Od trenutka kada su se devedesetih pojavile, SMS poruke širile su se brzinom zvuka. Postale su dio svakodnevnog rituala, brze, jednostavne i jeftinije od telefonskih razgovora. Kako je tekst takvih poruka limitiran na oko 160 znakova, mladi su već razvili vlastiti jezik pun kratica.
Dr Freiser Reid sa britanskog sveučilišta u Plymuothu smatra da SMS poruke olakšavaju komunikaciju i stvaraju prijateljstva među mladima:
„Njihova široka popularnost pojačava prijateljstva, širi mrežu poznanstava i društvenih kontakata. Mislim da su SMS poruke način da ljudi ostanu jedni s drugima u kontaktu, bez da moraju reći nešto važno. No, ovaj način komunikacije postaje popularan i u drugim starosnim skupinama.“
U mnogim zemljama SMS poruke se koriste i u komercijalne svrhe. Turističke agencije znaju obavještavati pretplatnike da imaju popuste za neka putovanja ili slično. No, u nekim zemljama, poput Filipina i Libanona, koriste se kao oblik organiziranog političkog prosvjeda.
SMS porukama se služe i političari, pa i oni u zemljama Balkana. Iako, primjerice, dok zasjeda hrvatski Sabor, političari više ne mogu koristiti svoje mobilne telefone. Nažalost, SMS poruke se koriste i za širenja govora mržnje. Tijekom emitiranje jedne beogradske emisije na jednoj od crnogorskih TV stanica, pojavile su se poruke šovinističkog sadržaja, vrijeđali su se gosti emisije po njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Abaz Beliđafić, iz crnogorske Agencije za radio difuziju ističe:
„Govor mržnje posredstvom elektronskog medija je krivično djelo. Posebno ako se tim segmentom počnu baviti institucije kao što je Agencija za radio difuziju, onda se dobro zna koje su sankcije predviđene za tako nešto. Znači, krivični zakon i krivičnopravna odgovornost. Mi još uvijek nismo posegli za takvim mjerama, što ne znači da nećemo.“
Dakle, ovakav ekstreman način komuniciranja SMS porukama može se spriječiti i kazniti. Ipak, evropski eksperti, nenavikli i na ovakav način komuniciranja, ističu da SMS poruke utječu pozitivno na društvo. Profesor Reid:
„Imate li mobilni telefon sa sobom, svi mogu doći do vas, a ta činjenica mijenja društvo na jedan vrlo temeljit način.“
Mnoge djevojčice i dječaci na raznim stranama svijeta ističu da im je nemoguće zamisliti život bez takvih poruka:
„Zovem se Đazgul. U minuti mogu poslati 160 znakova. No, taj ću rekord uskoro oboriti. Spremna sam to učiniti u samo trideset sekundi.“
Mladi SMS porukama iskazuju i međusobnu ljubav, dogovaraju sastanke. U Iranu, recimo, postaju sve popularnije jer se njima mogu prevladati neki društveni tabui. Ebrahim Solejmani iz Teherana ističe:
„Mladi ih koriste kako bi ostali u vezi, ali i progovorili o temama koje su zabranjene u iranskom društvu, kao što su ljubav, ili šale koje imaju veze sa seksom.“
Dr Freiser Reid sa britanskog sveučilišta u Plymuothu smatra da SMS poruke olakšavaju komunikaciju i stvaraju prijateljstva među mladima:
„Njihova široka popularnost pojačava prijateljstva, širi mrežu poznanstava i društvenih kontakata. Mislim da su SMS poruke način da ljudi ostanu jedni s drugima u kontaktu, bez da moraju reći nešto važno. No, ovaj način komunikacije postaje popularan i u drugim starosnim skupinama.“
U mnogim zemljama SMS poruke se koriste i u komercijalne svrhe. Turističke agencije znaju obavještavati pretplatnike da imaju popuste za neka putovanja ili slično. No, u nekim zemljama, poput Filipina i Libanona, koriste se kao oblik organiziranog političkog prosvjeda.
SMS porukama se služe i političari, pa i oni u zemljama Balkana. Iako, primjerice, dok zasjeda hrvatski Sabor, političari više ne mogu koristiti svoje mobilne telefone. Nažalost, SMS poruke se koriste i za širenja govora mržnje. Tijekom emitiranje jedne beogradske emisije na jednoj od crnogorskih TV stanica, pojavile su se poruke šovinističkog sadržaja, vrijeđali su se gosti emisije po njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Abaz Beliđafić, iz crnogorske Agencije za radio difuziju ističe:
„Govor mržnje posredstvom elektronskog medija je krivično djelo. Posebno ako se tim segmentom počnu baviti institucije kao što je Agencija za radio difuziju, onda se dobro zna koje su sankcije predviđene za tako nešto. Znači, krivični zakon i krivičnopravna odgovornost. Mi još uvijek nismo posegli za takvim mjerama, što ne znači da nećemo.“
Dakle, ovakav ekstreman način komuniciranja SMS porukama može se spriječiti i kazniti. Ipak, evropski eksperti, nenavikli i na ovakav način komuniciranja, ističu da SMS poruke utječu pozitivno na društvo. Profesor Reid:
„Imate li mobilni telefon sa sobom, svi mogu doći do vas, a ta činjenica mijenja društvo na jedan vrlo temeljit način.“
Mnoge djevojčice i dječaci na raznim stranama svijeta ističu da im je nemoguće zamisliti život bez takvih poruka:
„Zovem se Đazgul. U minuti mogu poslati 160 znakova. No, taj ću rekord uskoro oboriti. Spremna sam to učiniti u samo trideset sekundi.“
Mladi SMS porukama iskazuju i međusobnu ljubav, dogovaraju sastanke. U Iranu, recimo, postaju sve popularnije jer se njima mogu prevladati neki društveni tabui. Ebrahim Solejmani iz Teherana ističe:
„Mladi ih koriste kako bi ostali u vezi, ali i progovorili o temama koje su zabranjene u iranskom društvu, kao što su ljubav, ili šale koje imaju veze sa seksom.“
