Dostupni linkovi

Zakonom o amnestiji protiv odluka suda


Milan Knežević i Andrija Mandić su u maju 2019. prvostepenom odlukom Višeg Suda osuđeni na po pet godina zatvora. (Podgorica, novembar 2020.)
Milan Knežević i Andrija Mandić su u maju 2019. prvostepenom odlukom Višeg Suda osuđeni na po pet godina zatvora. (Podgorica, novembar 2020.)

U susret odluci Apelacionog suda u Crnoj Gori o prvostepenim presudama osuđenima za „pokušaj terorizma“ ili „državni udar“, brojna reagovanja izazvala je izjava ministra pravde Vladimira Leposavića koji je najavio mogućnost donošenja zakona o amnestiji ukoliko sud potvrdi prvostepene presude za pokušaj terorizma liderima Demokratskog fronta (DF) Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću.

Iz Apelacionog suda Crne Gore očekuje se konačan epilog presude nakon što je 15. decembra okončana rasprava po žalbi prvostepeno osuđenih za pokušaj terorizma i stvaranje kriminalne organizacije.

U tom procesu Mandić i Knežević su maja 2019. prvostepenom odlukom Višeg Suda osuđeni na po pet godina zatvora.

Na izjavu novog ministra pravde reagovalo je Specijalno državno tužilaštvo.

Kako je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz Specijalnog tužilaštva, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je uputio pismo premijeru Zdravku Krivokapiću i potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću zbog izjave ministra Leposavića koja se odnosi na mogući epilog sudskog predmeta za “pokušaj terorizma” iz 2016. godine.

Sadržaj tog dopisa nije objavljen, ali se odnosi na izjavu ministra Leposavića datu 10. decembra televiziji A1 kojom je nagovijestio da bi parlamentarna većina mogla da usvoji Zakon o amnestiji u zavisnosti od odluke Apelacionog suda u ovom predmetu.

Ministar Leposavić je dokaze, koji su teretili lidere DF-a Mandića i Kneževića, okarakterisao skandaloznim.

„U onom dijelu u kome su optuženi politički lideri u zemlji [Andrija Mandić i Milan Knežević] postupak je pun stvari koje predstavljaju pravni skandal, da se pojavljuje kao svjedok lice koje nije dostojno da to bude. Čak ti svjedoci mijenjaju iskaze, pa se govori da postoje dokazi koji su tajni. Hajde da vidimo kakva će odluka biti [Apelacionog suda]. Podsjećam vas da u tom slučaju postoji mogućnost institucionalnog odgovora. Skupštinska većina može da razmišlja o usvajanju Zakona o amnestiji“, rekao je Leposavić.

Riječ pravnog stručnjaka

Komentaišući najavu da bi parlamentarna većina u Skupštini mogla da usvoji Zakon o amnestiji, u slučaju potvrđivanja osuđujuće presude protiv lidera DF-a, advokat i nekadašnji ministar pravde Dragan Šoć kaže da je teoretski moguće da Skupština donese takav akt.

„Izjavu ministra pravde sam razumio kao davanje objašnjenja šta je moguće teorijski. U tom smislu, postoji mogućnost da Skupština donese akt kojim će, de facto, izvršiti pomilovanje. Treba prepustiti da ipak sud kaže šta ima, a ova izjava ministra nije baš srećno data u ovom momentu“, mišljenja je Šoć.

Odgovarajući na pitanje da li je pravno moguće da se amnestija ili akt pomilovanja odnosi na pojedinačna lica kao što su lideri DF-a ili se mora odnositi na sve osuđene po određenom krivičnom djelu, advokat Šoć objašnjava da postoji mogućnost da se izađe iz uobičajene prakse.

„Otvoren je čitav niz pravnih i političkih pitanja - da li bi se taj eventualni Zakon o amnestiji odnosio na sve ili samo na neke, sa kojim obrazloženje. Izašlo bi to iz uobičajene prakse, a uobičajena praksa je - ako se radi o pojedinačnom aktu pomilovanja, to je uvijek radio šef države. Ali mislim da u ovom momentu nije realno očekivati da aktuelni predsjednik države [Milo Đukanović] tako nešto uradi“, navodi Šoć i dodaje:

„Ako se radi o nepoznatom broju počinilaca, onda je to uvijek radila Skupština putem zakona, tako što se umanjuje kazna koju izdržavaju za određeni procenat. Dakle, šef države može u cijelosti da oslobodi izdržavanja kazne pojedinca ili čak da zaustavi krivično gonjenje“, zaključuje Šoć.

Šta kažu lideri DF-a?

Nakon okončane rasprave u Apelacionom sudu, lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević su zatražili da budu oslobođeni krivice jer smatraju da se radi o politički montiranom procesu, rekavši da ih amnestija ne interesuje.

Knežević je rekao da su se tokom prethodnih godina najviši državni zvaničnici grubo miješali u sudski proces na šta niko nije reagovao.

“Sve vrijeme su ti vrsni pravnici ćutali, a juče su reagovali zbog jedne izjave ministra Leposavića, koga ne poznajemo. Ne smatramo da nam treba amnestija. Smatramo da treba da budemo oslobođeni zajedno sa svim učesnicima u ovom montiranom političkom postupku”, tvrdi Knežević.

Kakav je stav opozicionih stranaka?

Nagovještaj ministra pravde Vladimira Leposavića da bi lideri DF-a mogli biti amnestirani odlukom skupštinske većine, kojoj pripadaju upravo Mandić i Knežević, ocijenjen je skandaloznim od strane opozicionih stranaka u Crnoj Gori, Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD).

U saopštenju DPS-a se navodi da je izjava ministra pravde Vladimira Leposavića „najbrutalniji pritisak na sudske organe i predstavlja „pokušaj suspenzije pravnog sistema države Crne Gore i udar na temelje demokratskog pravila o razdvojenosti grana vlasti“.

Opozicioni SD je saopštio da se ministar Leposavić direktno miješa u sudski proces.

„Nedopustivo je da bilo ko, pa bio to i ministar pravde, na ovaj način komentariše eventualnu odluku nekog suda u procesu koji još uvijek traje, time vršeći neprimjeren i drzak pritisak na taj sud da donese onakvu presudu kakva se ministru sviđa“, naveo je SD.

Predsjednica Udruženja sudija Crne Gore Hasnija Simonović je takođe saopštila da je ministar Leposavić napravio direktan pritisak na Apelacioni sud čime je ugrozio nezavisnost pravosuđa, šaljući jasnu poruku da će, ukoliko Sud ne presudi na određeni način, biti preduzete mjere koje će presudu dovesti u pitanje.

Ostale osuđene osobe

Osim lidera Mandića i Kneževića podgorički Viši sud, za pokušaj terorizma osudio je i vozača DF-a Mihaila Čađenovića na godinu i po zatvora.

Osuđeni su i ruski državljani Eduard Šišmakov na 15 godina a Vladimir Popov na 12 godina zatvora, koji nijesu bili dostupni crnogorskom pravosuđu.

Od državljana Srbije, najveću kaznu dobio je Bratislav Dikić, osam godina zatvora. Predrag Bogićević i Nemanja Ristić osuđeni su na po sedam godina zatvora. Srbija ih nije izručila pa im se sudilo u odsustvu.

Branka Milić osuđena je na tri godine zatvora a četiri osobe na kazne ispod dvije godine.

Apelacioni sud može da potvrdi, ukine prvostepenu presudu ili da vrati suđenje na početak.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG