U interesu hrvatske države je da mlade generacije saznaju zašto je Jasenovac postao sinonim zločina, poručio je predsjednik Mesić na otvaranju novog postava Memorijalnog muzeja i Obrazovnog centra Spomen-područja Jasenovac, na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora. Jedini kriterij treba biti istina, a jedino pravilo u prezentaciji građe je – ne ilustrirati zločine, nego informirati o njima: informirati neinformirane, prosvjećivati zavedene i konfrontirati se s onima koji žele revidirati povijest:
„Interes je i nezaobilazna potreba ove države, današnje, evropske Hrvatske, da mlada generacija i sve generacije koje će slijediti saznaju zašto je Jasenovac postao sinonim zločina, zašto s pravom kažemo da je takozvana Nezavisna Država Hrvatska bila zločinačka tvorevina.“
Muzej i cijeli prostor Spomen-područja Jasenovac svjedoče o politici moderne hrvatske države koja ne želi prelaziti preko mračnih stranica vlastite prošlosti, već želi prošlost istražiti i iz nje izvući pouke, kazao je premijer Ivo Sanader:
„Istina se ne smije skrivati, istina se ne smije zaboraviti, istinom se ne može ni nadmetati, ni trgovati. treba nam istina o Jasenovcu i njegovim žrtvama. Jer, ne zaboravimo, na neistini o Jasenovcu i na preuveličanim brojkama tražilo se, uz ostalo, i opravdanje za veliku srpsku agresiju na Hrvatsku. Treba nam istina i zbog toga da na širom prostorima ovog dijela Evrope do kraja i u potpunosti izađemo iz kruga povijesnih nesnošljivosti i okrenemo se modernim vrijednostima Evrope koja je prevladala svoje stare podjele i sukobe.“
Rasprave oko novog postava jasenovačkog muzeja traju već dulje vrijeme. Koje su prve reakcije? Za zastupnika srpske zajednice u Saboru Milorada Pupovca ovo je prvi korak koji ima određeni broj nedostataka:
„U svakom slučaju, dobro da je napravljen i ovaj korak, pa makar i nedostatan. Ali sasvim je sigurno da još mnogo toga treba uraditi u novim okolnostima da bi Jasenovac mogao biti mjesto spomena i mjesto obrazovanja.“
U cjelini je izložba dobra, kaže za naš radio povjesničar Ivo Goldstein, koji je jedan od recenzenata novog postava jasenovačkog muzeja:
„Ja sam bio jedan od onih koji su prije godinu i nešto imali ozbiljnih primjedbi na koncepciju izložbe. Sada mogu reći da problemi u tom smislu više ne postoje, barem u većini, i da se eventualna sporna mjesta mogu rješavati u jednoj mirnoj diskusiji u znanstvenoj i stručnoj javnosti. To svakako više nisu stvari koje imaju političku težinu. Prema tome, nalazimo se u jednoj posve novoj situaciji što se tiče jasenovačkog postava, ja se nadam ne samo u Hrvatskoj nego i u široj regiji.“
I za kraj predsjednik Mesić – nakon razgledanja izložbe:
„Prvi dojam je za mene prihvatljiv, međutim imam – jasno – i prigovora. Naime, ja doživljavam ovaj postav subjektivno, tako da mi je sve jasno što se događalo u Jasenovcu. Ali ja postavljam pitanje – da li je to jasno i onome tko nema predznanja koja ja imam? Dakle, kad dođe jedan petnaestogodišnjak koji je krivo educiran u našoj školi – naši udžbenici su često puta falsificirali povijesne događaje – da li će njemu biti sve jasno.“
Njegova je sugestija da se sljedećih mjeseci vidi njihova reakcija i sazna što možda treba dodati ili na drugi način prezentirati.
„Interes je i nezaobilazna potreba ove države, današnje, evropske Hrvatske, da mlada generacija i sve generacije koje će slijediti saznaju zašto je Jasenovac postao sinonim zločina, zašto s pravom kažemo da je takozvana Nezavisna Država Hrvatska bila zločinačka tvorevina.“
Muzej i cijeli prostor Spomen-područja Jasenovac svjedoče o politici moderne hrvatske države koja ne želi prelaziti preko mračnih stranica vlastite prošlosti, već želi prošlost istražiti i iz nje izvući pouke, kazao je premijer Ivo Sanader:
„Istina se ne smije skrivati, istina se ne smije zaboraviti, istinom se ne može ni nadmetati, ni trgovati. treba nam istina o Jasenovcu i njegovim žrtvama. Jer, ne zaboravimo, na neistini o Jasenovcu i na preuveličanim brojkama tražilo se, uz ostalo, i opravdanje za veliku srpsku agresiju na Hrvatsku. Treba nam istina i zbog toga da na širom prostorima ovog dijela Evrope do kraja i u potpunosti izađemo iz kruga povijesnih nesnošljivosti i okrenemo se modernim vrijednostima Evrope koja je prevladala svoje stare podjele i sukobe.“
Rasprave oko novog postava jasenovačkog muzeja traju već dulje vrijeme. Koje su prve reakcije? Za zastupnika srpske zajednice u Saboru Milorada Pupovca ovo je prvi korak koji ima određeni broj nedostataka:
„U svakom slučaju, dobro da je napravljen i ovaj korak, pa makar i nedostatan. Ali sasvim je sigurno da još mnogo toga treba uraditi u novim okolnostima da bi Jasenovac mogao biti mjesto spomena i mjesto obrazovanja.“
U cjelini je izložba dobra, kaže za naš radio povjesničar Ivo Goldstein, koji je jedan od recenzenata novog postava jasenovačkog muzeja:
„Ja sam bio jedan od onih koji su prije godinu i nešto imali ozbiljnih primjedbi na koncepciju izložbe. Sada mogu reći da problemi u tom smislu više ne postoje, barem u većini, i da se eventualna sporna mjesta mogu rješavati u jednoj mirnoj diskusiji u znanstvenoj i stručnoj javnosti. To svakako više nisu stvari koje imaju političku težinu. Prema tome, nalazimo se u jednoj posve novoj situaciji što se tiče jasenovačkog postava, ja se nadam ne samo u Hrvatskoj nego i u široj regiji.“
I za kraj predsjednik Mesić – nakon razgledanja izložbe:
„Prvi dojam je za mene prihvatljiv, međutim imam – jasno – i prigovora. Naime, ja doživljavam ovaj postav subjektivno, tako da mi je sve jasno što se događalo u Jasenovcu. Ali ja postavljam pitanje – da li je to jasno i onome tko nema predznanja koja ja imam? Dakle, kad dođe jedan petnaestogodišnjak koji je krivo educiran u našoj školi – naši udžbenici su često puta falsificirali povijesne događaje – da li će njemu biti sve jasno.“
Njegova je sugestija da se sljedećih mjeseci vidi njihova reakcija i sazna što možda treba dodati ili na drugi način prezentirati.
