Lideri Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Stranke demokratske akcije (SDA) Dragan Čović i Bakir Izetbegović sastali su se 5. februara u Mostaru, gdje su razgovarali o provedbi sporazuma kojeg su ove dvije stranke potpisale u junu 2020. godine.
Lideri ovih stranaka su 17. juna 2020. godine, uz prisustvo visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentina Inzka, američkog ambasadora Erica Nelsona, britanskog ambasadora Matthewa Fielda i šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera, potpisali dva sporazuma.
Jedan se odnosio na održavanje izbora u Mostaru, a drugi o izmjenama Izbornog zakona BiH.
O detaljima razgovora koji je vođen 5. februara, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović novinarima je govorio nakon potpisivanja zajedničke izjave o ubrzanju procesa europskih integracija, koju su potpisali članovi zakonodavne vlasti BiH, Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko Distrikta.
Istakao je kako vjeruje da će se veliki dio posla oko dogovora o Mostaru realizovati tokom sjednice novog Gradskog vijeća, koja je počela 5. februara.
"Što se tiče drugog dijela sporazuma, odnosno izmjena izbornog zakonodavstva, već sljedećeg tjedna dogovorit ćemo zajednički sastanak s predstavnicima međunarodnih institucija na kojem ćemo o tome razgovarati, kao i o reformskim procesima koji su preduvjet za dobivanje kandidatskog statusa", kazao je Čović.
Ukoliko se dogovor realizuje, što je prema Čovićevim riječima moguće do polovine 2021. godine, BiH se može nadati i kandidatskom statusu u Evropskoj uniji (EU).
"U suprotnom, imat ćemo zastoj kakav imamo sada, vlast koja ne funkcionira na većini razina, neslaganje i onda je, naravno, teško tražiti potporu međunarodne zajednice, bilo da se radi o migrantskoj krizi, covid problematici, ekonomskim ili socijalnim problemima", ocijenio je Čović.
On je dodao kako se mora stvoriti ambijent da se "nikada više ne ponove izbori kakvi su održani prošle godine provedeni od strane nelegitimne Centralne izborne komisije, bez kriterijuma i procedura".
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ocijenio je kako razgovore o Mostaru treba prepustiti Mostarcima, te da je u ovom trenutku zainteresovan da razgovara o evropskom putu koji je, kako ocjenjuje u zastoju.
Što se izmjena Izbornog zakona BiH tiče, Izetbegović je ocijenio kako se najprije treba osigurati poštivanje Ustava BiH.
"To znači popuniti Ustavni sud, krenuti u formiranje federalne razine vlasti, onda razgovarati o izmjenama, eventualno", kazao je Izetbegović.
Oba lidera su nakon potpisanog sporazuma optuživali jedan drugog da se dogovor ne poštuje.
Tako je Čović u pismu koje je 7. oktobra 2020. godine uputio čelnicima međunarodne zajednice optužio rukovodstvo SDA da "ne žele realizirati dogovoreno, već pribjegavaju različitim taktikama kupovine vremena, svjesno izbjegavajući i ignorirajući preuzete obveze".
Sporazumom koji je trebalo da se ispuni u roku od tri mjeseca od potpisivanja obje su se stranke, kako je tada rekao Čović obavezale na provedbu svih odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava koje predviđaju otklanjanje nejednakosti i diskriminacije, odnosno regulaciju "pitanja političkog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima".
Na Čovićevo pismo reagovao je i Izetbegović, te je, takođe uputio pismo u kojem je naveo da se jesu obavezali Sporazumom, ali da postoje drugačija tumačenja HDZ-a BiH.
"Presude Evropskog suda za ljudska prava se odnose na prava onih građana koji ne pripadaju ni jednom od konstitutivnih naroda, a presuda Ustavnog suda se tiče legitimne popunjenosti federalnog Doma naroda a ne, kako se uporno pokušava predstaviti od strane HDZ-a BiH, Predsjedništva BiH. Skoro jedanaest godina su prisutni pokušaji da se implementiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava", stoji u pismu Bakira Izetbegovića.
Izetbegović je ranije kazao i kako pregovori sa HDZ-om BiH o Izbornom zakonu mogu početi čim se formira Vlada FBiH, dok je Čović rekao da će formiranje vlade uslijediti nakon izmjena Izbornog zakona BiH.
Vlada Federacije BiH trenutno radi u tehničkom mandatu, jer nova, od izbora u Bosni i Hercegovini 2018. godine, nije formirana.
