Dostupni linkovi

Opet na stadionima divljanje i nacionalizam


“Srbija, Srbija, Srbija... Od Topole pa do Ravne Gore, sve su straže đenerala Draže...”

Ovako je oko 10.000 navijača iz RS-a proslavilo sinoć u Banjoj Luci pobjedu reprezentacije Srbije i Crne Gore nad reprezentacijom Bosne i Hercegovine. U centru grada, gdje je policija blokirala saobraćaj, zabilježeni su manji incidenti. Iz Centra javne bezbjednosti Banja Luka potvrđeno je da su dva policajca lakše povrijeđena kamenicama, na Trgu Krajine iščupan je semafor i razbijena su stakla na jednom gradskom autobusu. Navijači su se sa trga uputili prema lokaciji srušene džamije Ferhadije. Rade Mutić, portparol Centra javne bezbjednosti Banja Luka:

“U svakom slučaju, mi smo kordonom policije spriječili upad preko ograde u dvorište Islamske vjerske zajednice. Da li je to bio cilj? Pretpostavljamo da jeste, jer smo imali duže vremena tih problema sa velikom grupom navijača, ali spriječeni su da pređu u ovaj objekat.”

Sociolog Slobodan Nagradić podsjeća da navijanje na zapadnom Balkanu najčešće ima političku pozadinu, ali i dodaje da je ono stvar emocija koje nijedan autoritet ne može propisati:

“Dakle, nešto nije u redu sa državom čiji građani i podanici smatraju da je bolje navijati za neku drugu državu. Ako postavljamo pitanje i ako hoćemo da problematizujemo zašto Srbi iz Bosne i Hercegovine navijaju za Srbiju i Crnu Goru a ne za Bosnu i Hercegovinu, onda bismo morali postaviti daleko ozbiljnije pitanje kakva je to Bosna i Hercegovina država. Morali bismo malo zaviriti u dvorište druge države, pa priupitati zašto građani Srbije i Crne Gore jedne nacionalne pripadnosti ne navijaju za svoju državu nego navijaju za Bosnu i Hercegovinu, ili čak, recimo, navijaju za Tursku kada Srbija i Crna Gora igraju sa Turskom.”

Sinoćnju proslavu pobjede reprezentacije Srbije i Crne Gore pratila je četnička ikonografija, koju su nosili pretežno mladi ljudi. Profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu Miodrag Živanović objašnjava da nije riječ o manipulaciji omladinom, već o alarmantnoj pojavi, gdje je nacionalizam prirodno stanje svijesti mladih:

“Zaista je veliki problem što mlada generacija ima u svojoj svijesti dominantno - ne govorim o svima ali o najvećem dijelu mlade generacije - visok stupanj nacionalizma, ima jedan klerikalni, morbidni odnos prema crkvama i religijama. I, naravno, ima jednu apsolutnu inverziju vrijednosti. Po mom sudu je upravo i ovo sinoć što se događalo pokazalo zapravo da su ti mladi ljudi produkt cijelog ambijenta i produkt jednog morbidnog sistema obrazovanja, gdje je nacionalizam postao prosječno stanje svijesti.”

*****

Tokom utakmice Srbija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina, na stadionu Crvene zvezde u Beogradu pred 50.000 gledalaca, bilo je incidenata na delu tribina gde su smešteni navijači reprezenetacije Bosne i Hercegovine i u njihovoj blizini. Policija je sa stadiona privela deset navijača, od kojih je protiv četiri podnela krivične prijave, a protiv šest prekršajne, saznajemo u policiji Beograda. Slobodan Vukolić, zamenik načelnika Uprave policije SUP Beograd, rekao je za naš program da su svi privedeni navijači reprezentacije SiCG:

"Na samom početku utakmice navijači koji su bili smešteni u posebnom odeljku iz Federacije Bosne i Hercegovine, počeli su da gađaju stolicama i drugim predmetima navijače koji su bili na istočnoj tribini, pa je usledio, znači, revanš ovih navijača. Efikasnom intervencijom pripadnika policije sprečeni su sukobi većih razmera. Nismo drugačije mogli da postupamo s obzirom da je našu intervenciju posmatro i predstvnik UEFA, komesar za bezbednost, tako da smo morali da prilagodimo intervenciju koja je ocenjena kao korektna."

Prema podacima policije, pomoć zbog povreda u beogradskom Urgentnom centru zatražilo je 11 osoba, od kojih je troje zadobilo teže povrede. Kako nam je rekao Slobodan Ivanović iz klinike Anlave, čiji su lekari dežurali na stadionu Crvene zvezde, pre i posle utakmice pomoć je ukazana 17. navijača domaćeg i gostujućeg tima, a niko od povređenih ne nalazi se u životnoj opasnosti.

"Svi povređeni navijači zbrinuti su na licu mesta. Najčešće povrede su povrede glave, gornjih ekstremiteta, nagnječenje mekih tkiva, posekotine i razderotine. Povrede su nanešene oštrim delovima polomljenih stolica i povrede na šakama u obliku razderotina nanešene su pri ubodu na šipke od ograde. Najteže povređeni prebačeni su u Urgentni centar radi daljeg tretmana i lečenja."

Pobedu Srbije i Crne Gore fudbaleri nacionalnog tima proslavili su sa građanima na beogradskom Trgu Republike. Posle utakmice novinarima su se obratili selektori domaćeg i gostujućeg tima, Ilija Petković i Blaž Slišković, i strelac jedinog gola Mateja Kežman.

"Imali smo večeras privilegiju da budemo deo istorije ove zemlje koja će se pamtiti. Ime naše države večeras pobedničko je u najvažnijem takmičenju u fudbalu. Mi sportisti, fudbaleri, dali smo deo sebe ovom narodu da mu vratimo pobednički duh."

"Pobjeda Srbije i Crne Gore je zaslužena, iako mislim da smo mi u ovom trenutku dali sve od sebe, koliko smo mogli, bilo je iluzorno, ja bih rekao nemoguće očekivati čudo. Mi smo se nadali, nismo ga ostvarili."

"Želeo bih da se zahvalim Bogu pre svega zato što smo ovde gde jesmo, da se zahvalim svim ljudima koji su bili uz nas od prvog dana. Mnogo mi je drago zbog ovog naroda, mnogo mi je dago zbog Srbije, mi to zaslužujemo. Svaka čast svima na jednom sjajnom sportskom ambijentu, ipak je ovo samo fudbal, sport, ne politika, ne nešto što je iza nas."

*****

Zbog nastavka navijačkog nasilja na nogometnim utakmicama, u Hrvatskoj se ide na daljnje pooštrenje kazni prema Zakonu o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima, donesenom pred gotovo dvije godine.

Podizanje najviše kazne sa 500 na 1.000 kuna, odnosno sa 2.000 na 5.000 kuna, i proširenje važenja Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima i na dolazak i odlazak navijača, samo su neke od upravo predloženih izmjena zakona koji je već u priličnoj mjeri smanjio navijačko nasilje, kaže za Radio Slobodna Evropa glasnogovornik
Ministarstva unutarnjih poslova Zlatko Mehun:

„Odnosno da će se sa kaznom od najmanje tisuću do deset tisuća kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri dana kazniti osobe koje posjeduju ili konzumiraju alkoholna pića, koje pokušavaju unijeti ili koje unesu u sportski objekt alkoholna pića, drogu, pirotehnička sredstva, oružje i tako dalje. Dakle, želimo, zapravo, jednom znatno rigoroznijom kaznenom politikom omogućiti da na hrvatskim sportskim natjecanjima i borilištima neće više biti nereda.“

Na sreću, na sinoćnjoj nogometnoj utakmici između Hrvatske i Mađarske nije se ponovio vandalizam kao nedavno na Malti. Privedena su svega dva hrvatska navijača. Ali i tome će se stati na kraj, najavljuje Mehun:

„Jedna od važnijih izmjena zakona, upravo zbog događaja nedavno na Malti, a sada i u Mađarskoj, što pokazuje opravdanost njenog donošenja, jeste da se sankcionira i ponašanje hrvatskih navijača izvan Republike Hrvatske. Dosadašnjim zakonom to nismo mogli.“

Inače, u dvije godine važenja zakona, neredi su zabilježeni na 210 sportskih natjecanja u Hrvatskoj, naravno većinom nogometnih utakmica. U tih 210 slučajeva u dvije godine povrijeđena su ukupno 72 navijača i 14 policajaca. Prekršajno je prijavljeno 1414 osoba, a 2080 osoba je preventivno privedeno u policiju zbog alkoholiziranosti, agresije
i slično, pa su u policijskoj postaji dočekali kraj utakmice.

Sociolog Benjamin Perasović za Radio Slobodna Evropa upozorava je problem kod sprečavanja navijačkog nasilja u tome što su njegove temeljne karakteristike – maskulinizam, kompeticija i alkohol – duboko prisutne u samom društvu:

„To što nogometne utakmice mogu biti i što u mnogim razdobljima jesu u jednom dijelu ljudi dobar okvir za posredovanje vlastitog nasilničkog stila života, ne znači da su jedine. Na koncu, znamo da nasilje i nastaje i da su njegove najdrastičnije posljedice zapravo u obitelji. Nisu navijači smislili nasilje. Tako da je i sam taj zakon i sve skupa zapravo na neki način amnestirao – ako ćemo govoriti o navijačima kao klincima – roditeljsku kulturu ili svijet odraslih. Tamo su i sportski novinari koji često koriste militaristički žargon, tamo su i igrači i suci i mnogi drugi, amnestirani od odgovornosti. Ispada da su samo navijači ti koji su odgovorni za nasilničko ponašanje. A meni se čini da tu postoje i drugi akteri koji, rečeno slengom, nabrijavaju situaciju i napumpavaju je. I onda, poslije, kada neko od 17 godina i sa sedam piva u sebi uleti na teren, ispada kao nekakav uzročnik i na njemu priča počinje i završava.“

Žešćom represijom će se nasilje vjerojatno premjestiti sa stadiona u kafiće i na parkirališta, ali to nije rješenje, kaže Perasović. Kao moguću alternativu on podsjeća na svojevremene dogovore policije i vođa nekih navijačkih skupina, odnosno na svojevrsni socijalni rad sa navijačima na ulici:

„Postoji jedan drugi put koji bi bio rad sa navijačima, neka vrsta alternativnog socijalnog rada, neka vrsta pouzdanih ljudi koji mogu imati street credibility kod navijača, ali koji istovremeno stvaraju neku sponu, pa će u nekom konkretnom slučaju, recimo, paziti na to da ljudi dobiju svojevrsnu dozvolu da zapale bengalke, da ih se zbog toga ne pretražuje, hapsi i slično, ali da onda, istovremeno, ovi koji su stariji, koji imaju više autoriteta među navijačima, garantiraju da baklje neće biti bacane u teren.“
XS
SM
MD
LG