Dostupni linkovi

Najžešći obračun beloruske policije sa demonstrantima, EU preti sankcijama Lukašenku


Beloruska policija je uhapsila više od 500 građana u nedelju, koji protestuju zbog neregularnih izbora u avgustu na kojima je Aleksandar Lukašenko obezbedio šesti mandat na čelu države.

Posmatrači ocenjuju da je to sada najžešći obračun režima sa demonstrantima do kojeg je došlo nakon što se Lukašenko u subotu susreo u zatvoru sa uhapšenim čelnicima opozicije. Posmatrači ocenjuju njegov potez kao imitiranje dijaloga, a opozicija kao znak slabosti.

Šefovi diplomatija EU su upozorili Aleksandra Lukašenka da su spremni da i njega stave na listu na kojoj je već 40-tak beloruskih zvaničnika kojima su uvedene sankcije.

Skoro 600 uhapšenih

Najmanje 586 osoba uključujući 43 novinara i fotografa uhapšeno je u nedelju tokom mitinga, a većina njih su oslobođeni do kraja dana, saopšteno je na internet stranici beloruskog centra za ljudska prava "Vesna".

Među privedenima je arhitekta Nikita Domračev, brat beloruske bijatlonke i četvorostruke olimpijske šampionke Darije Domračeve.

Ova organizacija je navela da je oko 100.000 ljudi bilo na protestu u Minsku koji je policija pokušala da razbije vodenim topovima, šok-bombama i pendrecima, prenosi Asošiejted pres.

Policija je gađala demonstrante bojama kako bi ih označila za hapšenje. Istovremeno, demonstranti su nosili kapute i kišobrane kako bi se zaštitili od vodenih topova.

Protesti u Minsku 11 oktobra 2020.
Protesti u Minsku 11 oktobra 2020.

Kao i prethodnih nedelja, protestovalo se i u drugim gradovima, među kojima su Brest, Vitebsk i Grodno.

Vesna je navela da su povređene desetine demonstranata.

Lider Vesne Ales Bijalijatski rekao je za AP da policija od sredine avgusta nije tako oštro razbijala neki protest kao poslednji u Minsku.

Nezavisni beloruski mediji objavili su slike brutalnih hapšenja demonstranata.

Dva opozicionara prebačena iz zatvora u kućni pritvor

Beloruske vlasti su oslobodile dvojicu opozicionara nakon što se u subotu predsednik Aleksandar Lukašenko sreo sa njima i još deset zatvorenih aktivista.

Državna televizija "Belarus-1" je objavila da su prebačeni iz zatvora u kućni pritvor Jurij Vaskrasenski, član izbornog štaba potencijalnog predsedničkog kandidata Viktora Babarike, i Dmitrija Rabsteviča, direktora kompanije PandaDoc IT.

Vaskrasenski je izjavio, kako je prenela "Belarus - 1", da je tokom sastanka u zatvorskim prostorijama Lukašenko lično od njega zatražio da "pripremi svoje ideje za ustavne promene i definiše uslove za oslobođenje pojedinih ličnosti", koje, kao što je kazao voditelj na državnoj televiziji, "nisu pokazale tako opasnim, kao što je prethodno izgledalo".

Lukašenko je u subotu otišao u zatvor u Minsku da bi razgovarao s pritvorenim liderima opozicije u kampu kojim upravlja KGB. Cilj je navodno bio da razgovara sa njima o ustavnim reformama, te da "da čuje svačije mišljenje", saopštio je njegov kabinet.

Fotografija, koju je objavila Lukašenkova pres služba, prikazuje ga kako sedi za ovalnim stolom sa zatvorenicima, među kojima je bio i banker Viktor Babariko, viđen kao glavni protivnik Lukašenku na predsedničkim izborima 9. Avgusta, ali mu je onemogućeno da se kandiduje.

Lukašenko na sastanku sa uhapšenim liderima beloruske opozicije u zatvoru, 10. oktobar
Lukašenko na sastanku sa uhapšenim liderima beloruske opozicije u zatvoru, 10. oktobar

Među prisutnima je bila i pravnica Lilia Vlasova, članica opozicionog Koordinacionog saveta, koja je privedena krajem avgusta, kao i Vitali Škljarov, belorusko-američki politički analitičar, koji je radio na predsedničkoj kampanji američkog senatora Bernija Sandersa

Na kratkom video snimku se čuje kako Lukašenko poručuje uhapšenim opozicionim liderima da pokušava da ubedi ne samo njih, već i celo društvo da stvari treba da posmatraju "šire".

"Ustav ne može da se piše na ulicama," kazao je Lukašenko.

Predsednikova pres služba saopštila je da su se učesnici dogovorili da četvorosatni razgovor drže u tajnosti.

Tihanovskaja: Nemoguć dijalog u zatvorskoj ćeliji

Glavna Lukašenkova rivalka Svetlana Tihanovskaja, koja je bila prinuđena nakon izbora da emigrira u susednu Litvaniju, kazala je da je time "priznao postojanje političkih zatvorenika koje je nekada nazivao kriminalcima", ali da se "dijalog ne može voditi u zatvorskoj ćeliji".

Tihanovskaja je navela i da joj je 10. oktobra dozvoljen prvi telefonski poziv u poslednja četiri meseca sa njenim suprugom, blogerom Sergejem Tihanovskim, koji je takođe u zatvoru.

Paval Latuška, bivši beloruski diplomata a sada član opozicionog Koordinacionog saveta, istakao je da je ovaj sastanak "pokazao da smo na pravom putu."

On je dodao da je Lukašenko bio "prisiljen da sedne i razgovara sa onima koje je stavio iza rešetaka."

Opozicioni lideri smatraju da je Lukašenkov razgovor u subotu sa uhapšenim aktivistima znak njegove slabosti.


Analitičari su ocenili da je Lukašenko tim potezom želeo da imitira dijalog, sa ciljem slabljenja protestne energije i smanjenja tenzija u društvu.

Lider Vesne Bijalijatski rekao je da su Belorusi "umesto dijaloga dobili još jedno čvrstorukaško razbijanje protesta, s prebijenima i povređenima".

Tihanovskaja rekla je posle hapšenja istaknutih opozicionara da dijalog sa vlastima može da počne tek posle prestanka hapšenja i oslobađanja političkih zatvorenika.

Ona je pozvala građane da nastave mirne proteste.

"Nastavićemo da mirno i uporno dolazimo na protestne šetnje i da zahtevamo nove slobodne i transparentne izbore", navela je Tihanovskaja.


Belorusija je pogođena političkom krizom od predsedničkih izbora, kada su širom zemlje počeli masovni antivladini protesti, inicirani zvaničnim rezultatima glasanja prema kojima je Lukašenko osvojio više od 80 odsto glasova.

Protivnici Lukašenka tvrde da su izbori pokradeni.

Uprkos nastojanju vlasti da uguše proteste hapšenjima i represijom nad demonstrantima i aktivistima, nema naznaka da demonstracije slabe.

Protesti traju već dva meseca, a najveći broj demonstranata na ulice izlazi nedeljom. Jedne nedelje je na ulicama bilo i 200.000 ljudi.

Mas traži sankcije za Lukašenka

Lukašenko (66), koji Belorusijom vlada čvrstom rukom od jula 1994. godine, uz represiju nad opozicijom i nezavisnim medijima, optužuje zapadne zemlje za podsticanje protesta.

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države odbile su da ga priznaju kao legitimnog predsednika Belorusije.

Šefovi diplomatija EU su upozorili Aleksandra Lukašenka da su spremni da i protiv njega uvedu sankcije.

Nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas je je uoči sastanka sa šefovima diplomatije članica evropskog bloka u Luksemburgu rekao da od poslednjeg sastanka nije došlo do poboljšanja situacije u Belorusiji, prenosi Rojters.

"Lukašenkov režim nastavlja sa nasiljem, i dalje gledamo hapšenja mirnih demonstranata. Predlažem novi paket sankcija, te da se i Lukašenko nađe na tom spisku", rekao je Mas.

Evropska unija je uvela 2. oktobra sankcije za 40 beloruskih zvaničnika koje optužuje za mešanje u izbore i kršenje ljudskih prava u zemlji.

Vlasti u Minsku su najavile istog dana kontra mere.

"Belorusija od danas uvodi spisak sankcija kao odgovor (na sankcije EU)", navedeno je u saopštenju beloruskog ministarstva spoljnih poslova u kome je precizirano da neće objavljivati taj spisak mera.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG