Općinske vlasti u Perušiću u Lici odbile su zahtjev lokalne građanske inicijative da se odustane od premještanja spomen-kosturnice iz parka u središtu mjesta na nedaleko groblje napušteno pred 150 godina, gdje će se napraviti i posebna „Aleja spomenika“.
Spomenik je podignut u znak sjećanja na poginule partizane s područja Perušića, žrtve fašizma i španjolske borce iz Perušića, njih čak 16.
„Obavještavamo vas da zahtjevu ne možemo udovoljiti, te će spomenik biti postavljen u Aleju spomenika u Perušiću tako da Općinsko vijeće ostaje pri dosadašnjoj odluci“, navodi se u dopisu kojeg je građanskoj inicijativi uputilo Općinsko vijeće Perušića.
Joso Obućina, jedan od aktivista u inicijativi, za Radio Slobodna Europa pojašnjava koja je poruka ove odluke općinskih vlasti:
„To je spomen-kosturnica, što su oni tvrdili da nije. Međutim, mi smo našli u arhivi, a postoje i živi svjedoci, da su tu sahranjena 52 poginula pripadnika partizanskog pokreta s područja Perušića i okolice. Koja je poruka? Ja mislim da je to nešto što je danas jasno svakome u Hrvatskoj – već se 30 godina sustavno radi na tome da se iz javnih prostora uklone sva antifašistička obilježja. Mislim da je to jedini cilj.“
Šta kaže načelnik općine?
Načelnik općine Perušić Ivica Turić iz Hrvatske demokratske zajednice za RSE kaže da ne vidi gdje je problem, jer je plan na mjestu spomenika proširiti dječje igralište po projektu za koji su sredstva dobijena od Europske unije.
„Broj jedan, to nije kosturnica. To je obični spomenik koji dislociramo jer pravimo Aleju spomenika 150 metara dalje, zračne linije 100 metara. Ako je tu neki problem, ja onda stvarno ne znam o čemu bi mi pričali“, kratak je bio Turić.
Za argumente općinskih vlasti Obućina kaže kako su – prozirni alibi:
„Spomenik se nalazi u parku. Okolo je na jednom kraju vodoskok, tu su tobogani za djecu, ljuljačke i tako dalje… Što znači to sa dječjim igralištem? Kako sam ja razumio, samo mijenjanje postojećih sprava sa novima, i jednu bi baš stavili tu gdje je spomenik. On im smeta. To je izgovor da bi se spomenik makao“, poručuje Obućina.
I branitelji brane spomen-kosturnicu
On je u ratu došao do čina natporučnika u Hrvatskoj vojsci, i nije jedini ratni veteran u inicijativi za obranu spomenika. Boji se da se ovakvi potezi neće zaustaviti na Perušiću:
„To je jedna perfidna politika koja se vodi da se sve to ukloni, jer mislim da je to jedno od zadnjih obilježja u ovom dijelu Like. Ima još nešto u Gračacu, ali čak i tamo vidim da ih imaju namjeru maknuti. Sada – koliki će biti otpor – ne znam. Ovo sve okolo je uništeno tokom rata i poslije, jer nije imao tko pružiti otpor“, zaključuje sugovornik RSE, uz najavu da Inicijativa ne misli odustajati i da će, ako se njih pita, i dalje pružati otpor uklanjanju antifašističkih obilježja iz javnog prostora.
Inicijativa je pokrenula i peticiju u obranu spomen-kosturnice u Perušiću, koja je potpisivana i izvan granica Hrvatske. Svoje su potpise među ostalima dali američki teoretičar i ikona ljevice Noam Chomsky i francuski filozofi Alain Badiou i Jacques Rancière.
U devedesetima je u Hrvatskoj oko 3.000 spomen-ploča i spomenika vezanim za događaje iz antifašističke borbe i rada Komunističke partije u međuratnom razdoblju bilo uništeno, oštećeno ili sklonjeno iz javnog prostora. U Španjolskom građanskom ratu 1936-39 sa područja Kraljevine Jugoslavije sudjelovalo je 1.700 dobrovoljaca na strani Republike. Od tog broja pola, njih 850, bilo je sa prostora Hrvatske, njih 49 iz Like, a čak 16 iz Perušića.
