Višestruki izbor predsjednika crnogorskih sudova izazvao je novu reakciju Evropske komisije koja je već izrazila zabrinutost zbog ove pojave u posljednjem Izvještaju o napretku za Crnu Goru.
Neposredan povod predstavlja reizbor predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, kome će ovo biti osmi mandat, a što je protivno preporukama Evropske unije. Izbor istih ličnosti za čelnike sudova predstavlja višegodišnji problem, prema riječima naših sagovornika, čije je izvorište u Ustavu i zakonima koji regulišu oblast pravosuđa.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Fernandez ocijenila je da Crna Gora treba da ostvari napredak, a ne nazadovanje u sprovođenju reforme pravosuđa dodajući da je Evropska komisija upoznata sa odlukom Sudskog savjeta Crne Gore da se za predsjednika osnovnog suda u Kotoru, osmi put za redom imenuje sudija Branko Vučković.
Pisonero Hernandez je podsjetila da je u Izvještaju EK o Crnoj Gori naglašeno da su odluke Sudskog savjeta o ponovnom izboru predsjednika sudova na najmanje treći mandat „već izazvale zabrinutost u odnosu na način na koji Savjet tumači slovo i duh ustavnog i zakonodavnog okvira“.
„Takve odluke, takođe nisu u skladu sa preporukama GRECO (Grupa država protiv korupcije) o nezavisnosti pravosuđa čije se ispunjavanje očekuje od Crne Gore”, poručila je Pisonero, 25.novembra.
Vučkoviću je osmi mandat potvrđen 24.novembra odlukom Sudskog savjeta.
Sudski savjet odluku smatra zakonitom
Upitana da prokomentariše poruku iz Evropske komisije povodom reizbora predsjednika kotorskog Suda Vučkovića za osmi mandat, predsjednica Sudskog savjeta, koji je tu odluku donio Vesna Simović Zvicer kaže da se savjet suočava sa problemima koji se odnose na zakon i Ustav:
“U konkretnom slučaju, kada su u pitanju mandati predsjednika sudova, Zakon o sudskom savjetu i sudijama nije precizirao retroaktivnost ( ne uzima u obzir prethodne mandate , prim.a). Za razliku od rješenja u zemljama regiona gdje njihovi propisi eksplicitno definišu da se retroaktivnost odnosi na prethodne mandate, naš zakon ništa nije rekao i zato smo ušli u problem”, objašnjava Simović Zvicer.
Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama 2015. godine propisano je da ista osoba ne može više od dva puta biti birana na funkciju predsjednika istog suda. U broj mandata predsjednicima sudova se ne računaju mandati do te godine kad je zakon usvojen.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ocijenila je, povodom reizbora Vučkovića, da je odavno jasno da Sudski savjet ne čine ljudi spremni za neophodne reforme u sudstvu.
"Njihov cilj je bio da zadrže status quo i obezbijede privilegije za njih i njima bliske osobe. Skupština bi trebalo da ih smijeni, a nadležni istražni organi da temeljno ispitaju sve navode o zloupotrebama službenog položaja članova savjeta", smatra Gorjanc Prelević.
Navodeći da su u Sudskom savjetu svjesni, da se mora voditi računa o implementaciji evropskih standarda, Simović Zvicer kaže da se Savjet koji bira predsjednike sudova suočava sa činjenicom da se na konkurs veoma često javlja samo jedan sudija:
“Mi smo u najvećem broju slučajeva imali situaciju gdje se prijavljivao samo jedan kandidat. Moramo kao Savjet da stimulišemo kandidate se prijavljuju na oglas. Dakle ne možemo adresirati krivicu samo na Sudski savjet”, zaključuje Simović Zvicer, napominjući da je Sudski savjet poništio konkurs za predsjednika Osnovnog suda u Beranama dok se ne stvore uslovi da se za tu poziciju prijavi više kandidata.
Nevladin sektor Savjet smatra privatizovanim
No u nevladinom sektoru koji prati rad pravosuđa smatraju da je upravo problem u načinu rada Savjeta.
HRA, MANS i Institut alternativa su prošle godine podnijeli krivičnu prijavu protiv svih članova i članica Savjeta, na čijem je čelu bio Mladen Vukčevič, zbog izbora kandidata za sudije na kome su falsifikovane ocjene sa intervjua.
Više kandidata je dobilo ocjene za "intervju" iako im zapravo nije postavljeno ni jedno jedino pitanje, dok su drugi dobili pitanja koja su bila sasvim neadekvatna, poput pitanja "jeste li se ostvarili kao majka?", suprotno smjernicama o pitanjima za intervju koje je usvojio sam Sudski savjet i zakonskim kriterijumima", naglasili su iz Akcije za ljudska prava u saopštenju od 24.novembra.
Na tom izboru su, dodaju u saopštenju, izabrane osobe bliske predsjednici Vrhovnog suda, Vesni Medenici, koja je u svojstvu članice Savjeta bila i predsjednica komisije za pisano ispitivanje kandidata.
"Izabrana je ćerka njene vjenčane kume, njena savjetnica iz kabineta, kao i sin njenog dugogodišnjeg zamjenika na više funkcija. Izabrana je i ćerka kolege sa fakulteta na kome je Vukčević obavljao funkciju dekana. Državno tužilaštvo odbacilo je tu krivičnu prijavu bez obrazloženja", podsjećaju iz HRA.
Šoć: Savjet i njegove odluke nelegitimne
Odgovarajući na pitanje kako razriješiti problem višestrukog izbora iste ličnosti za predsjednika suda, advokat Dragan Šoć ocjenjuje da je dio problema i u nelegitimnosti Sudskog savjeta, koji bira sudije i predsjednike sudova.
Naime, mandat dijelu članova Sudskog savjeta istekao je sredinom 2018.godine ali su nastavili da obavljaju dužnost do izbora novih članova.
“Mi već dugo vremena imamo nelegitiman Sudski savjet. Ne mogu da se izaberu određeni članovi jer ne može da se obezbijedi dvotrećinska većina u Skupštini. I tako može da se dovede u pitanje svaki izbor (odluka) Sudskog savjeta, imajući u vidu da je akt donijet od nelegitimnog organa. A onda se otvara pitanje i šta ćemo sa posljedicama svega toga”, kaže advokat Šoć.
On smatra da se iz toga “vrzinog kola” ne može izaći osim da novi saziv crnogorskog parlamenta, koji je konstituisan 23.septembra, analizira ustavna rješenja i da ih koriguje:
“I treći mandat predsjednice Vrhovnog suda i izbor predsjednika sudova… sve je to posljedica problema koji se pojavio tako što je sistem postavljen nakrivo, da upotrijebim izraz koji nije pravnički ali je primjeren situaciji”.
Predsjednici sudova od tri do osam mandata
Podsjetimo, nevladine organizacije u Crnoj Gori su u prethodnom periodu oštro kritikovale višestruki izbor predsjednika sudova. Prema posljednjem saopštenju Akcije za ljudska prava Sudski savjet je u februaru ove godine izabrao po peti put na istu funkciju predsjednika Osnovnog suda u Žabljaku, izabrani na treći mandat su predsjednici Osnovnih sudova u Danilovgradu, Bijelom Polju, Plavu i Baru, a predsjednik Osnovnog suda u Rožajama je izabran po šesti put.
Posebno je na udaru kritika bila predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica čiji je u toku treći mandat i koja se na ovoj poziciji nalazi u kontinuitetu već 13 godina, a uprkos ustavnoj odredbi da isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta.
Problema je bio svjestan i ministar pravde Zoran Pažin koji je sredinom ove godine pozvao predsjednike sudova da “po sopstvenoj savjesti, preispitaju svoju riješenost" da obavljaju funkciju predsjednika suda i u ovom mandatu.
Niko od predsjednika sudova nije poslušao preporuku ministra pravde, odnosno nije podnio ostavku.
Osim EK i Grupa država protiv korupcije (GRECO) Savjeta Evrope, preporučila je Crnoj Gori da ograniči prekomjernu koncentraciju ovlašćenja u pravosuđu i kritikovala treći izbor Vesne Medenice na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, kao i izbor predsjednika sudova koji su birani bar tri puta na funkcije predsjednika istih sudova.
Facebook Forum