Većina ključnih političkih faktora u Mostaru izrazili su 20. januara nezadovoljstvo odlukama Centralne izborne komisije (CIK) i Suda Bosne i Hercegovine (BiH).
CIK BiH je 19. januara potvrdio konačne rezultate lokalnih izbora u Mostaru, održanih 20. decembra prošle godine.
Ovakva odluka CIK-a došla je nakon što je Sud BiH nešto ranije odbacio žalbe opozicionih stranaka, koje su ukazivale na niz neregularnosti u izbornom procesu.
Slaven Raguž, predsjednik opozicione Hrvatske republikanske stranke (HRS), koja je takođe uputila žalbu zbog navodnih neregularnosti u izbornom procesu, kaže kako je odluka Suda BiH o odbacivanju žalbi, a potom CIK-a o potvrđivanju konačnih rezultata izbora očekivana.
"Isti ljudi koji su radili najveće malverzacije, kontroliraju cijeli pravosudni sustav u BiH i očekivati neku pravdu i neku obranu demokratskog legitimiteta izbornog procesa, ne samo u Mostaru, nego općenito u Bosni i Hercegovini, je utopija", izjavio je Raguž za Radio Slobodna Evropa (RSE).
On je kazao da su u HRS-u i ranije iznosili dokaze o krađama i malverzacijama u izbornim procesima, ali da se nakon toga ništa nije dogodilo.
Razočarenje odlukama Suda i CIK-a izražavaju i u mostarskom SDP-u i podsjećaju da su od Suda tražili da se ponovo prebroje sva biračka mjesta, jer su na 15 mjesta primjetili, kako tvrde, "ogromne manipulacije" na izborima u Mostaru.
"Odluka suda ide u tom smjeru da ćemo sutra u Gradskom vijeću imati nelegitimne vijećnike, jer je evidentno po uzorku na 15 biračkih mjesta, da tako kažem, kad bi se otvorile sve kutije, da neki ljudi ne bi sjedili tamo koji će sjediti", rekao je čelnik SDP-a Mostar Zalihić za RSE.
Slaven Zeljko, predsjednik HDZ-a Mostar, vodeće hrvatske stranke, kaže da odluka CIK-a o konačnim rezultatima lokalnih izbora samo potvrđuje HDZ-ovu tezu da je CIK nelegalno izabran i da je, kako tvrde, politički motiviran.
On podsjeća da je HDZ podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u Mostaru zbog navodnog izbornog inženjeringa u (većinski hrvatskom, op. a) Gradskom području Jug.
"U potpunosti ignoriraju činjenicu da možda jedina žalba, jedina kaznena prijava ili evo nekakav pravni lijek u ovom trenutku, koji može dramatično utjecati na izborni rezultat je upravo ta kaznena prijava, koju oni u potpunosti sad ignoriraju i objavljuju rezultate", izjavio je Zeljko.
HDZ BiH je Tužilaštvu podnio krivičnu prijavu u kojoj tvrde da je u Gradskom području/izbornoj jedinici Jug vršena ranija nelegalna registracija bošnjačkih birača, pa je rezultat tih navodnih manipulacija prebivalištem da je "Koalicija za Mostar 2020", kojoj je na čelu vodeća bošnjačka stranka SDA, osvojila jedan mandat u tom dijelu Mostara.
Koalicija je odgovorila podnošenjem krivične prijave za zastrašivanje bošnjačkih povratnika, te ustvrdila da su glasale osobe koje su se vratile u svoje domove, odakle su otjerani silom 1993. godine.
Zbog svega, strahuje se od moguće blokade rada Gradskog vijeća, poput u nekim ranijim periodima, a koje ne funkcionira još od 2012. godine.
Arman Zalihić kaže kako će odnosi u budućem vijeću biti svim ovim opterećeni.
"Pitanje bi bilo i šta bi bilo i sa recimo vijećnicima HDZ-a da su se otvorile (biračke) kutije gdje HDZ ostvaruje dominantan rezultat. Vidjet ćemo. U ovim razgovorima, pregovorima u idućim danima će se pokazati da li će se opet ići u smjeru nekih blokada koje će kreirati HDZ i SDA ili ćemo napokon dobiti Gradsko vijeće koje će se pozabaviti lokalnim temama i lokalnim problemima građana grada Mostara", izjavio je Zalihić.
Predsjednik HRS-a, Slaven Raguž, smatra da su sukobi vodećih stranaka samo predstava za javnost, te tvrdi da su SDA i HDZ već sve dogovorili i u interesu im je što duža blokada, kako bi "status-quo" i "netransparentno trošenje" budžetskog novca što duže ostali.
"Jer, praktično, da se nastavi ova prksa da dvije osobe praktično kontroliraju sve – dvije osobe i dvije stranke", rekao je Raguž, aludirajući na gradonačelnika, koji je bio iz HDZ-a i načelnika za finansije iz SDA.
Nosilac gradske liste "Koalicije za Mostar 2020", koju predvodi SDA, Zlatko Guzin smatra da je izborni proces okončan, te da se treba okrenuti prioritetima u radu budućeg Gradskog vijeća. Guzin poziva na što hitnije formiranje Gradskog vijeća, izbor gradonačelnika, te usvajanje izmjena Statuta Grada Mostara.
"Nakon toga, predstoji nam mnogo odluka i rasprava o onim urgentnim pitanjima, o kojima smo i govorili – manje-više sve stranke su ih apostrofirale u izbornoj kampanji”, rekao je Guzin za RSE.
Prema konačnoj odluci CIK-a, na izborima u Mostaru 13 mandata osvojio je HDZ BiH; 11 Koalicija za Mostar, predvođena SDA, a koju još čine Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBIH) i Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS); 6 mandata Bh. blok u kojem su SDP i Naša stranka, 3 HRS, te po jedan Prva mostarska partija i srpska lista "Ostajte ovdje".
