U Glavnom centru za brojanje glasačkih listića nastavljena je obrada biračkog materijala koji je stigao iz inozemstva i od građana koji su za svoje opštine glasali u mjestima sadašnjeg boravka, uslovno kazano, u odsutnosti. Predsjednik Komisije, Vehid Šehić, stoga upozorava da sve nije završeno:
“Mi želimo da ovaj proces što prije završimo i nadam se da će on biti završen sutra, iz jednog prostog razloga, jer moramo nakon toga utvrditi koji kandidati za načelnike u Federaciji su dobili 50 posto plus jedan, a koji nisu, jer u takvom slučaju moramo donijeti odluku da vidimo koja dva kandidata sa najviše prvih preferenci idu u drugi krug, kako bismo taj posao završili. Od toga zavisi ta neka vremenska dinamika, jer ukoliko bi bilo 50 izbornih jedinica, gdje nije izabran načelnik u prvom krugu, morat ćemo izbrojati negdje oko 250 hiljada glasačkih listića - to je veliki broj - pa se nadam da ćemo uspjeti ispoštovati ono što smo rekli da ćemo najkasnije u roku od 30 dana objaviti konačne rezultate izbora.”
Sistem glasanja, odnosno izbora opštinske vlasti u BiH prilično je komplikovan i razlikuje se od područja do područja.
Najkomplikovaniji je izbor načelnika u Federaciji, gdje je na snazi preferencijalni sistem, za razliku od RS-a, gdje načelnik postaje onaj koji ima najveći broj glasova birača. Brčko Distrikt ima svoj statut i svoj način izbora, kao i gradovi Mostar i Banja Luka. Predsjednik Komisije se zato nada:
“Da sljedeću godinu treba iskoristiti da dobijemo jedan novi izborni zakon BiH, koji će biti usklađen sa svim preporukama Venecijanske komisije. Znači ispoštovali bismo sve ono što piše u Paktu o građanskim, političkim pravima, kad su u pitanju građani, izbori; u Kopenhaškim dokumentima, koji se tiču izbornog procesa i, normalno, u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Moramo, ipak, svim građanima u BiH, bez obzira gdje žive, dati da na čitavoj terotoriji imaju aktivno i pasivno biračko pravo.”
Jedna od odlika ovogodišnjih izbora je i slab interes nevladinog sektora za njihovo praćenje. Među aktivnijim organizacijama bio je Helsinški komitet za ljudska prava. Na osnovu posmatračkih izvještaja sa više od 300 biračkih mjesta Komitet je izbore ocijenio kao fer i demokratske. Slaba tačka je nezaintresovanost birača, a o razlozima za zabrinutost govori Muhamed Džemidžić:
“To je procjena da je na lokalne izbore izašlo tek nekih sedam do deset posto ljudi u populaciji do 30 godina. Dakle, mladi su pokazali nezainteresovanost, što bi trebalo biti predmet analize ne samo nevladinih organizacija nego, rekao bih, prije svega onih koji se kandiduju za vlast i koji imaju vlast. Dalje, zabrinuti smo zbog izuzetno malog odziva glasača iz inostranstva. Tu imamo podatak: na prethodnim izborima bilo je registrovano 270 000 ljudi, a za ove izbore tek njih 27 000 se registrovalo, a od tih 27 000 izašlo je nekih 15-tak hiljada.”
Šta su razlozi za slab odziv dijaspore? Nihad Filipović, član Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore, ističe da pokušaj djelovanja Bosanaca i Hercegovaca izvan domovine nije dao očekivane rezultate:
“U organizacionom smislu, Svjetski savez se nalazi na istoj poziciji na kojoj se nalazio i prije dvije godine. A kako sada stvari stoje, ja vidim da će i za dvije godine, dakle na slijedećem kongresu situacija opet biti ista. Prema tome, pošto nema rezultata, mi nemamo s čime ovdje pred naše ljude u dijaspori izaći i mahati i reći: ’Eto, dobili ste dvojno državljanstvo. Eto, država nam je obezbijedila da se diplome našoj djeci, stečene po raznim inostranstvima priznaju u domovini.’ I pošto tih rezultata nema, ja i u tome vidim razlog zašto slabi interes dijaspore. Osim toga, izbori bivaju i prolaze, a stvarno i suštinski u BiH se ništa ne mijenja. I onda su se ljudi, vjerovatno, okrenuli sebi, svojim malim životima i brigama oko toga.”
Mladi su 2. oktobra iskazali totalnu nezainteresovanost, jer je tek oko 10 posto njih iskoristilo svoje biračko pravo. Bojan Bajić, kandidat za načelnika u opštini Rudo, bio je jedan od tek nekoliko mladih kandidata na listama:
“S obzirom da se Rudo nalazi na prostoru još uvijek jakih nacionalističkih osjećanja, a ja kandidat SDP-a, dakle multietničke partije, ocjenjujem da smo mi postigli rezultat na ovim izborima, jer ja sam dobio oko 10 posto glasova, što je stvarno uspjeh za ovo područje. Što se tiče mladih, ja imam jedan standardan komentar: u ovakvoj konstelaciji snaga ja stvarno ne vidim da mladi nit su kakva snaga, nit su kakva budućnost, nit od koga imaju šta očekivati, nit mi sami se na ovaj način možemo izboriti. Ja moram ovako komentarisati i moram na neki način biti izrevoltiran, jer evo posmatram samo situaciju u Rudom - da su mladi aktivnije se potrudili u ovoj kampanji i da su samo izašli na birališta, možda naredne 4 godine ne bi propale kao i ove protekle 4 godine. Ali eto, to je naš izbor.”
Građani, pak, žele promjene. I oni manje i oni više filozofski nastrojeni:
“Trebalo bi da bude onako kako treba, ali nije ništa kako treba.”
Do 1. novembra ili najkasnije mjesec dana nakon održavanja, bit će objavljeni konačni rezultati lokalnih izbora u BiH. Time će početi konstituisanje zakonodavne i izvršne vlasti i biti prekinut period iščekivanja i nerada. A od izbora i lijepih obećanja građani ne žive.
“Mi želimo da ovaj proces što prije završimo i nadam se da će on biti završen sutra, iz jednog prostog razloga, jer moramo nakon toga utvrditi koji kandidati za načelnike u Federaciji su dobili 50 posto plus jedan, a koji nisu, jer u takvom slučaju moramo donijeti odluku da vidimo koja dva kandidata sa najviše prvih preferenci idu u drugi krug, kako bismo taj posao završili. Od toga zavisi ta neka vremenska dinamika, jer ukoliko bi bilo 50 izbornih jedinica, gdje nije izabran načelnik u prvom krugu, morat ćemo izbrojati negdje oko 250 hiljada glasačkih listića - to je veliki broj - pa se nadam da ćemo uspjeti ispoštovati ono što smo rekli da ćemo najkasnije u roku od 30 dana objaviti konačne rezultate izbora.”
Sistem glasanja, odnosno izbora opštinske vlasti u BiH prilično je komplikovan i razlikuje se od područja do područja.
Najkomplikovaniji je izbor načelnika u Federaciji, gdje je na snazi preferencijalni sistem, za razliku od RS-a, gdje načelnik postaje onaj koji ima najveći broj glasova birača. Brčko Distrikt ima svoj statut i svoj način izbora, kao i gradovi Mostar i Banja Luka. Predsjednik Komisije se zato nada:
“Da sljedeću godinu treba iskoristiti da dobijemo jedan novi izborni zakon BiH, koji će biti usklađen sa svim preporukama Venecijanske komisije. Znači ispoštovali bismo sve ono što piše u Paktu o građanskim, političkim pravima, kad su u pitanju građani, izbori; u Kopenhaškim dokumentima, koji se tiču izbornog procesa i, normalno, u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Moramo, ipak, svim građanima u BiH, bez obzira gdje žive, dati da na čitavoj terotoriji imaju aktivno i pasivno biračko pravo.”
Jedna od odlika ovogodišnjih izbora je i slab interes nevladinog sektora za njihovo praćenje. Među aktivnijim organizacijama bio je Helsinški komitet za ljudska prava. Na osnovu posmatračkih izvještaja sa više od 300 biračkih mjesta Komitet je izbore ocijenio kao fer i demokratske. Slaba tačka je nezaintresovanost birača, a o razlozima za zabrinutost govori Muhamed Džemidžić:
“To je procjena da je na lokalne izbore izašlo tek nekih sedam do deset posto ljudi u populaciji do 30 godina. Dakle, mladi su pokazali nezainteresovanost, što bi trebalo biti predmet analize ne samo nevladinih organizacija nego, rekao bih, prije svega onih koji se kandiduju za vlast i koji imaju vlast. Dalje, zabrinuti smo zbog izuzetno malog odziva glasača iz inostranstva. Tu imamo podatak: na prethodnim izborima bilo je registrovano 270 000 ljudi, a za ove izbore tek njih 27 000 se registrovalo, a od tih 27 000 izašlo je nekih 15-tak hiljada.”
Šta su razlozi za slab odziv dijaspore? Nihad Filipović, član Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore, ističe da pokušaj djelovanja Bosanaca i Hercegovaca izvan domovine nije dao očekivane rezultate:
“U organizacionom smislu, Svjetski savez se nalazi na istoj poziciji na kojoj se nalazio i prije dvije godine. A kako sada stvari stoje, ja vidim da će i za dvije godine, dakle na slijedećem kongresu situacija opet biti ista. Prema tome, pošto nema rezultata, mi nemamo s čime ovdje pred naše ljude u dijaspori izaći i mahati i reći: ’Eto, dobili ste dvojno državljanstvo. Eto, država nam je obezbijedila da se diplome našoj djeci, stečene po raznim inostranstvima priznaju u domovini.’ I pošto tih rezultata nema, ja i u tome vidim razlog zašto slabi interes dijaspore. Osim toga, izbori bivaju i prolaze, a stvarno i suštinski u BiH se ništa ne mijenja. I onda su se ljudi, vjerovatno, okrenuli sebi, svojim malim životima i brigama oko toga.”
Mladi su 2. oktobra iskazali totalnu nezainteresovanost, jer je tek oko 10 posto njih iskoristilo svoje biračko pravo. Bojan Bajić, kandidat za načelnika u opštini Rudo, bio je jedan od tek nekoliko mladih kandidata na listama:
“S obzirom da se Rudo nalazi na prostoru još uvijek jakih nacionalističkih osjećanja, a ja kandidat SDP-a, dakle multietničke partije, ocjenjujem da smo mi postigli rezultat na ovim izborima, jer ja sam dobio oko 10 posto glasova, što je stvarno uspjeh za ovo područje. Što se tiče mladih, ja imam jedan standardan komentar: u ovakvoj konstelaciji snaga ja stvarno ne vidim da mladi nit su kakva snaga, nit su kakva budućnost, nit od koga imaju šta očekivati, nit mi sami se na ovaj način možemo izboriti. Ja moram ovako komentarisati i moram na neki način biti izrevoltiran, jer evo posmatram samo situaciju u Rudom - da su mladi aktivnije se potrudili u ovoj kampanji i da su samo izašli na birališta, možda naredne 4 godine ne bi propale kao i ove protekle 4 godine. Ali eto, to je naš izbor.”
Građani, pak, žele promjene. I oni manje i oni više filozofski nastrojeni:
“Trebalo bi da bude onako kako treba, ali nije ništa kako treba.”
Do 1. novembra ili najkasnije mjesec dana nakon održavanja, bit će objavljeni konačni rezultati lokalnih izbora u BiH. Time će početi konstituisanje zakonodavne i izvršne vlasti i biti prekinut period iščekivanja i nerada. A od izbora i lijepih obećanja građani ne žive.
