su za RSE rekli "da CNP nije u obavezi da prikaže svaku predstavu koja je prikazana u državi i okruženju".

Vušurović podsjeća da odgovor na ovo pitanje čeka od maja prošle godine. Naglašava da, poput većine crnogorskih pozorišta, ni CNP nikada zvanično nije odgovorilo na ponudu za gostovanje "Deportacije".

"Naišli smo na zid ćutnje i jedno zvanično odbijanje pod licemjernim izgovorom da je 'Zetski dom' (Kraljevsko pozorište na Cetinju) zauzet do 2020. godine, dakle od maja 2018. To je direktorica odgovorila producentu predstave", kazao je Vušurović.

Vušurović naglašava da, poput većine crnogorskih pozorišta, ni CNP nikada zvanično nije odgovorilo na ponudu za gostovanje „Deportacije“
Vušurović naglašava da, poput većine crnogorskih pozorišta, ni CNP nikada zvanično nije odgovorilo na ponudu za gostovanje „Deportacije“

Ignorisanje pozorišnih institucija, autor drame "Deportacija" doživljava kao oblik prikrivene cenzure.

"Naravno da njihova umjetnička sloboda nije tolika da pogaze partijske principe od vrha vladajuće partije, jer žele na taj način da spriječe svaki vid političkog pozorišta, jer bi se neko od gledalaca predstave, koja je u srži ljudska i antifašistička, zapitao - Da li je moguće da Crna Gora ni nakon 27 godina nema krivca za takav jedan zločin?", pita Vušurović.

"Frimjuz" je u izvještaju posebno analizirao stanje umjetničkih sloboda u Srbiji i Hrvatskoj
"Frimjuz" je u izvještaju posebno analizirao stanje umjetničkih sloboda u Srbiji i Hrvatskoj

Srbija: Cenzura pod izgovorom tehničko - proceduralnih razloga

U analizi prikupljenih slučajeva u Srbiji "Frimjuz" prepoznaje "suptilne oblike cenzure" koji su često pravdani tehničko - proceduralnim razlozima.

Po ocjeni ove međunarodne organizacije cenzuru su najčešće "inicirali ili sprovodili pripadnici vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), koja od dolaska na vlast 2012. godine kontroliše većinu političkih, društvenih i kulturnih institucija u zemlji".

U izvještaju se naglašava da neriješeno pitanje između Kosova i Srbije, otežava saradnju umjetnika dvije zemlje.

Na listi slučajeva kršenja umjetničkih sloboda našao se i "PreFoto", festival koji okuplja umjetnike iz Beograda, Prištine i ostatka regiona. Otvaranje festivala u kulturnom centru "Abdula Krašnica" u Preševu otkazano je nakon što su inspektori za zaštitu od požara utvrdili da zgrada nema odgovarajući protivpožarni plan.

Ono što je kasnije uslijedilo, za vizuelnog umjetnika Luku Kneževića Striku koji je bio jedan od panelista najavljenog događaja, ukazuje na skriveni razlog otkazivanja festivala.

"Samo to obaveštenje da je festival otkazan zbog kršenja protivpožarnih propisa je demantovano par dana kasnije u smislu da je bez ikakvih prethodnih dodatnih radova Dom kulture otvoren", kazao je Knežević Strika koji je trenutno predsjednik Upravnog odbora Nezavisne kulturne scene Srbije.

O otežanoj kulturnoj saradnji Srbije i Kosova svjedoči i slučaj festivala "Mirëdita, dobar dan!" koji se zbog pritiska desničarskih grupa u Beogradu odigrao uz pratnju policijskog obezbjeđenja.

U izvještaju se navodi da je jednoj od učesnica festivala, kosovskoj umjetnici Elizi Hodži, srpska policija oduzela fotografije na kojima se nalaze obilježje Oslobodilačke vojske Kosova i zastava Albanije. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije je saopšteno da je to urađeno kako bi se "spriječila promocija terorističke organizacije u ime kulture".

'Mirëdita, dobar dan' peti put u Beogradu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:46 0:00

Takođe, kosovski pisac i publicista Škeljzen Maljići (Shkëlzen Maliqi) bio je spriječen da u junu prošle godine učestvuje u beogradskoj promociji knjige, jer su ga srpski policajci zadržali na granici, navodno radi dodatne provjere.

Otežanu slobodu kretanja kosovskih umjetnika, Knežević Strika navodi kao direktan oblik kršenja umjetničkih sloboda.

"Mislim da je potrebno više, da je potrebno za početak garantovati mogućnost da oni sadržaji i umjetnici koji jesu pozvani da izlažu, da im vlast, odnosno država omogući da slobodno izlažu. Plašim se da je to nešto što neće biti skoro relaksirano i da neku vrstu podignute tenzije možemo očekivati i ubuduće", zaključuje Knežević Strika.

Ministarstvo kulture Srbije nije željelo da za RSE komentariše izvještaj međunarodne organizacije koja se bavi zaštitom umjetničkih sloboda.

RSE je ostao uskraćen za odgovor da li će biti uvažene preporuke organizacije "Frimjuz" koja je Vladi i kulturnim institucijama savjetovala "da se uzdrže od ciljanja umjetnika na osnovu neslaganja"?

Ko može da zaštiti umjetničke slobode na Balkanu?

U atmosferi pritisaka desničarskih grupa, često praćenih ignorisanjem i ćutanjem državnih institucija, postavlja se pitanje: Ko može da zaštiti slobodu umjetničkog izražavanja?

Frljić napominje da odgovornost za gušenje stvaralačkih sloboda ne treba tražiti samo u onima koji vrše pritisak na umjetnike.

"Jedna vrsta društvenog kukavičluka je odgovorna za gušenje sloboda govora i umjetničkih sloboda u javnom prostoru. Riba smrdi od glave. Trebalo bi vidjeti gdje su ti građani u tom slučaju. Zašto postoje u ovim društvima građani prvog i drugog reda? Možda je najvidljivije to što rade boračko braniteljsko veteranske udruge, ali mislim da je odgovornost na čitavom društvu. Gdje je ta tiha većina? Zašto mi pristajemo na bilo koga u javnom prostoru ko ograničava i ukida slobodu govora?", pita Frljić i zaključuje rečenicom često ponavljanom od strane onih koji su se borili da postjugoslovenska društva postanu tolerantnija i slobodnija: "Ako vam je dobro, onda ništa".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG