Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić uputio je pismo najvišim dužnosnicima Evropske komisije u kojem je zatražio da institucije EU ''stave u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini''.
U pismu koje je uputio predsjedniku Vijeća EU Charlesu Michelu, predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, komesaru EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, te Oliveru Varhelyju, komesaru za susjedsku politiku i proširenje, Komšić se prvo osvrnuo na trenutnu invaziju Rusije na Ukrajinu koja je 28. februara zatražila članstvo u EU.
- Pratite BLOG UŽIVO o ruskoj invaziji na Ukrajinu
Osvrtnuo se na usklađivanje vanjske politike BiH sa vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije te kazao da je ''više nego ikada je potrebno europsko jedinstvo i jasan signal da je Zapadni Balkan dio Evrope, a države koje ga čine neupitne buduće članice EU''.
Naveo je i da ta vizija BiH i Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji počiva na Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Potom je podsjetio kako je Evropska komisija u svome Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji istaknula 14 ključnih prioriteta koji imaju za cilj dovođenje BiH u sposobnost da ostvari kandidatski status.
Kriteriji nisu ispunjeni
Nakon obavljenog pregleda napretka bi se otvorio EU pregovarački proces po klasterima i novoj metodologiji.
''Dio ključnih prioriteta je ostvaren, dok drugi dio još uvijek, nažalost nije. Međutim, ako uzmemo u obzir da bi se dodjelom kandidatskog statusa BiH stvorio novi ambijent i dala još jedna potvrda o nepodjeljivosti i suverenosti moje zemlje, onda bi to svakako imalo svoj niz pozitivnih efekata na sveukupnu sigurnost i stabilnost BiH, a time i cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana'', naveo je Komšić.
Dodao je kako kandidatski status ne znači i automatsko pokretanje pregovaračkog procesa te da to ostavlja dovoljno vremena da se nakon obavljenog pregleda napretka istaknu uvjeti kojim bi se BiH dovela u stanje da kvalitetno i bez unutarnjih blokada uđe u proces pregovora sa EU ispunjavajući kriterije iz Kopenhagena.
''U tom periodu, treba učiniti niz reformi, kako bi Bosna i Hercegovina bila osposobljena za pregovarački proces. Među njima su svakako reforma ustava, odnosno političkog sistema u cilju postizanja demokratizacije društva i standarda ljudskih prava'', naveo je Komšić.
Dodao je kako je ''ključno otkloniti sve etničke podjele koje uzrokuju različite političke blokade, kako bi državne institucije mogle dovoljno brzo i efikasno obavljati svoj reformski posao''.
Put BiH prema EU
Bilateralni odnosi BiH i EU-a razvijaju se duže od 25 godina. Evropska zajednica je 1997. godine BiH pružila mogućnost korištenja tzv. autonomnih trgovinskih povlastica.
Šest godina je proteklo do službenog pokretanja pregovora 2005. godine o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Tehnički dio pregovora završio je 2007. i nakon ispunjenja i političkih uvjeta.
Sporazum je potpisan 2008. godine, ali nije odmah stupio na snagu. Suradnja se odvijala u sklopu Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima.
Građani BiH su 2010. godine dobili mogućnost putovanja u Šengenski prostor, a Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 2015. godine.
U međuvremenu su Slovenija (2004). i Hrvatska (2013.) postale punopravne članice EU-a.
BiH je 2016. godine podnijela Zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, kao posljednja zemlja Zapadnog Balkana, s izuzetkom Kosova kojeg kao neovisnu državu ne priznaju članice EU-a Španjolska, Slovačka, Cipar, Rumunjska i Grčka.
Nakon dobivanja Upitnika Evropske komisije, BiH je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3.242 pitanja i još osam mjeseci da odgovori na dodatnih 655 pitanja.
Usprkos uspostavljenom mehanizmu koordinacije za pitanja koja se tiču EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti da dostave odgovore na 22 pitanja: jedno iz političkih kriterija, četiri iz regionalne politike i 17 pitanja iz politike obrazovanja.
Mišljenje Evropske komisije (Avis) dobila je u maju 2019. i u njemu je definirano 14 prioriteta podijeljenih u četiri područja - Demokracija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave – koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu.
