Narodna skupština Republike Srpske (RS) nije potvrdila povredu vitalnog interesa RS ni po jednom vetu koji je Milorad Dodik član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) pokrenuo na sjednici Predsjedništva BiH 18. oktobra.
Nakon što su poslanici opozicionih Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) napustili zasijedanje, nije bilo dvotrećinske većine, odnosno glasova 56 od 83 poslanika koji bi u Skupštini RS potvrdili Dodikov veto u Predsjedništvu BiH.
Time su odluke Predsjedništva BiH, protiv kojih je bio Dodik, postale važeće.
Poslanici opozicione SDS napustili su skupštinsko zasjedanje zbog, kako su naveli, neprimjerenog ponašanja člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika prema poslanicima SDS-a.
Sjednica se održala u Banjaluci na zahtjev Dodika kako bi se odluke Predsjedništva BiH proglasile štetnim po vitalne entitetske interese RS-a.
Poslanici SDS-a poručili su ranije i da će preispitati da li više uopšte učestvovati u zasjedanjima Skupštine RS-a, naročito na posebnim sjednicama, koje budu sazivane na Dodikov zahtjev.
"Skupštinska govornica se pretvorila u monolog Dodika. Ovo je ne znamo koji put da [Dodik] lično proziva poslanike, obilježava opoziciju u negativnom kontekstu, i odlučili smo da napustimo današnju sjednicu zbog neprimjerenog ponašanja Dodika. Rukovodstvo NSRS-a ne upravlja Skupštinom, nego Dodik, kome je sve dozvoljeno da govori šta god želi, a nama je uskraćeno pravo da u adekvatnom vremenskom periodu damo odgovor", izjavio je novinarima poslanik SDS-a, Milan Radović.
O čemu se diskutovalo na Skupštini?
Među deset odluka koje su, prema Dodiku, štetne za vitalni nacionalni interes RS, jednog od dva entiteta u BiH, nalazi se i zaključak o otvaranju kancelarije ruske ambasade u Banjaluci.
Tokom obraćanja poslanicima NSRS, Dodik je rekao da su neke odluke Predsjedništva BiH osporene "zbog novonastale situacije, a usljed nametnutog zakona bivšeg visokog predstavnika i okolnosti koje je proizveo Sud BiH“, te da u "regularnom stanju", koje je prethodilo trenutnoj situaciji, iste ne bi bile osporene.
"U ovom trenutku nisam mogao dati saglasnost na navedene odluke zbog postojeće Odluke Narodne skupštine da se u Predsjedništvu BiH ne odlučuje i ne donose odluke. Inače, sigurno bih, a i Vama preporučujem, da neke od ovih odluka...mogu da budu predmet vaših ocjenjivanja i vaših odlučivanja isključivo sa namjerom da se pokaže da je RS krajnja tačka odluke i da, u tom pogledu, to nije Predsjedništvo BiH“, rekao je Dodik.
Među odluke koje je ostavio poslanicima da budu "predmet odlučivanja“, nabrojao je otvaranje kancelarije Ambasade Ruske Federacije u Banjaluci, otvaranje Ambasade Azerbejdžana u BiH, te davanju agremana za ambasadora Bjelorusije u BiH, te agremana ambasadoru Dominikanske Republike za BiH sa sjedištem u Švajcarskoj.
„Apsolutno je jasno da upravo afirmacija tog stava da Narodna skupština RS odlučuje u konačnome je od ključne važnosti današnjeg zasijedanja“, naglasio je Dodik.
Na posebnoj sjednici NSRS bilo je riječi i o Odluci o prihvatanju Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Turske o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka koji se odnosi na Sporazum u oblasti odbrambene industrije.
Kako se navodi u dnevnom redu objavljenom na sajtu NSRS, odluke na 22. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH su redom usvojene bez konsenzusa.
Dodik je bio protiv svih tačaka na toj sjednici Predsjedništva, saopštio je novinarima nakon sjednice, 18. oktobra, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
"Bilo je cijeli jedan set tačaka iz nadležnosti Predsjedništva BiH. Dominantno se tiču stvari koje su vezane za vanjsku politiku. Gospodin Dodik je bio protiv svih tačaka, što nije ništa novo. On je to već i ranije radio i najavio", rekao je tada Komšić.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je poslije iste sjednice da Dodikovo učešće na sjednicama, a glasanje protiv svih tačaka dnevnog reda, predstavlja “blokadu rada institucija Bosne i Hercegovine”.
"Ne možete vi biti protiv davanja agremana, ratifikacija, to su praktično formalne stvari koje treba da usvoji Predsjedništvo. Tvrditi da se dolazi na sjednice Predsjedništva i glasati protiv svega i onda kazati da se ne blokira rad Predsjedništva je nešto što je suprotno logici. To je očigledna blokada institucija BiH", rekao je Džaferović.
Dodao je da međunarodna zajednica mora "konačno da preuzme svoju ulogu", da "pomogne BiH da može normalno da funkcioniše".
Političari iz RS, prema zaključku NSRS, ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Dodik od kraja avgusta učestvuje u radu Predsjedništva BiH, ali glasa protiv tačaka o kojima se raspravlja na sjednicama.
Poziv opoziciji da se vrati u skupštinske klupe
Nakon što su poslanici SDS-a i PDP-a napustili zasjedanje Dodik je pozvao poslanike da se vrate na posebnu sjednicu kako bi se glasalao o njegovom vetu u Predsjedništvu BiH.
Predložio je i pauzu skupštinskog zasjedanja da se „pokuša obezbijediti potrebna dvotrećinska većina većina“, za potvrđivanje veta.
"I zahvaljujem se nekima koji su ovdje ostali, koji su u opoziciji. Mislim da je to odgovoran odnos prema Republici Srpskoj. Ja predlažem da vi podržite odluku da se otvori konzulat ruski ovdje. Ima četiri, pet tačaka tamo koje treba podržati, ali one, gdje nema materijalne osnove, to treba ukinuti. Ako to ne uradimo, onda smo otvorili put ka urušavanju svega što je u RS važno“, rekao je Dodik.
Šta kaže opozicija?
U opozicionim strankama ističu da, u načelu „dijele iste stavove“ u donošenju odluka, zbog odluke visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda BiH, ali su zamjerili što je sjednica NSRS zakazana u roku od svega 24 sata i bez dogovora sa opozicijom.
Zaprijetili su i napuštanjem sjednice, ukoliko ih, kako kažu, Dodik bude vrijeđao tokom zasijedanja.
„Neprijatelji ratuju, prekinu rat i prave dogovor, a vi mislite da ste Bogom dani, da je vama dopušteno sve, izuzev toga što ste pretjerali svaku mjeru oko pljačke, da mislite da treba da i Parlament RS mlatite kako se dopadne jednom čovjeku“, rekao je Miladin Stanić, šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS)
Dodik je opoziciji poručio da „trabunjaju“, te da „jedva čeka“ da izađu sa zasjedanja, te da su za pravljenje tenzija „dobili nalog iz Sarajeva.
„Otišao sam u Sarajevo i tamo sam glasao protiv, u dva navrata i nisam dozvolio da se donese odluka zato što je ova Narodna skupština rekla da se ne donosi odluka. Pa čak nisam donio ni one odluke za koje, kao što sam vam rekao, sam se borio deset godina da ubijedim Lavrova i druge ljude, da otvore konzulat ovdje u Banjaluci. I kad je došlo, zamislite mene, na dnevni red, ja glasam protiv, da bi ojačao Narodnu skupštinu i došao ovdje da slušam ovo“, odgovorio je Dodik na navode Stanića.
Šta je vitalni interes?
Članom V Ustava BiH definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose u pravilu konsenzusom. Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ukoliko svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju.
Član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.
"Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije, bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije BiH, ukoliko je tu izjavu dao bošnjački član, ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka", navodi se u Ustavu BiH.
Dosadašnji Dodikovi vitalni entitetski interesi
Milorad Dodik je do sada već tri puta tražio zaštitu vitalnog entitetskog interesa RS.
NSRS podržala je 7. septembra 2020. godine Dodikov veto na ugovor o saradnji između Centralne izborne komisije (CIK) BiH i Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES).
Odluka, o kojoj 27. avgusta nije postignut konsenzus u Predsjedništvu BiH, uz Dodikove navode da se izbornim angažmanom inostrane agencije dovodi u pitanje suverenitet izbora zbog pitanja cyber sigurnosti, u NSRS potvrđena je nužnom dvotrećinskom većinom glasova.
NSRS je 29. jula u Banjaluci, na posebnoj sjednici, podržala veto koji je Milorad Dodik uložio na tri odluke Predsjedništva BiH od 22. jula.
Dodik je te odluke proglasio "veoma štetnim po vitalne interese Republike Srpske".
Za njega je bile sporna Odluka o odobravanju zaključivanja Memoranduma o saradnji između Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva unutrašnje sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o saradnji u vezi s upotrebom putničkih informacija, zatim Sporazum o učešću BiH u Programu za međunarodnog ocjenjivanje učenika (PISA) 2021. i Odluka o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti PIRLS 2021.
Dodik je tada izjavio na sjednici NSRS da sve tri odluke Predsjedništva BiH ugrožavaju interes RS, tvrdeći da zadiru u ustavno-pravni poredak.
Dodik je zaštitu vitalnog nacionalnog interesa tražio i zbog najave dolaska predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u BiH.
Svi Dodikovi 'monstrumi'
Obrazlažući zbog čega nije vrijeme za posjetu predsjednika Crne Gore, koja je trebala biti 2. i 3. marta 2020. godine, Dodik je kazao kako 'nije najbolji trenutak da se Đukanoviću da medijski publicitet na političkoj pozornici u BiH u Sarajevu, s obzirom na njegov atak na imovinu Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori'.
Skupština RS-a je 27. februara 2020. godine podržala Dodikovu izjavu o Đukanovićevoj posjeti, a na istoj sjednici poslanici su podržali i njegov veto u Predsjedništvu BiH na dozvolu za raspoređivanje pripadnika Agencije za evropsku za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) na teritoriji BiH.
Dodik je pokrenuo veto i po pitanju Zaključka o prihvatanju zvaničnog stava BiH u vezi sa nastavkom izgradnje mosta Komarna - Pelješac od strane Republike Hrvatske, koji je donesen bez konsenzusa u Predsjedništvu BiH 16. jula 2019. godine, navodeći ga kao veoma štetan po vitalne interese RS.
U obraćanju pred poslanicima NSRS, koja je 18.jula 2019. godine podržala veto, Dodik je rekao da 'ne stoje, tvrdnje da se Pelješkim mostom nanosi i šteta Bosni i Hercegovini'.
