Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović pozvao je u ponedeljak, 4. januara Predsjedavajućeg Doma naroda Nikolu Špirića da u roku od tri dana sazove hitnu sjednicu ovoga tijela kako bi se raspravila Informacija o eskalaciji migrantske krize i predložio set mjera za njeno ublažavanje.
Prethodne inicijative Bećirovića, delegata Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, da se raspravlja o ovom problemu odbili su delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
„Rezultat takve neodgovorne i destruktivne politike je dramatično pogoršanje migrantske krize u Bosni i Hercegovini, posebno u Unsko-sanskom kantonu,“ navodi se u saopštenju SDP.
Bećirović naglašava da Dom naroda „mora zauzeti jasne i principijelne stavove i upozoriti Vijeće ministara BiH i druge nadležne organe i institucije da prestanu o migrantskoj krizi odlučivati na osnovu nemoralnog i nepisanog entitetskog i etničkog kriterija po kojem se migranti mogu smjestiti isključivo na teritoriji jednog entiteta i to samo u dijelovima gdje u većini žive Bošnjaci“.
„Bosanskohercegovački entitet RS godinama nehumano odbija bilo kakvu pomoć migrantima, a u bosanskohercegovačkom entitetu FBiH pritisak trpe pojedini kantoni, dok oni južnije odbijaju saradnju,“ navodi se u saopštenju.
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić i predstavnici vlasti USK dogovorili su tokom posjete kampu Lipa, na sjeverozapadu BiH, 3. januara, da će stotine migranata koji borave u ovom prihvatnom centru ostati na ovoj lokaciji dok se kamp adekvatno ne osposobi i postigne dogovor o ravnomjernoj raspodjeli tereta migrantske krize na sve dijelove države.
„Svi organi vlasti na državnom nivou, kao i na nižim nivoima, u skladu s svojim nadležnostima, moraju biti maksimalno aktivirani u traženju rješenja za eskalaciju migrantske krize. To nije problem jednog ministra ili jednog ministarstva, to je problem cijele države Bosne i Hercegovine,“ navodi se u saopštenju SDP.
Preko 5.400 izbjeglica i migranata smješteno u privremenim prihvatnim centrima koje financira EU u BiH, međutim trenutni kapacitet skloništa je nedovoljan i različiti nivoi vlasti u BiH ne slažu se sa otvaranjem dodatnih kapaciteta na teritorijama pod njihovom kontrolom.
