Priznanje nezavisnosti Crne Gore ništa neće promijeniti u tužbi koju je BiH podnijela protiv državne zajednice Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid, saopšteno je iz Predsjedništva BiH. Predsjedavajući kolektivnog šefa države Sulejman Tihić kaže kako je Republika Srbija preuzela pravni kontinuitet ranije zajednice, ali da to ne znači da ova zemlja automatski preuzima i sva prava i obaveze iz procesa koji se vodi pred Međunarodnim sudom u Hagu:
«U formalno - pravnom smislu tužba jeste usmjerena protiv državne zajednice Srbije i Crne Gore i u takvom smislu će biti donesena i presuda. Republika Srbija je preuzela međunarodni kontinuitet državne zajednice Srbije i Crne Gore, ali između Srbije i Crne Gore treba da bude napravljen sporazum o raspodjeli određenih prava, obaveza i vjerovatno će i ovo pitanje u tom pravcu biti riješeno.»
Profesor ustavnog prava iz Sarajeva Kasim Trnka ističe da je krivično djelo genocida i agresije, za koje je BiH tužila Srbiju i Crnu Goru, počinjeno u periodu kada je to bila jedna država i eventualne posljedice tužbe snosiće i jedni i drugi:
«Po tzv. principu racione temporis, znači u vremenu kada je izvršeno to krivično djelo za koje je optužena strana, ona će, dakle, snositi i punu odgovornost za to. Činjenica da je kasnije Crna Gora ublažavala svoj stav u odnosu na zločine koji su počinjeni na području BiH možda može imati neku olakšavajući okolnost, ali sama činjenica odgovornosti za genocid svakako se ne može izbjeći, jer su tada zajednički djelovale i Srbija i Crna Gora i jedinstvene su oružane snage bile, a javnost vrlo dobro zna da je veliki broj tzv. dobrovoljaca iz Crne Gore neposredno učestvovao u izvršavanju ovog krivičnog djela.»
Pravni ekspert iz Banje Luke Miroslav Mikeš naglašava da će izvršavanje presude u tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore sada biti mnogo komplikovanije i moglo bi trajati godinama:
«Neupitno je da je tužena državna zajednica Srbije i Crne Gore koja ne postoji, neće postojati u vrijeme donošenja sudske odluke, tako da bi odluka koja bi bila protiv državne zajednice bila neizvršiva jer tog subjekta više nema. Ako je Srbija pravni nasljednik, taj je pravni nasljednik na dan kada je to bilo, a ne može steći neke buduće obaveze - potencijalnu obavezu koje može biti za godinu dana, jer te obaveze nije bilo u momentu razdvajanja, a tužen je neko drugi, tako da nije to baš tako kristalno čisto i jednostavno kako to neki hoće da prikažu. To je stvarno kompleksno, bez obzira o kojoj se državi radi, vrlo kompleksno i pravno i političko pitanje.»
Profesor Trnka ipak smatra da će sudije Međunarodnog suda pravde pri donošenju presude imati u vidu činjenicu da tužena strana Srbija i Crna Gora više nisu jedna država, te da će pitanje tužbe BiH biti riješeno po principu sukcesije između ove dvije zemlje. Trnka dodaje da je za provođenje eventualne presude u korist BiH nadležno Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, jer su Međunarodni krivični sud u Hagu osnovali Ujedinjeni narodi.
«U formalno - pravnom smislu tužba jeste usmjerena protiv državne zajednice Srbije i Crne Gore i u takvom smislu će biti donesena i presuda. Republika Srbija je preuzela međunarodni kontinuitet državne zajednice Srbije i Crne Gore, ali između Srbije i Crne Gore treba da bude napravljen sporazum o raspodjeli određenih prava, obaveza i vjerovatno će i ovo pitanje u tom pravcu biti riješeno.»
Profesor ustavnog prava iz Sarajeva Kasim Trnka ističe da je krivično djelo genocida i agresije, za koje je BiH tužila Srbiju i Crnu Goru, počinjeno u periodu kada je to bila jedna država i eventualne posljedice tužbe snosiće i jedni i drugi:
«Po tzv. principu racione temporis, znači u vremenu kada je izvršeno to krivično djelo za koje je optužena strana, ona će, dakle, snositi i punu odgovornost za to. Činjenica da je kasnije Crna Gora ublažavala svoj stav u odnosu na zločine koji su počinjeni na području BiH možda može imati neku olakšavajući okolnost, ali sama činjenica odgovornosti za genocid svakako se ne može izbjeći, jer su tada zajednički djelovale i Srbija i Crna Gora i jedinstvene su oružane snage bile, a javnost vrlo dobro zna da je veliki broj tzv. dobrovoljaca iz Crne Gore neposredno učestvovao u izvršavanju ovog krivičnog djela.»
Pravni ekspert iz Banje Luke Miroslav Mikeš naglašava da će izvršavanje presude u tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore sada biti mnogo komplikovanije i moglo bi trajati godinama:
«Neupitno je da je tužena državna zajednica Srbije i Crne Gore koja ne postoji, neće postojati u vrijeme donošenja sudske odluke, tako da bi odluka koja bi bila protiv državne zajednice bila neizvršiva jer tog subjekta više nema. Ako je Srbija pravni nasljednik, taj je pravni nasljednik na dan kada je to bilo, a ne može steći neke buduće obaveze - potencijalnu obavezu koje može biti za godinu dana, jer te obaveze nije bilo u momentu razdvajanja, a tužen je neko drugi, tako da nije to baš tako kristalno čisto i jednostavno kako to neki hoće da prikažu. To je stvarno kompleksno, bez obzira o kojoj se državi radi, vrlo kompleksno i pravno i političko pitanje.»
Profesor Trnka ipak smatra da će sudije Međunarodnog suda pravde pri donošenju presude imati u vidu činjenicu da tužena strana Srbija i Crna Gora više nisu jedna država, te da će pitanje tužbe BiH biti riješeno po principu sukcesije između ove dvije zemlje. Trnka dodaje da je za provođenje eventualne presude u korist BiH nadležno Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, jer su Međunarodni krivični sud u Hagu osnovali Ujedinjeni narodi.
