Potpredsjednica Vlade Crne Gore i ministarka evropskih poslova Jovana Marović podnijela je 25. novembra ostavku na te funkcije, navodeći da ubrzanje evropskog puta "nije moguće u aktuelnim uslovima".
Istovremeno je podnijela ostavku i na potpredsjedničko mjesto u Građanskom pokretu URA, premijera Dritana Abazovića.
Otvoreni Balkan razlog za ostavku?
U obrazloženju ostavke, Marović upućuje i na Analizu o prednostima i manama učešća u Otvorenom Balkanu, u kojoj argumentuje zašto ta inicijativa nije dobra za evropski put Crne Gore.
"Imajući u vidu da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, Crna Gora ne bi trebalo da donosi odluku", piše u analizi.
Premijer Dritan Abazović i veći dio Vlade zagovornici su ove regionalne inicijative.
"Bilo bi krajnje neozbiljno da ostavka ministarke evropskih poslova Jovane Marović ima veze sa analizom o Otvorenom Balkanu", kazao je Abazović novinarima u Pivi.
On je rekao da nema poseban komentar na ostavku Marović u Vladi i stranci, poručivši da URA "nije tu da štiti principe nekih drugih".
Abazović nije precizirao na čije principe misli.
Analiza, koju je radilo Ministarstvo Marovićeve, a u kojoj se detektuju nedostaci Otvorenog Balkana, u međuvremenu je, sklonjena sa sajta Vlade.
Na to je ukazao Centar za građansko obrazovanje.
"Ovo je pokazatelj da ulazimo u crvenu zonu odlučnosti pojedinaca u toj Vladi da se, suprotno nespornoj argumentaciji, radi na štetu države Crne Gore".
A odlučnost da se Crna Gora priključi Otvorenom Balkanu saopštio je 23. novembra drugi potpredsjednik Vlade Vladimir Joković.
"Radi se na tome i vjerujem da će i to biti završeno, jer smo ljudi od riječi", kazao je Joković.
Povodom Jokovićevih stavova, koji su suprotni sa preporukama Evropskog parlamenta, Radio Slobodna Evropa (RSE) je od Jovane Marović 24. novembra tražila komentar.
Par sati prije dogovorenog termina za odgovor, Marović je podnijela ostavku.
Podsjetimo, Evropski parlament (EP) je 23. novembra u Rezoluciji za Crnu Goru pozivao zemlje da izraze "snažnu rezervisanost o bilo kojoj regionalnoj inicijativi koja ne uključuje svih šest zemalja i koja nije bazirana na EU pravilima, poput Otvorenog Balkana".
"Otvoreni Balkan" pokrenuli su 2019. predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, u cilju međusobnog unapređenja slobode kretanja roba, usluga i ljudi.
Kosovo i Bosna i Hercegovina ne podržavaju ovu inicijativu.
Kako se mijenjao stav Crne Gore prema Otvorenom Balkanu
U samom početku Crna Gora je tada sa Vladom Demokratske partije socijalista odbijala učešće u ovoj regionalnoj inicijativi.
Predsjednik države i lider DPS Milo Đukanović tokom čije je tridesetogodišnje vladavine Crna Gora postala članica NATO-a i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji ovaj projekat smatrao je pokrivalicom za realizaciju velikodržavnih srpskih projekata.
Nakon smjene vlasti Đukanovićevog DPS avgusta 2020. ni Vlada Zdravka Krivokapića nije pokazala namjeru da pristupi ovoj inicijativi, iako je izabrana glasovima, između ostalih, prosrpskog Demokratskog fronta koji podržava Otvoreni Baalkan .
Do promjene dolazi sa izborom manjinske Vlade Dritana Abazovića, u aprilu ove godine, u čijem se programu Otvoreni Balkan ne pominje eksplicitno ali najavljuje podrška regionalnim inicijativama, koje bi ubrzale evropski put Crne Gore.
Abazović je, učestvujući na Samitu Otvoreni Balkan početkom septembra ove godine poručio da očekuje da Crna Gora postane dio te inicijative.
"Nismo članovi Open Balkana, ali bih volio i očekujem da Crna Gora uskoro postane dio inicijative", kazao je on.
Desetak dana ranije njegovoj Vladi u parlamentu je izglasano nepovjerenje.
Građani Crne Gore o 'Otvorenom Balkanu'
Vlada u tehničkom mandatu i odlučivanje o Otvorenom Balkanu?
Iako, prema Ustavu, od izglasavanja nepovjerenja Vladi, ona funkcioniše do izbora nove u takozvanom "tehničkom mandatu", crnogorski zakoni nisu definisali njene ingerencije.
Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori kaže za RSE da zvaničnici Abazovićeve Vlade moraju da shvate da su u tehničkom mandatu:
"Posebno ne da ugrožavaju evropske integracije tako što će nas udaljiti od Berlinskog procesa, kao jedinog legitimnog, koji je okupio sve zemlje regiona i koji podržavaju EP i Evropska komisija".
Radulović je podsjetio da su evropski parlamentarci poručili Crnoj Gori da napravi jasnu distancu prema regionalnim projektima koji ne okupljaju sve zemlje regiona, što se odnosilo na Otvoreni Balkan.
"Umjesto što se bavimo pitanjima Otvorenog Balkana bilo bi pametnije da se bavimo strukturiranjem tima za pregovore, da poslije dvije godine potpunog zaustavljanja pregovora od strane Krivokapićeve i Abazovićeve vlade ponovo pokrenemo proces evropskih integracija".
Crna Gora je pregovore za članstvo u Evropskoj unji počela 2012. godine.
U međuvremenu je otvorila sva pregovaračka poglavlja a privremeno zatvorila tri.
Facebook Forum