Dostupni linkovi

Rusija protjerala europske diplomate, Borrell 'najoštrije osudio' odluku Moskve


Šef vanjske politike EU Josep Borrell (lijevo) s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Moskvi (5. veljače)

Moskva je priopćila kako protjeruje diplomate iz tri zemlje članice Europske unije (EU) rekavši da su sudjelovali u prosvjedima kako bi podržali ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog, što je tema zbog koje su, prema ocjeni prvog diplomate Unije, bilateralni odnosi dovedeni do "najniže točke".

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je u izjavi da su švedski veleposlanik, otpravnik poslova Poljske i njemački izaslanik pozvani u Ministarstvo gdje je pokrenut prosvjed s diplomatima u vezi s "zabilježenim sudjelovanjem diplomatskih zaposlenika konzulata Kraljevine Švedske i Republike Poljske u Sankt Peterburgu i Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke u Moskvi u nezakonitim radnjama 23. siječnja".

Obavijest je uslijedila nekoliko sati nakon što se šef vanjske politike EU Josep Borrell sastao sa svojim kolegom Sergejem Lavrovom u Moskvi, usred pogoršanja odnosa posljednjih tjedana zbog pritvora Navaljnog i progona antivladinih prosvjednika.

Mnoge od 27 članica EU, zajedno sa Sjedinjenim Državama, zatražile su oslobađanje 44-godišnjeg kritičara Kremlja, koji je preživio trovanje nervnim agensom novičokom u kolovozu 2020. godine, a optužuje ruskog predsjednika Vladimira Putina da je to naredio.

Reakcije Zapada

Borrell je "najoštrije osudio" odluku Moskve o protjerivanju kada je o tome obaviješten tijekom sastanka s Lavrovom i "odbacio navode da su [diplomati] provodili aktivnosti nespojive sa njihovim statusom stranih diplomata", rekao je glasnogovornik dužnosnika EU.

"Odluku treba preispitati", rekao je glasnogovornik EU Peter Stano.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je novinarima da je "neopravdano" protjerivanje njemačkih diplomata "još jedan aspekt koji se trenutno može primijetiti kako je Rusija prilično daleko od vladavine zakona".

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je u izjavi da ruska odluka "dodatno šteti odnosima s Europom" i da "neće ostati bez odgovora".

Poljsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je ruskog izaslanika u Varšavu na protest protiv poteza Moskve i reklo da "očekuje da će ruske vlasti poništiti ovu pogrešnu odluku".

"Inače, Poljska sebi ostavlja mogućnost da poduzme odgovarajuće korake," priopćilo je ministarstvo u Varšavi.

Glasnogovornica švedskog Ministarstva vanjskih poslova rekla je da je jedan od njihovih diplomata protjeran iz zemlje i odbacila "rusku tvrdnju da je diplomata sudjelovao u prosvjedima".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je osudio rusko protjerivanje europskih diplomata, rekavši: "Što se tiče afere Navaljni, s najvećom čvrstoćom osuđujem ono što se dogodilo, od njegovog trovanja ... do protjerivanja njemačkih, poljskih i švedskih diplomate što je odlučila Rusija".

Što su poručili Borrell i Lavrov?

Prvi posjet visokog izaslanika EU Moskvi od 2017. započeo je napeto, a Borrell je pred prvi sastanak s Lavrovom istakao da je "naša veza doista sada u teškom trenutku".

"Prenio sam ministru Lavrovu našu duboku zabrinutost i ponovio apel za njegovo [Navaljnovo] puštanje na slobodu i pokretanje nepristrane istrage o njegovom trovanju", rekao je Borrell novinarima nakon prve runde razgovora.

Lavrov je rekao novinarima, dok je ulazio na sastanak s Borrellom, da je "poštena revizija" odnosa Rusije i EU "već odavno" takva.

Lavrov je također rekao da je Moskva primijetila kako se Bruxelles sve više ponaša poput Sjedinjenih Država i nameće jednostrana ograničenja državama.

"Za Rusiju je EU nepouzdan partner", rekao je Lavrov.

Iako su ruski dužnosnici optužili Zapad za miješanje, Borrell je prije dolaska u Moskvu rekao da se u njegovom posjetu "nije radilo o miješanju u unutarnje stvari", već o "univerzalnim načelima i međunarodnim obvezama". Citirao je da je Rusija potpisana kao članica Vijeća Europe i kao država sudionica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE).

Kazna Navaljnom

Navaljni je 2. veljače osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora zbog kršenja uvjeta uvjetne kazne dok se oporavljao u Njemačkoj od trovanja.

Kazna je bila vezana za slučaj pronevjere iz 2014. godine koji se smatra politički motiviranim. Europski sud za ljudska prava presudio je u listopadu 2017. da je slučaj "samovoljan i očito nerazuman".

Navaljni se 5. veljače ponovno vratio na sud zbog navodnog klevetanja veterana iz Drugog svjetskog rata koji je sudjelovao u promotivnom videu koji podupire prošlogodišnje ustavne reforme, koji Putinu otvaraju put da ostane na vlasti do 2036. ako odluči sudjelovati u dva naredna izborna ciklusa.

U svojim prvim glavnim komentarima otkako je osuđen, Navaljni je 4. veljače pozvao Ruse da prevladaju strah i oslobode zemlju od "gomile lopova na vlasti".

Navaljni je u objavi na Instagramu rekao da su mu se "željezna vrata zaglavila uz zaglušujući zvuk, ali osjećam se kao slobodan čovjek jer sam siguran da sam u pravu te zahvaljujući podršci vas i moje obitelji."

Američki predsjednik Joe Biden izrazio je 5. veljače potporu Navaljnom, nazvavši zatvaranje Putinova kritičara "pitanjem koje duboko brine nas i međunarodnu zajednicu" i zahtijevajući da ga Rusija pusti "odmah i bez uvjeta".

Kremlj i dalje odbija kritiku Zapada i domaćih neistomišljenika zbog zatvaranja Navaljnog i represije nad njegovim pristašama, optužujući Zapad za histeriju i dvostruke aršine.

Uhićenja prosvjednika

Pritvor popularnog aktivista po povratku u Rusiju sredinom siječnja 2021. izazvao je neke od najvećih antivladinih prosvjeda dok su se stotine tisuća okupile u više od 100 gradova širom zemlje. Policija je tijekom prosvjeda 23. i 31. siječnja privela oko 10.000 ljudi.

Više od 1.400 ljudi također je privedeno kad su demonstranti izašli na ulice nakon odluke suda da se Navaljni pošalje u zatvor. Mnogi njegovi pomoćnici su privedeni, kažnjeni ili stavljeni u kućni pritvor.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova navodno je na snimci prvog prosvjeda vidjelo diplomate kako sudjeluju na prosvjedu.

"Naređeno im je da u bliskoj budućnosti napuste Rusiju", reklo je Ministarstvo, dodajući kako Moskva očekuje da diplomati "ubuduće strogo slijede norme međunarodnog prava".

Novi prosvjedi, ali kasnije

Leonid Volkov, bliski suradnik Navaljnog, pozvao je na nove prosvjede kasnije tijekom godine, umjesto za vikend 6. - 7. veljače, kako bi oporba imala više vremena za pripremu.

"Pravilno ćemo ih organizirati i sigurno ćemo održati još jedan veliki u proljeće i ljeto", rekao je Volkov u snimci na YouTubeu.

Rusija će održati ključne parlamentarne izbore 17. rujna. Navaljni i njegov tim potiču građane da glasaju za političare koji se kandidiraju protiv kandidata pro-Putinove stranke Jedinstvena Rusija.

XS
SM
MD
LG