Dostupni linkovi

Ambasadori prvi test kohabitacije Đukanovića i Vlade


Crnogorski predsjednik Milo Đukanović (u sredini) i tadašnji mandatar a sadašnji premijer države Zdravko Krivokapić (desno) u Skupštini Crne Gore (Priština, 2. decembar)

Nova Vlada Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića predložila je opoziv sedam ambasadora koje je imenovala bivša vlast Demokratske partije socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića.

Prema Zakonu o vanjskim poslovima, taj ukaz treba da potpiše upravo lider DPS-a i predsjednik države.

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, na čiju je inicijativu Vlada predložila opoziv, ranije je ocijenio da su u pitanju diplomate postavljane po političkom ključu.

Premijer Krivokapić podržao je tokom prve zvanične posjete Briselu 16. decembra stav ministra Radulovića.

"Osnovni kriterijum je bio povlačenje nekarijernih diplomata i diplomata koji su svojim nekorektnim djelovanjem u posljednja tri mjeseca nanijeli štetu, Crnoj Gori", rekao je Krivokapić.

Budući da se u ovom slučaju radi o ambasadorima koje je postavila bivša vlast predsjednika Đukanovića pitanje je kako će on reagovati, odnosno da li će potpisati ukaz o njihovom povlačenju.

Šta ukoliko Đukanović odbije prijedlog Vlade?

Premijer Zdravko Krivokapić nije na konferenciji za novinare želio da konkretnije odgovori na novinarsko pitanje da li očekuje da predsjednik Đukanović potpiše ukaz o povlačenju ambasadora.

"To je sada na predsjedniku države i to treba njega da pitate. Mi smo uradili što je bilo do nas i poslali smo jasnu poruku građanima da želimo da profesionalizujemo cijeli sistem, uključujući i diplomatiju", kazao je Krivokapić.

Profesor Blagota Mitrić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da Ustav i zakoni nijesu predvidjeli, niti regulisali takvu situaciju u kojoj bi predsjednik eventualno odbio da povuče ambasadore.

"Ako dođe do blokade saradnje, onda oni na izvjestan način dovode do blokade države i njenih najvažniji organa poput Vlade. Ako predsjednik daje agreman ili potpisuje ukaz o zakonima, postavljenjima i opozivima protivno Vladi onda on faktički i pravno 'sebi kopa jamu' ako namjerava da se ponovo kandiduje na tu funkciju. Mislim da ni teorijski neće doći u obzir da Đukanović ne odobri odluku Vlade", stav je Mitrića.

Pravnik Boris Marić iz Centra za građanske slobode za RSE ocjenjuje da je pitanje opoziva ambasadora prvi test za kohabitaciju nove Vlade i predsjednika države Mila Đukanovića.

"U slučaju da predsjednik Đukanović odbije prijedlog Vlade o povlačenju ambasadora, on bi donio klasičnu političku odluku i ponašao bi se isključivo kao predsjednik DPS-a i to ne bi bila dobra poruka ni domaćoj ni međunarodnoj javnosti", ocjenjuje Marić.

Marić ističe da je moguć i scenario po kojem bi Đukanović mogao da ospori opoziv pojedinih ambasadora sa spiska.

"Postoje neki indikatori u vezi sa tim da će definitivno biti sporenja oko povlačenja ambasadora Crne Gore u Srbiji", smatra Marić.

Rupe u Ustavu

Govoreći o tome da crnogorski Ustav i zakoni nijesu predvidjeli situaciju u praksi prema kojoj Vlada i predsjednik države dolaze iz različitih ideoloških i političkih struktura, profesor Mitrić kaže da se radi o pravnoj praznini.

"Kada neki društveni odnos poput ovoga nije regulisan, onda se ta pravna praznina popunjava drugim, sličnim propisima. Međutim, u ovakvom slučaju kohabitacije, nijedan crnogorski zakon nije regulisao tu pravnu prazninu. Ovakva kohabitacija je jedinstven slučaj u političkim sistemima svih država a naše pravo je do sada nije predvidjelo", riječi su profesora Mitrića.

Boris Marić kaže da za to ne treba kriviti pravnike koji su u proteklih 30 godina pisali zakone.

"Ne zamjeram im jer su radili ono što su dobijali kao zadatak i nijesu mogli da utiču na mišljenja tadašnje vladajuće politike koja je evidentno stvarala i kod sebe i kod drugih uvjerenje da je nepromjenjiva. Zato mi danas imamo ozbiljne rupe u pravnom sistemu u kojem, kao jedina država u regionu, nemamo zakon o Vladi ni zakon o ministarstvima", mišljenja je Marić.

Iz DPS-a brane ambasadore

Trenutno je polovina crnogorskih ambasadora postavljena po političkom principu iako prema Zakonu o vanjskim poslovima, lica koja nijesu karijerne diplomate, već političari ili javne ličnosti, mogu činiti najviše 30% šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Komentarišući odluku Vlade da podrži opoziv sedam crnogorskih ambasadora, iz opozicionog DPS-a su poručili da se radi "o političkom revanšizmu koji je nezabilježen u uporednoj praksi kada je diplomatija u pitanju".

Funkcioner DPS-a Miloš Nikolić je nazvao neistinitom i sramotnom izjavu premijera Krivokapića da je kriterijum za povlačenje diplomata činjenica da su u posljednja tri mjeseca nanijeli štetu Crnoj Gori.

Koje ambasadore opoziva nova vlast?

Ambasadori, u Srbiji Tarzan Milošević i Bosni i Hercegovini (BiH) Obrad Mišo Stanišić su bivši poslanici i funkcioneri DPS-a koja je nakon 30 godina na izborima krajem avgusta izgubila vlast.

Darko Pajović, aktuelni ambasador u Kini, bio je lider opozicione Pozitivne i predsjednik Skupštine. Iako je u parlament ušla glasovima opozicionih birača, njegova partija je 2016. obezbijedila većinu za izglasavanje povjerenja Vladi tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, nakon čega je Pajović izabran za šefa parlamenta a potom za ambasadora.

Ambasadorka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) Dušanka Jeknić, bliska predsjedniku Đukanoviću, godinama je bila na spisku optuženih za učešće u krijumčarenju cigareta preko Jadranskog mora, protiv kojih je vođen proces u Bariju (Italija). Oslobođena je optužbi 2019.godine.

Ambasadorka u Italiji Sanja Vlahović bila je optužena da je plagirala naučni rad britanskog profesora Dimitriosa Buhalisa. Crnogorsko tužilaštvo je 2015. godine odbacilo krivičnu prijavu protiv Vlahović.

Ambasador pri Svetoj stolici Miodrag Vlahović, bivši ministar, bio je prvi ambasador Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Zbog ne prijavljivanja imovine i prihoda Vlahović je novčano kažnjavan.

Jedini karijerni diplomata sa liste za opoziv je ambasadorka Crne Gore u Njemačkoj Vera Kuliš.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG