Dostupni linkovi

Restrukturiranje Željeznice Republike Srpske probija rokove


Restrukturiranje Željeznica Republike Srpske (ŽRS) počelo je 2017. godine (Foto: Dio pruge kod Doboja, maj 2017)

Uprava Željeznica Republike Srpske (ŽRS) tvrdi da do kraja 2021. godine neće uspjeti završiti proces restrukturiranja ovog preduzeća, kada je ugovorom definisan i krajnji rok za završetak projekta.

„Uprkos veoma ozbilјnom pristupu menadžmenta preduzeća na realizaciji ugovora restrukturiranja i značajnim aktivnostima koje se provode, ovaj posao nije moguće okončati do kraja 2021. godine", kažu u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ŽRS.

"Samo za projekt implementacije novog informacionog sistema neophodan je period od najmanje 18 mjeseci, gdje je potrebno ispoštovati sve zakonske procedure, počev od nabavke neophodne opreme i softverskih rešenja, da se taj važan segment u novoj strukturi preduzeća nađe u primjeni“, pojašnjava se u odgovoru.

Iz tog razloga Želјeznice Republike Srpske, uz saglasnost Ministarstva saobraćaja i veza, su pokrenule zvanični postupak za prolongiranje krajnjeg roka za realizaciju projekta restrukturiranja do minimalno 12 mjeseci.

Restrukturiranje Željeznica Republike Srpske (ŽRS) počelo je 2017. godine, a sprovodi se prema Zakonu o stečaju. Svjetska banka je u decembru 2017. godine odobrila kredit za ovaj projekt u iznosu od 51,3 miliona eura.

Osnovni cilj projekta je unapređenje operativne efikasnosti i postizanje finansijske održivosti ovog javnog preduzeća koje je godinama poslovalo sa gubicima.

Finansijski izvještaj iz 2020.godine je pokazao da su ŽRS poslovale sa gubitkom od 15 miliona KM (oko 8 miliona eura) i da trenutno akumulirani gubitak iznosi 96 miliona maraka (oko 49 miliona eura).

Postupak restrukturiranja ŽRS odvija se u tri pravca- finansijskom, organizacionom i vlasničkom.

U cilju finansijske stabilizacije u prvoj fazi bilo je predviđeno da se broj zaposlenih od 3.098 do kraja 2021. godine smanji za 1.000.

Smanjenje broja radnika predviđeno je po posebnom zakonu kojim se dio radnika penzionisao, a dio napustio kompaniju uz otpremnine.

„Prije četiri godine bilo je više od tri hiljade radnika na ŽRS. Kroz proces restrukturiranja, taj broj je smanjen na nekih 2.200 radnika, a ukinuta je i većina putničkog saobraćaja. Sve je urađeno da funkcioniše kroz teretni saobraćaj“, ističe bivši radnik ŽRS Boris Šukalo za RSE.

Modernizacija ili stečaj
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:36 0:00

Kako će ubuduće funkcionisati Željeznice RS?

Vlada Republika Srpske, kao većinski vlasnik Željeznica RS, 17. decembra 2020. dala je saglasnost da ŽRS ubuduće, budu organizovane kao složeno preduzeće holding.

Holding je preduzeće koje u svom vlasništvu ima jedno ili više manjih, zavisnih preduzeća, najčešće putem većinskog vlasništva nad dionicama. Planom restrukturiranja predviđeno je da Vlada RS postane stopostotni vlasnik ŽRS.

Također, odlukom Vlade od 18. marta 2021. ŽRS trebale bi da budu organizovane kao holding, sa zavisnim preduzećima za infrastrukturu, prevoz putnika i prevoz robe.

„Nakon donosene odluke o organizaciji holdinga, u toku je priprema oko raspodjele imovine i radnika unutar ove organizacije, te priprema podataka potrebnih za nabavku softvera za upravljanje imovinom i finansijama. Kada su u pitanju zaposleni, u skladu sa potrebama preduzeća, oni će biti raspoređeni unutar Holdinga. Od ukupnog broja zaposlenih u Željeznicama Republike Srpske, koji je prije početka restrukturisanja iznosio 3.098, preduzeće danas zapošljava 2.166 radnika, a konačni cilj je 2.098“, navode iz Ministarstva saobraćaja i veza RS za RSE.

Dodaju da u preduzećima, koja budu poslovala u okviru holdinga, Vlada Republike Srpske će i dalje imati potpuno kontrolu sa ciljem da ŽRS postanu 'respektabilan privredni subjekat, kako na domaćem tržištu, tako i u regionu'.

„Željeznice Republike Srpske nakon završetka projekta restrukturisanja, funkcionisaće kao složeno Holding preduzeće kojim će upravljati bord direktora sa unutrašnjom podjelom na tri zavisna preduzeća. Unutar Holdinga, svako od tri zavisna preduzeća imaće svoje samostalne Uprave i poslovaće finansijski nezavisno od druga dva preduzeća“, kažu u Ministarstvu saobraćaja i veza RS.

Sindikati podijeljeni oko organizacije preduzeća

„Napustio sam željeznice u procesu restrukturiranja 2018., jer nisam vidio u njima perspektivu. Vjerujem da ovdje nikome nije u cilju da Željeznice RS opstanu i ostanu na ovom tržištu. Radio sam u radioni u Banjaluci i dobio sam mizernu otpremninu od 4.000 KM (2.000 eura) za više od 13 godina rada na željeznici. Bio sam devet mjeseci na birou i onda sam počeo raditi u Centru za upravljanje mina (BHMAC)“, kaže bivši radnik ŽRS Boris Šukalo za RSE.

Prema riječima Sime Cvjetkovića, predsjednika Samostalnog sindikata mašinovođa, otpuštanja radnika neće biti.

„Otpuštanja ovih 68 radnika koji su višak neće biti . U toku ove godine jedan broj će otići u penziju, a ima i jedan broj ljudi koji odlaze na bolje plaćene poslove. Najviše odlaze bravari i električari, jer je prosječna plata na ŽRS oko 700 KM (350 eura)“, kaže RSE Simo Cvjetković, predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa.

Unutar ŽRS ima šest samostalnih sindikata i podijeljeni su oko budućeg organizacionog modela ovog preduzeća, ocjenjujući da to preduzeće 'ne može biti konkurentno stranim prevoznicima i operaterima'.

„ŽRS ovako 'raskomadane' ne mogu ući u tržišnu utakmicu, a pogotovo ne radionice u koje se godinama nije ulagalo ništa. To je nemoguće da funkcionišu zato što je tehnologija zapuštena, uništena, to je sve staro preko 50 godina. Kada je rađen stimulativni dobrovoljni odlazak, otišli su stari majstori i iskusni inženjeri. Ostao je vakuum“, kaže predsjednik Samostalnog sindikata održavanja šinskih vozila Goran Čamdžić za RSE.

Istovremeno, predsjednik Samostalnog sindikata transportne djelatnosti, Zlatko Marin, ocjenjuje da nova organizacija ŽRS 'nije dobro rješenje' i da tri zasebna preduzeća ne mogu da opstanu. Ističe i da Vlada RS nije uvažila preporuke koje je dala radna grupa, a u kojoj su pored tri reprezentativna sindikata bili i predstavnici Uprave preduzeća.

„Ja, kao član tima za praćenje ugovora između konsultanta (Deloitte) i Željeznica, izuzeo sam svoje mišljenje, gdje sam rekao da to nije dobro i da to vodi u propast Željeznice. Mi, kao tim, i uprava, napravili smo dogovor da bude vertikalno integrisano preduzeće, da ostane u jednom dijelu, a da se podijele računi da se zna ko koliko troši. Meni je neshvatljivo da je nakon toga vlada donijela zaključak da se slažu sa organizacijom Željeznica kao holdingom. Siguran sam da nam se sprema scenario već viđen u regionu, podjela preduzeća i prodaja pojedinih dijelova kao što su radionice“, kaže za RSE Marin.

Što se tiče pretvaranja u holding, Željeznice RS to ne mogu promijeniti jer je to stav vlade, kaže predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa Simo Cvjetković.

„Smatramo i nadamo se da će holding prije svega biti održiv i uspješan, a ako ne bude, onda će se neki drugi model morati odabrati. Za sada je taj model holdinga izabran od vlade sa infrastrukturom, putničkim saobraćajem i kargom (teretni saobraćaj) Tako da sada ne vidimo razloga da taj model bude neuspješan“, dodaje Cvjetković.

Inače, u Bosni i Hercegovini željeznički saobraćaj je u nadležnosti dva entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH).

Željeznički transport obavljaju dva javna preduzeća- Željeznice Federacije BiH sa sjedištem u Sarajevu i Željeznica Republike Srpske sa sjedištem u Doboju. Oba operatera su članovi Međunarodne željezničke unije. Za upravljanje željezničkom infrastrukturom osnovana je Željeznička BH javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine.

XS
SM
MD
LG