Dostupni linkovi

Ruski progon boraca Azova mogao bi biti kršenje Ženevske konvencije


Ukrajinac s plakatom na skupu tražeći deblokiranje Mariupolja i spašavanje civila i njihovih branitelja, u centru Lviva, Ukrajina, 25. aprila 2022.

Svaki ruski potez da procesuira i potencijalno pogubi neke od stotina ukrajinskih boraca koji su odvedni iz čeličane u Mariupolju mogao bi biti kršenje Ženevskih konvencija, koje kažu da ratni zarobljenici ne bi trebali biti kažnjavani zbog sudjelovanja u neprijateljstvima.

O ovome je govorio britanski ministar oružanih snaga James Heappey, koji je za radio stanicu LBC rekao:

"Mislim da je u ovom ratu već bilo dovoljno zvjerstava, a da nije bilo pogubljenja ili bilo čega drugog od ratnih zarobljenika, a bojim se da je ovo uvod. Samo mislim da moramo biti vrlo jasni, tu vrstu zločina Zapad bi potpuno osudio. Ratni zarobljenici imaju status sadržan u Ženevskoj konvenciji."

Rusija je skoro potpuno preuzela kontrolu nad ukrajinskim lučkim gradom Mariupoljom na jugoistoku zemlje, nakon što su posljednje ukrajinske snage koje su se skrivale u golemoj čeličani Azovstal odvedene na teritorij pod kontrolom ruskih snaga i proruskih separatista.

Među posljednjim braniteljima Mariupolja bili su pripadnici bataljona Azov, koji su proglašeni herojima, ali ih Putinov Kremlj označava kao grupu neonacista koji mrze Rusiju.

Sad se govori o mogućem sudskom procesuiranju ovih boraca.

Ženevske konvencije sastoje se od četiri ugovora i tri protokola koji uspostavljaju međunarodne pravne standarde za humanitarno postupanje tokom ratova. Jedinstveni izraz Ženevska konvencija obično se odnosi na sporazume dogovorene 1949. nakon Drugog svjetskog rata.

Konvencija iz 1949. kaže da se ratni zarobljenici ne smiju kazneno goniti zbog njihovog izravnog sudjelovanja u neprijateljstvima, i jasno je da se pritvor nakon zarobljavanja ne smije smatrati oblikom kazne, već sredstvom za sprječavanje daljnjeg sudjelovanja u sukobu, piše u analizi Guardian.

Jedina dopuštena iznimka je da vlast može kazneno goniti zatvorenike za moguće ratne zločine.

Jedno od navodnih opravdanja Rusije za svoj agresijski rat protiv Ukrajine bilo je da su pripadnici puka Azov u Mariupolju odgovorni za ratne zločine.

Na početku bitke za lučki grad, glasnogovornik ruske odbrane, general bojnik Igor Konašenkov je ustvrdio: "Upravo su ti nacisti bataljona Azov osam godina namjerno i s iznimnom okrutnošću uništavali civilno stanovništvo u republikama Donjeck i Lugansk."

Zabrinutost zbog potencijalne sudbine nekih ukrajinskih vojnika porasla je nakon prijetnji ruskih dužnosnika da će ih tretirati kao "teroriste", a ne kao borce.

Porijeklo Azova

Bataljon Azov započeo je kao jedna od mnogih milicija dobrovoljaca koji su se udružili u borbi protiv proruskih separatista koje podržava Moskva, a koji su 2014. godine odvojili dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini nakon što je Rusija anektirala poluotok Krim.

Mariupolj je duhovni dom Azovskog puka koji je pomogao Ukrajini da se povrati od proruskih boraca 2014. i gdje je imao stalnu bazu do invazije 2022. godine.

Milicija je proizašla iz organizacije Patriot of Ukraine Andrija Biletskog za koju kritičari kažu da je zagovarala bjelačke nacionalističke, antiimigrantske ekstremno desničarske ideje.

Njegov logo podsjeća na crnog "vučjeg anđela", simbola koji su koristile neke nacističke jedinice, a kritičari ga smatraju neonacističkim. Azovci kažu da logo predstavlja slova N i I "nacionalne ideje" i poriču da je neonacistički.

Patriot Ukrajine kasnije se preimenovao u Nacionalni korpus i, unatoč savezu s drugim nacionalističkim strankama, nije uspio pobijediti na izborima 2019. godine.

Američki State Department je 2018. nazvao Nacionalni korpus "grupom nacionalističke mržnje".

Reporting Radicalism, grupa koju podržava Freedom House koja istražuje politički ekstremizam u Ukrajini, kaže da je Biletski napisao nekoliko otvoreno rasističkih tekstova. Biletski poriče da ima rasističke ili neonacističke stavove i kaže da vjeruje u nacionalizam utemeljen na vrijednostima.

Stanfordski centar za međunarodnu sigurnost i suradnju opisuje grupu kao "ekstremno desničarsku nacionalističku paravojnu organizaciju sa sjedištem u Ukrajini".

Nacionalna garda

Godine 2014. milicija Azov je spojena u ukrajinsku Nacionalnu gardu - vojno krilo ministarstva unutarnjih poslova. Kijev kaže da je reformiran daleko od svojih radikalnih nacionalističkih podrijetla i da nema nikakve veze s politikom.

"Oni su službena vojska naše države. Svi koji su se htjeli baviti politikom - otišli su i sada su u politici. Oni koji su odlučili služiti u Oružanim snagama postali su dio Oružanih snaga", rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u intervju za grčki kanal ERT 1. maja, prenosi Reuters.

U izjavi za CNN prošlog mjeseca, Azov je rekao da "cijeni i poštuje Andrija Biletskog kao osnivača i prvog zapovjednika bataljona, ali nemamo nikakve veze s njegovim političkim aktivnostima i strankom Nacionalnog korpusa".

U priopćenju se navodi da je "motivacija Azova uvijek ljutila Rusiju. Stoga dezinformacijski napadi na pukovniju Azov ne prestaju od 2014. godine".

Poriču optužbe o fašizmu, nacizmu i rasizmu i kaže da Ukrajinci iz različitih sredina uključujući Grke, Jevreje, krimske Tatare i Ruse služe u Azovu.
Trenutni četvrti zapovjednik bataljona je Denis Prokopenko, kojeg je Zelenski, koji je Jevrej, prozvao herojem Ukrajine.

Nije jasno koliko vojnika služi pod Azovom, ali neki mediji navode broj između 900 i 2.500.
Azov je bio ključni dio ruskog propagandnog narativa o ratu u Ukrajini, koji je izvorno pokrenut s navodnim ciljem “denacifikacije”.

Uloga u Mariupolju

Bataljon Azov odigrao je vodeću ulogu u ponovnom preuzimanju Mariupolja od proruskih boraca u junu 2014. Tokom te godine Mariupolj je nekoliko puta mijenjao vlast dok su se snage Kijeva borile protiv separatista koje podržava Rusija.

Lučki grad je ključan za Rusiju kako bi osigurala potpunu kontrolu nad obalom Azovskog mora, kao i kopnenim mostom koji povezuje proruski teritorij s Krimom.
Borci Azova postali su javno lice ukrajinskog otpora protiv ruskih vojnika u gradu.

Njezini članovi emitirali su videozapise o borbama u čeličanama u Mariupolju.

Kako je Rusija preuzimala kontrolu nad sve više i više dijelova Mariupolja, Azov se uglavnom bazirao u željezari i čeličani Azovstal, jednoj od najvećih europskih metalurških tvornica, uz ostale ukrajinske trupe.

Za mnoge u Ukrajini, Azov utjelovljuje odlučnost Ukrajine u borbi protiv Rusije, za koju Zelenski kaže da je usmjerena na uništavanje zemlje.

Rat u Ukrajini

Priče, analize, video/audio zapisi, fotogalerije i infografike o ratu u Ukrajini. Sve na jednom mjestu.


Obje strane u sukobu optužene su za kršenje Ženevskih konvencija u postupanju sa zarobljenicima.

Matilda Bogner, voditeljica promatračke misije Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ukrajini, rekla je da postoje "vjerodostojne informacije" o zlostavljanju zatvorenika.

"Dobili smo vjerodostojne informacije o mučenju, zlostavljanju i inkomunikacionom pritvoru od strane ukrajinskih oružanih snaga ratnih zarobljenika koji pripadaju ruskim oružanim snagama i s njima povezanim oružanim skupinama”, rekao je Bogner.

Vojnici su bili "prisiljeni da daju izjave, isprike i priznanja i [podvrgnuti] drugim oblicima ponižavanja", rekla je.

Pogledajte

Perspektiva - specijal sa Aleksandrom Jovanovićom– Ćutom u Beogradu: 'Protest protiv svega'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:24:17 0:00
XS
SM
MD
LG