Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Samitom u Berlinu odbačene ideje o promjeni granica na Balkanu


Samit u Berlinu

Bosna i Hercegovina nije bila u fokusu interesovanja učesnika Samita u Berlinu, ali je dio osnovne teme ovog skupa - regionalne stabilnosti i saradnje. Tim prije što se sastanak održao u vrijeme poziva pojedinih političara na novo prekrajanje granica na Balkanu i nastojanja Bosne i Hercegovine da konačno zaključi ugovore o granici sa Srbijom i Hrvatskom, na isti način kako je to završeno sa Crnom Gorom 2015. godine.

Analitičari u BiH berlinski samit posmatraju u kontekstu vremena u kojem je održan, posebno ideja o razmjeni teritorije, iz čega proizilazi i značaj učešća BiH.

Magistar evropskih integracija Denis Čarkadžić navodi da se priča o razmjeni teritorija uporno pokušava vezati za BiH.

"Međutim, od razmjene teritorija po etničkom principu na Balkanu neće biti ništa, mislim da će ta tema u vremenu pred nama polako biti stavljana ad-acta. Ono čime bi kancelarka Angela Merkel mogla biti zadovoljna je upravo činjenica da je razmjena teritorija, čemu se Njemačka žestoko protivi, kao opcija odbačena, što se između redova može iščitati i u izjavi francuskog predsjednika Makrona", ocjenjuje Čarkadžić.

"Moje je mišljenje", nastavlja, "da ta opcija nije moguća u smislu njene implementacije na miran način, te tako nikada i nije bila ozbiljno razmatrana u najuticajnijim svjetskim centrima moći, ma koliko se neko trudio da to prikaže na drugi način."

"Međutim, takva ideja lansirana je i korištena kao probni balon i u svrhu dobijanja na vremenu, te pokušaja da se na nekoj drugoj strani na uštrb takvog prijedloga u pregovorima nešto drugo dobije", kaže Čarkadžić.

Naglašava da je organizovanjem i vođstvom ovog samita Berlin htio poslati poruku kako Vašingtonu, tako i Moskvi, ali i Ankari, da je i dalje u igri.

"Berlin je, čini se, želio poslati poruku da se na njega mora računati i da ima namjeru da bude nezaobilazan faktor u procesima koji u regionu slijede", rekao je Čarkadžić.

BiH je pozvana na Samit kako bi iznijela svoje gledanje i zabrinutost zbog situacije u regionu: Adnan Ćerimagić
BiH je pozvana na Samit kako bi iznijela svoje gledanje i zabrinutost zbog situacije u regionu: Adnan Ćerimagić

Bitan je kontekst u kojem se održao Samit balkanskih zemalja, pa se iz tog ugla može posmatrati i učešće BiH, kaže Adnan Ćerimagić, analitičar evropskih integracija.

"U četiri od šest zemalja Zapadnog Balkana predsjednici, premijeri ili ministri javno su pozivali na izmjene granica najčešće po etničkim linijama – od premijera Albanije, predsjednika Kosova, predsjednika i ministara u Srbiji do predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Svjedoci smo sve žešće retorike prema manjinama. BiH je, kao i ostali predstavnici zemalja Zapadnog Balkana, pozvana na Samit kako bi iznijela svoje gledanje i zabrinutost zbog situacije u regionu", navodi Ćerimagić.

"U BiH", podsjeća, "više od 200.000 nesrpskog stanovništva živi u Republici Srpskoj, od 500.000 Hrvata koliko ih ima u Federaciji, više od polovine živi na područjima koja su etnički pomiješana, odnosno nisu etnički čista".

"Oni svi ovise od obećanja da neće biti promjene granica i da će imati zagarantovana prava i sigurnost kao i većinski narodi. Ta poruka iz BiH je veoma važna i pretpostavljam da je to predsjedavajući Zvizdić prenio, s obzirom na njegove dosadašnje istupe i stavove u javnosti", kaže Ćerimagić.

Profesor Univerziteta u Banjaluci Miloš Šolaja naglašava neobičan format skupa u Berlinu.

"Sazvale su ga dvije države EU, a učesnici su bili predstavnici zemalja bivše Jugoslavije kojima je dodata Albanija. Nije jasno učešće Slovenije, a može se postaviti pitanje zašto nije bilo nekih drugih zemalja s jugoistoka Evrope. Sastanak se više odvijao na marginama, što se može vidjeti iz izjava učesnika. Na marginama ili u pauzama učesnici su više komunicirali nego u službenom dijelu, koji je bio čisto instruktivan i kao do sada govorio u kom pravcu se neke aktivnosti trebaju odvijati. Moguće je da će više konkretnog biti na sljedećem Samitu u Parizu", navodi Šolaja.

Profesor Šolaja konstatuje kako je "činjenica da je skup u Berlinu održan u okviru priprema za izbore za Evropski parlament u maju mjesecu, a Njemačka i Francuska imaju velike aspiracije u međunarodnim odnosima i žele da pokažu kako im je stalo do tih izbora, odnosno da pokažu da su imale nekih rezultata".

Na pitanje da li je BiH imala reći nešto novo o procesu integrisanja u EU, Denis Čarkadžić odgovara:

"U kontekstu evropske perspektive BiH, mislim da se nije imalo šta novo reći. Bosna i Hercegovina je kriminalom i korupcijom zarobljena država i sve dok se to ne počne mijenjati, procesi unutar BiH će stagnirati, situacija u zemlji postajati sve složenija a bh. evropska perspektiva će biti mrtva, bez obzira na samite i konstantno izražavanje opredjeljenja za evropski put i vrijednosti koje svakodnevno čujemo od strane glavnih političkih aktera u ovoj zemlji."

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG