Dostupni linkovi

Može li izuzeće Slovačke i Mađarske uticati na čvrstinu EU sankcija za ruske energente?


Glavna rafinerija na Dunavu mađarske grupe za naftu i plin MOL u Szazhalombatti, Mađarska 22. marta 2016.
Glavna rafinerija na Dunavu mađarske grupe za naftu i plin MOL u Szazhalombatti, Mađarska 22. marta 2016.

Evropska unija planira zabraniti sve kupovine ruske nafte do kraja godine, ali među članicama EU još nema konsenzusa o zaustavljanju uvoza ruskog gasa.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objavila je da je zemljama EU zabranjeno da kupuju rusku naftu nakon kraja 2022. godine.

Članice EU Mađarska i Slovačka moći će nastaviti kupovati rusku sirovu naftu do kraja 2023. Godine, prenosi BBC.

Da li će izuzeće Slovačke i Mađarske uticati na čvrstinu EU sankcija za ruske energente i Zašto?

Ove dvije zemlje nalaze se među deset najvećih uvoznika sirove nafte u 2020. godini. Preciznije, Slovačka je šesta, a Mađarska deveta na listi. Poljska je uvozila 328,400 barela dnevno, a Mađarska 76.700. Ono što izdvaja ove zemlje od ostalih zemalja Evropske unije u pogledu uvoza sirove nafte iz Rusije je to što ove države za sada nemaju alternativu.

Slovačka će tražiti izuzeće od svakog embarga na rusku naftu koji je dogovorila Evropska unija u svom sljedećem setu sankcija Moskvi zbog njene invazije na Ukrajinu, saopćilo je u utorak slovačko ministarstvo ekonomije.

Slovački ministar ekonomije Richard Sulik rekao je da jedina rafinerija u zemlji, Slovnaft, ne može odmah preći s ruske sirove na drugu vrstu nafte. Promjena tehnologije trajala bi nekoliko godina, rekao je Sulik.

“Dakle, sigurno ćemo insistirati na izuzeću”, rekao je Sulik novinarima.

Slovačka je gotovo u potpunosti ovisna o ruskoj nafti koju dobija kroz naftovod Druzhba iz sovjetskog doba. Mađarska je također u velikoj mjeri oslonjena, iako je Njemačka, još jedan veliki uvoznik energije, rekla da bi se mogla nositi ako EU zabrani rusku naftu, a zvaničnici i dalje napominju da je to "teško opterećenje".

Slovačka dobija skoro svu uvezenu naftu iz Rusije uglavnom preko naftovoda Druzhba iz sovjetskog doba, a zemlja je rekla da ima rezerve za 120 dana. Njihova jedina rafinerija nafte je Slovnaft, koji je dio mađarske MOL grupe (MOLB.BU).

"Ako dođe do odobrenog embarga na rusku naftu u sklopu daljnjeg paketa sankcija protiv Rusije, onda će Slovačka zatražiti izuzeće", navelo je slovačko ministarstvo u odgovoru na pitanja Reutersa.

Ministarstvo je navelo da prerada različitih vrsta nafte nije odmah moguća i da je promjena tehnologije teško finansijski i dugotrajna.

"Stoga tražimo duži prelazni period za naftu koja se transportuje cevovodom", saopštilo je ministarstvo, a prenio Reuters.

Ministarstvo je također saopštilo da Slovačka intenzivno pomaže Ukrajini u opskrbi gorivom, što je dio šire pomoći koju je ponudio manji susjed.

Slovačka je Ukrajini isporučila oružje, uključujući sistem protivvazdušne odbrane S-300, i drugu vojnu pomoć. Premijer Eduard Heger također je bio među zapadnim liderima koji su posjetili Kijev posljednjih sedmica.

Mađarska se oslanja na Kazahstan, ali...

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto govorio je u utorak (3. maja) na zajedničkoj konferenciji za novinare sa kazahstanskim ministrom vanjskih poslova Mukhtarom Tleuberdijem u Nur-Sultanu usred tekućeg vojnog napada Rusije na Ukrajinu.

"Nedavno smo značajno povećali kupovinu [naše energije] iz Kazahstana. Ona trenutno pokriva 16 posto mađarske potrošnje nafte. Dozvolite mi da još jednom kažem da i ova nafta stiže u Mađarsku preko linije snabdijevanja koja vodi kroz Rusiju. U kombinaciji sa [zalihe nafte] isporučene na moru. Dakle, efekat sankcija [EU] se očito i ovdje može značajno osjetiti", naveo je mađarski ministar vanjskih poslova.

On je poručio kako ovo pitanje Mađarska doživljava isključivo sa stanovišta nacionalnog interesa.

"Nije nam važno da li oni - na istoku ili na zapadu - misle da je to dobro ili loše. Jedina bitna stvar za nas je da snabdijevanje Mađarske energentima ne bi trebalo biti ugroženo. Niko ne može očekivati da dopustimo situaciju kada bi mađarski narod platio cijenu rata u susjedstvu", poručio je Szijjarto.

On je u obraćanju naveo da je Mađarska glasala za svaki paket sankcija prema Rusiji u EU, ali da se suočavaju sa "brojnim neistinitim i nerealnim napadima".

"Zato nećemo glasati za takve sankcije koje bi onemogućavale isporuke prirodnog gasa ili nafte iz Rusije u Mađarsku. To nije politička odluka jer nas nije briga šta će oni... na istoku ili zapadu reći. Razmislite o nama ili našim odlukama. Za nas je to isključivo pitanje sigurnosti snabdijevanja. Sa fizičke tačke gledišta, trenutno je nemoguće da bi Mađarska, mađarska privreda, mogla funkcionirati bez isporuke nafte iz Rusije", zaključio je mađarski ministar vanjskih poslova.

Prelazne mjere za Mađarsku i Slovačku

Evropska komisija je već signalizirala zemljama EU da će za Mađarsku i Slovačku postojati neka vrsta prelaznih mjera, s obzirom na to koliko se ove dvije zemlje oslanjaju na rusku naftu i s kojim se poteškoćama suočavaju u pronalaženju alternativnih zaliha.

Posljednjih sedmica, Mađarska se pojavila kao jedna od najvećih prepreka za nastavak sankcija ruskom energetskom sektoru.

Prema dokumentu, "nadležni organi Mađarske i Slovačke mogu odobriti izvršenje do 31. decembra 2023. ugovora" sklopljenih prije stupanja na snagu novog paketa sankcija, "ili pomoćnih ugovora neophodnih za izvršenje takvih ugovora".

Mađarska i Slovačka bi morale obavijestiti Komisiju o svim planovima za korištenje izuzeća, te bi morale odrediti uslove svih tekućih naftnih poslova.

U narednim danima o planu Komisije će raspravljati zemlje EU. Neke diplomate EU već su naznačile da žele skratiti i period postupnog ukidanja kao period izuzeća za Mađarsku i Slovačku, prenio je Politico.

Prošle godine rat cijena energenata značio da su prihodi od nafte i plina činili 36 posto državne potrošnje Rusije.

Veliki dio tog prihoda dolazi iz Evropske unije, koja oko 40 posto plina i 27 posto nafte uvozi iz Rusije.

Nedavno je visoki EU diplomata Josep Borrell rekao da je "milijardu eura ono što Putinu plaćamo svaki dan za energiju kojom nas opskrbljuje".

"Pravi embargo" na ruske energente od strane zapadnih zemalja mogao bi zaustaviti rat u Ukrajini, sugerisao je bivši i glavni ekonomski savjetnik predsjednika Rusije Vladimira Putina Andrej Ilarionov.

Ilarionov je rekao da ako zapadne zemlje pokušaju da provedu "pravi embargo" na izvoz nafte i gasa iz Rusije, "da će vjerovatno u roku od mjesec ili dva, ruske vojne operacije u Ukrajini vjerovatno biti zaustavljene".

"To je jedan od vrlo efikasnih instrumenata koji još uvijek posjeduju zapadne zemlje," dodao je on.

Dok je trgovina naftom i gasom nastavljena tokom sukoba, široki spektar sankcija znači da su mnoge druge ekonomske aktivnosti zaustavljene, mnoge strane kompanije su se povukle i izvoz je poremećen.

Jedno nedavno istraživanje ruske Centralne banke čak predviđa da će se ekonomija ove godine smanjiti za 8 posto, dok Međunarodni institut za finansije kaže da bi mogao pasti za čak 15 posto.

Ilarionov je sugerisao da je Vladimir Putin spreman da izdrži udar na ekonomiju koji pokazuje gdje su njegovi prioriteti.

"Njegove (Putinove) teritorijalne ambicije, njegove imperijalne ambicije, mnogo su važnije od bilo čega drugog, uključujući sredstva za život ruskog stanovništva i finansijsku situaciju u zemlji... čak i finansijsko stanje njegove vlade."

Šta je moguća alternativa?

Evropa bi se mogla okrenuti postojećim izvoznicima gasa kao što su Katar, Alžir ili Nigerija, ali postoje praktične prepreke za brzo širenje proizvodnje.

SAD su pristale da isporuče dodatnih 15 milijardi kubnih metara tečnog prirodnog gasa (LNG) u Evropu do kraja ove godine.

Evropa bi takođe mogla da poveća korištenje drugih izvora energije, kao što je energija vjetra, ali to nije ni brzo ni lako.

U martu se EU obavezala da će smanjiti uvoz gasa za dvije trećine u roku od godinu dana. U toku su pregovori o daljoj fazi ukidanja.

SAD su proglasile potpunu zabranu uvoza ruske nafte, gasa i uglja, a Velika Britanija će postupno ukinuti rusku naftu do kraja godine.

Rusija je upozorila da bi zabrana njene nafte dovela do "katastrofalnih posljedica po globalno tržište".

Ono što je jasno jeste da će, kako god se ovo ispostavilo, građani osjetiti posljedice. Rastuće cijene energije ostat će nestabilne, a analitičari predviđaju da će embargo na naftu pogoršati inflaciju. Reagirajući na najavu Von der Leyen od 4. maja, belgijska zastupnica Zelenih Sara Matthieu je napomenula: “Ove sankcije neće samo naštetiti ruskoj ekonomiji. One će također utjecati na živote evropskih građana.

“Embargo na naftu će uticati na domove, poslove i novčanike građana EU“, rekla je ona, prenosi Energy Monitor.

“Ovo bi moglo dovesti do veće socijalne nejednakosti, porasta nezaposlenosti i povećanja energetskog siromaštva. Moramo zaštititi naše građane – potreban nam je snažan društveni odgovor na njihove strahove”, zaključila je.

Uprkos sankcijama, Rusija je skoro udvostručila svoju mjesečnu zaradu od prodaje fosilnih goriva u EU, prema Centru za istraživanje energije i čistog zraka.

EU je uvozila oko 22 milijarde eura fosilnih goriva mjesečno iz Rusije od početka rata kako su cijene nafte i gasa porasle, u poređenju sa prosjekom od oko 12 milijardi eura mjesečno 2021.

Rusija je treći najveći proizvođač na svijetu, nakon SAD-a i Saudijske Arabije. Otprilike polovina ruskog izvoza sirove nafte otišla je u Evropu, prije nego što su sankcije objavljene.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG