Dostupni linkovi

Mostar: Podnesena krivična prijava za neregularnosti na izborima 


Marin Bago, Maja Roso Popovac, Amela Kreso i Husein Oručević, na konferenciji za novinare u Mostaru 19. februara 2021.
Marin Bago, Maja Roso Popovac, Amela Kreso i Husein Oručević, na konferenciji za novinare u Mostaru 19. februara 2021.

Članovi bivše Nezavisne liste “Pravo na grad” na proteklim lokalnim izborima u Mostaru, održanim 20. decembra prošle godine, saopštili su u petak (19. februar), da su podnijeli krivične prijave zbog niza, kako tvrde, neregularnosti uoči i tokom izbornog dana.

Marin Bago, Maja Roso Popovac, Amela Kreso i Husein Oručević, na konferenciji za novinare u Mostaru, istakli su kako je krivična prijava podnesena protiv nepoznatih osoba, te da od Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u Mostaru očekuju da istraži ko je nelegalno upisivao glasove, na kojim biračkim mjestima, te na koji način.

“Svi smo mogli vidjeti na 14 (biračkih) mjesta, koja su se ponovno brojala, kakav je to ‘cirkus’ i koja količina glasova se dopisivala”, rekao je član bivše liste “Pravo na grad” Marin Bago.

Ustvrdio je i kako su se sve nadležne institucije oglušile na neregularnosti u izbornom procesu u Mostaru, te su članovi liste “Pravo na grad” sačekali da se cijeli proces završi, kako bi podnijeli krivične prijave.

Članovi Nezavisne liste “Pravo na grad”, nastale iz istoimene nevladine organizacije, tvrde kako raspolažu saznanjima da desetak od 35 vijećnika u Gradskom vijeću Mostara zbog izbornih neregularnosti ne bi trebali biti u tom zakonodavnom organu.

“Na stranu stranke, koje su dobile mandat, ali mandat pripada pojedincu, osobi i smatramo, na osnovu onih 14 mjesta, ponovno prebrojanih, gdje je došlo do promjene u dva mandata, gdje su na tisuće glasova upisivane, samo možemo zamisliti kakvi su ukupni rezultati, ako je tako na desetak posto biračkih mjesta”, kazao je Bago.

Lokalni izbori u Mostaru održani su 20. decembra 2020. godine po prvi put nakon 12 godina.

Izbora u ciklusima 2012. i 2016. nije bilo jer se vodeće hrvatske i bošnjačke stranke u Mostaru nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila za taj grad, nakon što je Ustavni sud BiH još 2010. godine dotadašnja, posebna pravila proglasio neustavnim.

Konačno, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Stranka demokratske akcije (SDA) su 17. juna 2020. godine postigli sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar, koji je usvojen u Parlamentu BiH, te su izbori održani 20. decembra. Od kraja 2012. godine, grad je funkcionirao bez Gradskog vijeća, a jedinu vlast u gradu predstavljao je gradonačelnik Ljubo Bešlić (HDZ BiH).

Na izborima je izabrano 35 vijećnika iz šest gradskih izbornih područja, po tri sa hrvatskom i bošnjačkom većinom. Nijedan narod ne može imati više od 15, ali ni manje od 4 vijećnika. U ovom sazivu Gradskog vijeća Mostara po 15 je vijećnika Hrvata i Bošnjaka, tri iz reda Srba, te dvoje iz reda Ostalih, koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi.

Za novog gradonačelnika u Gradskom vijeću Mostara 15. februara izabran je Mario Kordić (HDZ BiH).

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) donijela je 19. Januara Odluku o potvrđivanju i objavljivanju rezultata Lokalnih izbora 2020. godine u Gradu Mostaru.

Sud BiH je prethodno sredinom januara odbacio žalbu opozicionih stranaka za ponovno prebrojavanje glasova na svih 150 redovnih biračkih mjesta u Mostaru.

XS
SM
MD
LG