Dostupni linkovi

Komšić: Pahor pitao za miran razlaz u BiH, u Predsjedništvu BiH ambasadorica Slovenije


Slovenska ambasadorica u BiH Zorica Bukinac nakon sastanka s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, 12. aprila, 2021.

Politika Republike Slovenije prema Bosni i Hercegovini (BiH) se nije promijenila, poručila je ambasadorica Slovenije u Bosni i Hercegovini Zorica Bukinac nakon susreta s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Komšićem u ponedjeljak, 12. aprila.

Komšić je Bukinac pozvao nakon što je izjavio kako je predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, prilikom posjete BiH, 5. marta, pitao "je li moguć miran razlaz u BiH".

"Republika Slovenija podržava europski put Bosne i Hercegovine i želi da se svi akteri što prije fokusiraju na ispunjenje 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije", saopćeno je iz Komšićevog kabineta, nakon susreta sa slovenskom ambasadoricom.

Komšić je kazao da je Pahor pitanje "Možete li se vi u BiH mirno razići?", postavio na susretu s članovima Predsjedništva BiH 5. marta, kada je govorio da su u posljednje vrijeme sve "češći glasovi u Europi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije".

Iz Ureda slovenskog predsjednika stiglo je objašnjenje da je predsjednik Pahor pitanje postavio zbog "zabrinutosti o ovim idejama".

"Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor zagovornik je Bosne i Hercegovine, njenog teritorijalnog integriteta, europske perspektive i mirnog razvoja, što uvijek dosljedno naglašava", navodi se iz ureda slovenskog predsjednika.

U saopćenju za medije stoji i da "predsjednik Pahor redovito upozorava protiv ideja o raspadu BiH i prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu".

"U tom kontekstu, zbog zabrinutosti zbog ovih ideja, pitao je sugovornike, sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kada je početkom marta posjetio Sarajevo", navodi se.

Komšić je ranije rekao da su on i Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, Pahoru 5. marta rekli da mirno razdruživanje nije moguće, dok je predsjedavajući Milorad Dodik iznio suprotan stav.

Član Predsjedništva BiH Komšić ambasadoricu Bukinac na razgovor je pozvao i zbog medijskih natpisa o navodnom dokumentu non-paper koji je premijer Republike Slovenije Janez Janša uputio predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michaelu.

Navode da je predao non-paper predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu u kojem navodno najavljuje da će jedan od prioriteta biti "završetak raspada Jugoslavije", slovenski premijer Janez Janša negirao je na Twitteru.

Napisao je da se posljednji put susreo s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom “prošle godine”.

“Teško da sam bilo šta fizički mogao predati u februaru ili martu ove godine”, napisao je Janša.

Poručio je i to da Slovenija "ozbiljno traži rješenja za razvoj regije i EU perspektivu zemalja Zapadnog Balkana", te da se ovakvim navodima "pokušava spriječiti taj cilj".

Non-paper u Brisel ranije je poslao ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman u kojem je iznio prijedlog i viziju uređenja BiH i reformi koje je potrebno provesti.

Nakon sastanka s ambasadoricom Bukinac oglasio se i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

"Tačno je da je predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor kazao na sastanku u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine da postoje neki krugovi u Evropskoj uniji koji smatraju da je, kako to oni kažu, potrebno završiti proces raspada Jugoslavije i tek onda primiti Zapadni Balkan u Europsku uniju", kazao je Džaferović za FENA-u.

"Kazao sam da je proces disolucije Jugoslavije završen. Tačno je i da je predsjednik Pahor pitao i da li je moguć miran razlaz u BiH, na što smo član Predsjedništva BiH Željko gospodin Komšić i ja jasno kazali da oni koji zagovaraju takve ideje vode ovu državu i cijeli region u novi rat", kazao je Džaferović.

Šta je Komšić pisao Briselu?

I član Predsjedništva BiH Željko Komšić slao je non-paper 2. aprila u Brisel. Non-paper je poslan nakon hrvatskog non-papera Briselu i posjete slovenskog predsjednika Pahora BiH.

Između ostalog, u pismu je naveo da je trenutno prisutan novi i jači pritisak Rusije na Bosnu i Hercegovinu, kao geopolitičku tačku, kroz prijetnje u slučaju daljeg NATO puta BiH.

Naveo je i da je uloga Europske unije pod značajnim utjecajem Hrvatske "koja nastoji producirati svoje interese kroz EU kako bi ostvarila kontinuiran utjecaj na BiH, posebno kroz djelovanje HDZ-a".

U dokumentu se navodi da su prisutni i direktni utjecaji i miješanje susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije na BiH kroz političke stranke HDZ i SNSD, kao i "sistemsko urušavanje i blokiranje rada državnih institucija BiH putem kadrova koje postavljaju političke stranke HDZ i SNSD, kroz Dom naroda BiH i Vijeće ministara".

Prisutno je, smatra Komšić, i nastojanje HDZ i SNSD da kroz reformu Izbornog zakona BiH "zacementiraju etnički temeljenu politiku koja eskalira u populistički totalitarizam. Posebno, kroz stvaranje etnički čistih izbornih jedinica, što asocira na stvaranje 'trećeg entiteta'".

On navodi da je prisutno i „dvosmisleno i neiskreno ponašanje Misije Europske unije u BiH, koja vidno nastoji 'nešto dati Čoviću' vršeći pritisak na druge političke stranke i političke aktere, iako se radi o stvarima koje nisu dijelom politika Europske unije“.

Kada je riječ o tome šta se očekuje, u dokumentu se navodi reforma Ustava BiH tako da se implementira svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić kako bi se osigurala jednakost svih građana BiH u svim pravima, uključujući i politička prava.

Komšić navodi kako se očekuje i snažnija pomoć u okviru NATO integracija, „tako da se više neće podilaziti onima koji odbijaju članstvo BiH u NATO savezu, te da se ubrza put BiH prema NATO-u“, kao i uspostavljanje vladavine prava i vraćanje povjerenja u rad pravosudnih institucija kroz potpunu reformu VSTV-a tako da se formiraju tri zasebna tijela: Visoko sudsko vijeće, Visoko tužilačko vijeće i Ured disciplinskog tužioca, te formiranje Vrhovnog suda BiH.

Također se, navodi on, očekuje i suzbijanje negativnog ruskog utjecaja i njihovog narativa da je BiH država s dva entiteta i tri naroda, te da će oni prihvatiti „sve što se tri naroda dogovore“ što nije demokratski izraz i uvodi elemente sistemske diskriminacije i nestabilnosti u radu državnih institucija BiH.

Komšić je ukazao i na „povlađivanje HDZ-u (Čović) u vezi izmjena Izbornog zakona BiH, što Misija EU u BiH kontinuirano radi, u smislu da se od bosanskohercegovačkih stranaka traži da prihvate nešto što je Međunarodni sud iz Haaga utvrdio kao udruženi zločinački pothvat (UZP) ili stvaranje etnički čistih teritorija (izbornih jedinica) putem kojih bi zvanični Zagreb kroz jednu sestrinsku političku stranku imao permanentnu kontrolu i utjecaj na odlučivanje u BiH“.

Također je naveo i „nedovoljnu odlučnost Misije EU u BiH u različitim pitanjima koja nisu utvrđena Dejtonskim mirovnim sporazumom ili su usmjerena na njegovu korekciju u korist etničkih politika, koje forsiraju totalitarni sistem upravljanja, a na štetu demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda svih građana BiH, što je jedan od stubova Europske unije“.

U dokumentu se navodi da sve što Misija EU u BiH radi, stvara atmosferu da je njima stalo samo do statističkih pokazatelja da je posao obavljen (job done) kako bi to javili sjedištu Europske unije u Briselu, a da pri tome ne ulaze u sadržaj reformskih aktivnosti, koje često znaju biti izvan interesa građana BiH.

Komšić na kraju non-papera navodi rastući ruski utjecaj u BiH, kroz retoriku i aktivno djelovanje prema pojedinim političkim akterima, što nije moguće kvalitetno riješiti bez aktivnijeg angažmana zvaničnika EU iz Brisela, kako bi se otkočili reformski procesi.

XS
SM
MD
LG