Ključni prioriteti švedskog predsjedavanja Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u 2021. godini za Bosnu i Hercegovinu biće izgradnja povjerenja i dijalog, borba protiv korupcije i sloboda medija, rečeno je u Sarajevu na konferenciji za novinare.
„Švedsko predsjedavanje OSCE-om u ovoj godini obilježiće nastojanja da se odbrani evropski sigurnosni poredak, ali i da doprinos rješavanju sukoba i kriza“, navela je ambasadorica Švedske u BiH Johanna Stromquist.
Uz jačanje povjerenja u svrhu stvaranja tolerantnijeg društva za sve u BiH, rad na jačanju vladavine prava, transparentnosti i odgovornosti biće jedan od glavnih prioriteta.
„Korupcija podriva demokratiju i osnovne sisteme na kojima su izgrađena naša društva. Ona podstiče organizirani kriminal i sistematski prijeti održivom razvoju u svim oblastima“, kazala je Stromquist, te dodala da je neophodno raditi na pitanjima poboljšanja zakonske regulative u oblasti sukoba interesa, ali i novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačnom vijeću, što je i stav Evropske unije (EU).
Evropska komisija je krajem novembra na sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine navela kako je vrijeme da BiH intenzivira rad na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji su neophodni da bi BiH započela pregovore.
„Komisija je istaknula kako je potrebno hitno adresirati nedostatke u funkcioniranju pravosuđa, a ključni koraci koje vlasti u BiH trebaju poduzeti su usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), zakona o sudovima u BiH i Zakona o sukobu interesa na državnom nivou“, saopšteno je nakon sastanka.
Šefica misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec ocijenila je kako političke tenzije u BiH i dalje podrivaju upravljanje zemljom, te je sprječavaju da krene naprijed.
Osiguranje izbornog integriteta kroz poboljšanje glasačkog procesa je, prema njenoj procjeni, izuzetno značajno za demokratski put.
„Tokom 2020. godine BiH je poduzela izvjesne pozitivne korake u ovom pogledu, jer su građani Mostara, nakon 12 godina, konačno mogli glasati na lokalnim izborima“, navela je Kavalec, te dodala kako će pružiti podršku izmjenama i dopunama Izbornog zakona u BiH kako bi se uskladio s presudama Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je početkom jula, nakon sporazuma Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) i Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na izbore u Mostaru, na jugu BiH.
Izmjene su usvojene po hitnoj proceduri, a prijedlog je dobio 14 glasova "za", jedan "protiv", a niko nije bio suzdržan, čime je omogućeno održavanje izbora u ovom podeljenom gradu, prvi put nakon 12 godina.
Posebna pažnja, kako je rečeno, biće usmjerena i na slobodu medija i borbu protiv dezinformacija, s fokusom na sigurnost novinara.
