Pandemija COVID-19 produbila je demokratsku krizu širom svijeta, pružajući pokriće vladama da ometaju izbore, utišavaju kritičare i medije kao i da potkopavaju odgovornost potrebnu za zaštitu ljudskih prava kao i javnog zdravlja, navodi se u novom izvještaju Freedom House pod nazivom "Demokratija pod zatvaranjem".
Pad demokratije koji se dešava posljednjih 14 godina, pogoršava se uslijed pandemije, te će se najvjerovatnije nastaviti i nakon što se zdravstvena kriza povuče jer će zakoni i pravila koji su uspostavljeni sada, biti teško obrnuti, navodi se u izvještaju.
Demokratija i stanje ljudskih prava urušeni su u 80 zemalja širom svijeta, za 111 zemalja, stanje je ostalo manje više isto, dok je samo jedna zemlja doživjela napredak.
Stručnjaci koji su učestvovali u istraživanju navode da postoje četiri problema vidljiva tokom pandemije: nedostatak transparentnosti vlada i informacija o korona virusu, korupcija, nedostak zaštite za ugroženo stanovništvo i zloupotrebe moći vlada.
U istraživanju sprovedenom od januara do septembra ove godine, učestvovalo je skoro 400 stručnjaka iz oblasti medija, akademije, civilnog društva, kao i globalni analitičari Freedom Housea koji su izvjestili o stanju demokratije u 192 zemlje.
Negativan uticaj i narednih godina
Naročito naglo pogoršanje zabilježeno je u represivnim zemljama sa klimavom demokratijom.
Više od 60 posto ispitanika istraživanja predviđa da će uticaj pandemije na politička prava i građanske slobode u određenim zemljama biti uglavnom negativan u narednih tri do pet godina.
Pandemija ubrzava i globalni pad slobode izražavanja. Ograničenja za medije kao dio odgovora na COVID-19 dogodila su se u najmanje 91 zemlji, sa vladama koje su donosile novi zakon protiv širenja "lažnih vijesti" o virusu.
Stanje demokratije na Zapadnom Balkanu tokom pandemije
Novinari koji su izvještavali o krizi su hapšeni ili maltretirani, vlade su nadzirale sadržaje. Kao dodatak na kontrolu nad medijima vlade su uvodile restrikcije na sobodu govora ili kritike u najmanje 72 zemlje.
U 91. zemlji zabilježene su nove ili uvećane mjere usmjerene ka medijima zbog pandemije, poput Sjedinjenih Država, inače, prema mjerenju Freedom Housea, slobodne zemlje.
Istraživanje je pokazalo da autoritarni, ali i demokratski izabrani lideri nisu bili iskreni u pogledu uticaja korona virusa, sa 62 posto ispitanika koji su rekli da ne vjeruju onome što o pandemiji čuju od svojih nacionalnih vlada.
Među ispitanicima koji dolaze iz zemalja koje je Freedom House označio neslobodnim, 77 posto ne vjeruje informacijama nacionalnih vlada, navodeći da je nedostatak transparentnosti najčešći u zemljama sa slabom zaštitom od zloupotrebe moći.
Omogućena veća korupcija
U izvještaju se također navodi da kada dolazi do pada transparentnosti u isto vrijeme raste korupcija.
Veliki državni izdaci za pomoć zdravstvu i ekonomiji, koji su se često sprovodili na brzinu, bez uspostavljenih mehanizama kojima bi se nadgledala sredstva, dali su mogćnost za korupciju.
Ispitanici svjedoče o nestanku zaliha ili sumnjivim ugovorima sa pružaocima koji nisu bili certificirani, navodeći slučaj Bosne i Hercegovine u kojima je kompanija za obradu malina dobila državni ugovor za nabavku respiratora.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u maju je pokrenulo istragu o tome kako je Civilna zaštita Federacije Bosne i Hercegovine preko firme „FH Srebrena malina“, u BiH uvezla iz Kine 100 respiratora koji su plaćeni 10.5 miliona KM (5,25 miliona eura).
'Pravosuđe kao marioneta vlasti'
Vlade takođe koriste izbijanje bolesti kao opravdanje da bi sebi dali posebna ovlaštenja izvan onoga što je razumno neophodno za zaštitu javnog zdravlja. Izvještaj navodi da su iskorištavali i nove organe za vanredne situacije kako bi se miješali u pravosudni sistem, nametali neviđena ograničenja političkim protivnicima i zaobilazili ključne zakonodavne funkcije.
Brojni ispitanici navode detaljne napade na opoziciju ili sudstvo.
"Pravosuđe je postalo marioneta izvršne vlasti, suđenja se održavaju putem video linka bez prisustva branitelja", navodi učesnik istraživanja iz Srbije.
„Korona virus je iskorišten kao izgovor za ionako opresivnu vladu da učini one stvari koje je dugo planirala, ali nije mogla,“ rekao je jedan od ispitanika u Turskoj.
Dalje, druge vlade, kako pokazuje izvještaj su primjenjivale mjere usporavanja širenja virusa na diskriminatorni način. U Bugarskoj, romska populcija je bila smještena pod strožije mjere, no susjedstva u kojima Romi nisu bili većina.
Među ispitanim stručnjacima 29 posto je navelo da je nedostatak zaštite za manjinske i ranjive populacije jedan od problema koji je najviše pogođen pandemijom.
„Migranti su prikazani kao mogući prenosioci virusa," rekao je ispitanik iz Srbije.
No, izvještaj bilježi i neke pozitivne slučajeve poput Portugala gdje su migranti dobili privremena državljanstva kako bi mogli koristiti sredstva javnih službi.
Uprkos mjerama, demonstracije u 90 zemalja
Zloupotrebe vlasti također utječu na izbore, sa odgođenim izborima u devet zemalja, kao i veliki broj regionalnih i lokalnih glasanja. Neki od izbornih promjena nisu zadovoljili izborne standarde, jer nisu zakazali nove izbore ili jer su zakazali nova glasanja bez adekvatne pripreme za sigurno glasanje.
Kako navodi Freedom House, djeluje kao da su lokalne vlasti širom Sjedinjenih Država loše pripremljene za novembarske izbore, sa povećanim brojem zahtjeva za glasanje putem pošte, vjerojatne nedostatke osoblja i promjene izbornih pravila u posljednji trenutak - sve u vezi s pandemijom.
Dalje, 59 zemalja je iskusilo policijsko nasilje povezano sa odgovorom na korona virus, a hapšenja i zatvaranja zabilježena su u najmanje 66 zemalja.
Iako je 158 zemalja uvelo nove mjere povezane sa demonstracijama, ipak se desio značajan broj protesta u najmanje 90 zemalja od početka pandemije, pokazuje istraživanje. Događaji u Bjelorusiji pokazuju moćan prikaz otpora u zemlji gdje je sloboda okupljanja već dugo značajno ograničena, navodi Freedom House.
Noći žestokih protesta u Belorusiji
COVID-19 se širio usred dezinformacija i žrtvovanja demokratski izabranih populista poput Indije i Brazila, navodi se u izvještaju. Pandemija je također produbila jaz u demokratskim institucijama Sjedinjenih Država. Ne samo da je broj preminulih od COVID-19 među najvećim u svijetu, već se pandemija dešava u ključnoj izbornoj godini, te dolazi do politiziranja zdravstva.
Pratite:
Pandemija COVID-19 predstavlja ogromnu prijetnju za javno zdravlje. U isto vrijeme, mjere koje se uvode u cilju borbe protiv korona virusa, mogu imati štetan, diskriminatoran efekat, namjerno ili nenamjerno, navodi se u izvještaju.
Kako bi osigurali zaštitu političkih prava kao i građanskih sloboda Freedom House preporučuje zemljama da osiguraju da su mjere odgovarajuće i vremenski ograničene, tehničku podršku, pristup provjerenim informacijama, podršku sigurnim i fer izborima uz poštovanje javnog zdravlja, kao i borbu protiv korupcije i osiguravanje hitnog fonda koji će omogućiti organizacijama za ljudska prava da nastave svoje svakodnevne poslove.
