Slovenski ministar vanjskih poslova Anže Logar u srijedu, 14. aprila, negirao je tvrdnje o navodnom non-paperu koji je, prema nekim medijima u Sloveniji i Bosni i Hercegovini (BiH), Europskoj komisiji dostavio premijer Slovenije Janez Janša, ocijenivši da se radi o „manipulaciji i pokušaju kompromitacije vlade i predsjednika“.
Zbog navoda o non-paperu i nakon što je i sam član Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao da je predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, prilikom posjete BiH, 5. marta, pitao "je li moguć miran razlaz u BiH", Komšić je u ponedjeljak 12. aprila na razgovor pozvao ambasadoricu Slovenije u BiH Zoricu Bukinac.
Slovenski šef diplomatije je s tim u vezi kazao da je bilo pogrešno zbog toga na razgovor pozvati slovensku veleposlanicu Zoricu Bukinac, “jer je zapravo trebalo biti obrnuto, reagirati je morala Slovenija”.
Kad je riječ o izjavama slovenskog predsjednika Pahora tokom posjete BiH u martu, Logar je kazao da je to diplomatski kiks.
"Krajnje je neobično da se najviša komunikacija predstavnika dviju država objavila u medijima", kazao je.
"Ako netko kaže informaciju koja je izrečena u zatvorenom krugu između predstavnika dviju država, time se krši diplomatski kodeks", upozorio je.
Dodao je da Slovenija ni pod Janšinom vladom nije mijenjala strategiju u vanjskoj politici i prema regiji zapadnog Balkana, koja će i pod njenim predsjedanjem Vijećem Evropske unije ostati visoko na listi prioriteta, te da Slovenija podržava europeizaciju cijele regije.
Logar je na parlamentarnom odboru za vanjsku politiku, na sastanku koji je o tom pitanju hitno zatražila opozicija u Vladi Slovenije, kazao da je jedini dokument na koji su se spekulacije o non-paperu mogle odnositi onaj koji je podnijela Hrvatska, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
O njemu su kao neslužbenom dokumentu raspravljali u Briselu prošlog mjeseca, a pridružile su mu se Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka.
U njemu su se spomenute države, naveo je Logar, zauzele da BiH dobije status kandidatkinje za članstvo čim za to ispuni sve uvjete, te se retorički upitao što s time nije u redu.
Čelnici opozicije u Sloveniji su proteklih dana izražavali zabrinutost zbog navodnog sadržaja u non-paperu o BiH i regiji, odnosno podjeli regije po etničkim linijama kao "kraju disolucije biše Jugoslavije".
Iz Ureda slovenskog predsjednika u ponedjeljak, 12. aprila, stiglo je objašnjenje da je predsjednik Pahor pitanje o "mirnom razlazu u BiH" postavio zbog "zabrinutosti o ovim idejama".
"Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor zagovornik je Bosne i Hercegovine, njenog teritorijalnog integriteta, europske perspektive i mirnog razvoja, što uvijek dosljedno naglašava", navedeno je iz ureda slovenskog predsjednika.
U saopćenju za medije je navedeno i da "predsjednik Pahor redovito upozorava protiv ideja o raspadu BiH i prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu".
"U tom kontekstu, zbog zabrinutosti zbog ovih ideja, pitao je sugovornike, sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kada je početkom marta posjetio Sarajevo", saopćeno je ranije.
Komšić je ranije rekao da su on i Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, Pahoru 5. marta rekli da mirno razdruživanje nije moguće, dok je predsjedavajući Milorad Dodik iznio suprotan stav.
Slovenski premijer Janez Janša je navode o non-paperu upućenom predsjedniku Vijeća Europe Charlesu Michelu negirao istog dana, 12. aprila, na svom Twitter nalogu, napisavši da se posljednji put susreo s predsjednikom Europskog vijeća “prošle godine”.
“Teško da sam bilo šta fizički mogao predati u februaru ili martu ove godine”, napisao je Janša.
Non-paper u Brisel ranije je poslao ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman u kojem je iznio prijedlog i viziju uređenja BiH i reformi koje je potrebno provesti.
Non-paper je Briselu 2. aprila poslao i član Predsjedništva BiH Željko Komšić u kojem je, između ostalog, naveo da je trenutno prisutan novi i jači pritisak Rusije na Bosnu i Hercegovinu, kao geopolitičku tačku, kroz prijetnje u slučaju daljeg NATO puta BiH.
Naveo je i da je uloga Europske unije pod značajnim utjecajem Hrvatske "koja nastoji producirati svoje interese kroz EU kako bi ostvarila kontinuiran utjecaj na BiH, posebno kroz djelovanje HDZ-a".
U dokumentu se navodi da su prisutni i direktni utjecaji i miješanje susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije na BiH kroz političke stranke HDZ i SNSD, kao i "sistemsko urušavanje i blokiranje rada državnih institucija BiH putem kadrova koje postavljaju političke stranke HDZ i SNSD, kroz Dom naroda BiH i Vijeće ministara".
