Prošla 2018. godina i početak nove zabilježili su porast u gotovo svim manifestacijama antisemitizma u javnom ali i privatnom prostoru, navodi se u izvještaju Kantor centra za studije savremenih evropskih Jevreja.
"Jevreji osjećaju da više ne pripadaju integralnom dijelu društva i ponekad osjećaju opasnost od fizičke nesigurnosti", stoji dalje.
Brojke koje su utvrdile jevrejske zajednice, vladine i nevladine agencije bilježe se prema različitim kriterijima koji se razlikuju od zemlje do zemlje. Oni najčešće uključuju brojne vrste slučajeva počevši od izuzetno nasilnih, do uznemiravanja, uvreda, manjih prijetnji, verbalnih napada, poricanja Holokausta i sramoćenja na društvenim mrežama. U izvještaju se napominje da uvrede i uznemiravanja bole više od stvarnog nasilja, jer stvaraju antisemitsku atmosferu.
Trinaest Jevreja je ubijeno u svijetu tokom prošle godine što prestavlja ogroman porast u broju smrtnih slučajeva na odnosu na prošlu godinu.
Broj izuzetno nasilnih slučajeva koje je Kantor tim zabilježio tokom 2018. godine je porastao za 13 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno sa 342 na 387.
Zemlje u kojima je zabilježen najveći broj nasilnih slučajeva nad Jevrejima su Sjedinjene Države (100), Velika Britanija (68), Njemačka i Francuska (po 35 napada u svakoj zemlji), Kanada (20), Belbija (19), Holandija (15) i jedanaest slučajeva u Argentini. U izvještaju se također ističe da je broj napada u istočnoj Evropi znatno manji nego u zapadnim zemljama.
Vandalizam je i dalje oblik napada sa kojima se suočava najveći broj Jevreja, čak 216 zabilježenih slučajeva.
Uznemirujući razvoj situacije koji se se od 2016. godine pojačava, stoji u izvještaju, dovodi do toga da se pojedini Jevreji osjećaju kao da žive u stanju opasnosti od antisemitskih manifestacija, naročito u zemljama zapadne Evrope i Sjeverne Amerike.
Porast antisemitizma
Zbog toga su Jevreji počeli propitivati i sumnjati u svoju povezanost sa mjestima na kojima čak negdje žive i stoljećima. Ove godine, piše u izvještaju, Jevreji u Škotskoj su čak razmišljali da napuste zemlju. Taj osjećaj pretvaranja u autsajdere sa zloslutnim osjećajem nesigurnosti dosegao je svoj vrhunac u oktobru 2018. kada je jedanaest osoba ubijeno u sinagogi u Pitsburgu.
Istraživanja koje su sproveli Agencija Evropske unije za fundamentalna prava u 12 zemalja, zatim CNN i Eurobarometar su pokazala da Jevreji i ali i drugi smatraju da je antisemitizam u porastu u svakoj sferi života. Brojni su razlozi za to, no kako stoji u izvještaju, porast desničarskih stranaka i pokreta, širenje informacija putem društvenih mreža, post-Holokaust slika Jevreja kao ljudi koji su pohlepni za kompenzacijom, gladni za novcem, samo su neki od razloga koje antisemiti koriste.
U zapadnim zemljama gdje su se kapitalizam i demokratija pokazale spornima, pojedini ljevičari smatraju da su Jevreji krivi za pad globalne ekonomije. Dalje, izvještaj navodi da su pojedini trenutni politički razvoji imali značajan uticaj na porast antisemitizma, poput Brexita i Laburističke stranke čiji lider, kako stoji u izvještaju ističe antisemitska mišljenja prerušena u anticionizam.
Kada se radi o pojedinačnim dijelovim svijeta, izvještaj navodi da je kada su u pitanju arapske zemlje, dominantno mišljenje o Jevrejima, Izraelu i Cionizmu u arapskim medijima je neprijateljsko i negativno. Žalbe ubog antisemitskih napada su se umnožile u odnosu na prošlu godinu u Australiji.
Zločini iz mržnje
Evropske zemlje se također suočavaju sa velikim brojem napada nad jevrejskim stanovništvom. U Austriji je, na primjer, zabilježeno 232 incidenta povezana sa antisemitizmom. U Belgiji su dominantne teorije zavjere, korištenje nacističke retorike, poricanje Holokausta, verbalni napadi i vandalizam.
U Češkoj Republici 44 posto ispitanika je izrazilo neutralan ili nezainteresovan stav prema Jevrejima. Iako postoji mali nivo antisemitizma u toj zemlji, antisemitski diskurs se povećava u medijima, naročito u formi teorija zavjere. U Francuskoj je došlo do povećanog broja napada na Jevreje za čak 74 posto. Antisemitska djela zabilježena su u pola dokumentovanih slučajeva zločina iz mržnje u Francuskoj.
Za deset posto je porastao broj napada na Jevreje u Njemačkoj, dok u Italiji taj broj iznosi 60 posto u odnosu na raniju godinu. Istraživanje iz 2018. godine pokazalo je da je antisemtizam jedna od glavnih briga ljudi u Mađarskoj. Nivo antisemitizma je prilično nizak u skandinavskim zemljama.
Ipak, tokom 2018. godine postignuta su brojna ohrabrujuća postignuća, navodi se u izvještaju. Vlade, multinacionalne organizacije i lideri zemalja prepoznali su antisemitizam kao ozbiljan problem, o kojem sada postoji i ozbiljna briga. Radna definicija antisemitizma postala je mjerilo, test vrijednosti i normi i sve veći broj država je usvaja, stoji u zaključku.
Facebook Forum