Vlada Crne Gore, premijera Zdravka Krivokapića, usvojila je Predlog izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zbog kojeg su pristalice Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori mjesecima protestovale, nezadovoljne dijelom o imovinskim pravima. Nakon Vlade, taj tekst treba da usvoji i Parlament.
Ovo nije pitanje prema nekoj crkvi pojedinačno, već pitanje odnosa prema imovini, kazao je Krivokapić
“Ako želite da u Crnoj Gori neko može vašu kuću koju ste gradili na vašem imanju nekim zakonom da prepiše na državu, i da se vi dokazujete u tom dijelu, onda se mi razlikujemo u stavu”, izjavio je Krivokapić i dodao da je riječ o prelaznom rješenju koje omogućava da imovina bude zaštićena, a da će se raditi novi Zakon koji će biti po najvećim standardima.
Ministarstvo pravde, na čelu sa ministrom Vladimirom Leposavićem dostavilo je ranije Vladi Prijedlog izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim se brišu članovi Zakona o imovini i obavezi registracije za postojeće vjerske zajednice.
To su bili zahtjevi višemjesečnih protesta koje su organizovali Mitropolija Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori i prosrpskih partija nakon što je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine, usvojila prethodna većina u Parlamentu na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), koja je, u međuvremenu, izgubila vlast.
Prema tom Zakonu, koji je od 8. januara na snazi, je predviđeno da vjerski objekti i zemljište koji su bili imovina Crne Gore do 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi vjerskih zajednica o pravu svojine, prelaze u državnu.
Izmjenama, koje je predložila nova Vlada, se brišu članovi 61, 62, 63 i 64, koji na taj način regulišu pravo svojine. Navodi se i da je pitanje utvrđivanja svojinskih prava regulisano zakonima Crne Gore, a da sporne odredbe nisu usaglašene sa ustavnim pravima i standardima, među kojima je i zabrana diskriminacije i jednakost pred zakonom.
Novi ministar pravde Vladimir Leposavić, je, do imenovanja u Vladi, bio pravni zastupnik Mitropolije Srpske pravoslavne crkve .
U Predlogu piše i da je u Izvještaju o postmonitoring dijalogu sa Crnom Gorom od 22. juna 2020. godine, Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope navela da bi najbolje bilo da sporne odredbe izostave.
Iako iz Ministarstva navode da su se u pripremi izmjena konsultovali sa predstavnicima crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, na razgovore nije pozivana Crnogorska pravoslavna crkva, nije bilo javne rasprave, a nije konusultovana ni Venecijanska komisija.
Ukoliko izmjene Zakona o vjeroispovijesti budu izglasane u Parlamentu, Zakon se šalje predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću na proglašavanje.
Đukanović je i na čelu Demokratske partije socijalista (DPS), partije koja je predvodila koaliciju čijim glasovima je Zakon izglasan u Skupštini krajem prošle godine. DPS je izgubila izbore krajem avgusta, a na vlast je došla tročlana koalicija, čiji je veći dio, uključujući i novog premijera, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Predsjednik Crne Gore ima zakonski rok od sedam dana za proglašavanje zakona, ali i mogućnost da ga u roku od tri dana vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. U slučaju da poslanici ponovo izglasaju zakon, predsjednik Crne Gore je dužan da ga proglasi.
