Stručni savjet za obnovu Zagreba nakon potresa od 22. ožujka zasjedao je prvi put u srijedu 30. rujna, pod predsjedanjem premijera Hrvatske Andreja Plenković, koji je kazao kako je zadovoljan sjednicom.
„Mislim da je bilo vrlo dobro jer smo razmijenili mišljenja sa brojnim stručnjacima iz akademske zajednice, komora i drugih tijela kako da doradimo nacrt programa mjera kojeg bi Vlada kojeg bi Vlada trebala usvojiti u sljedećih tridesetak dana,“ najavio je Plenković.
Saborska zastupnica oporbenog GLAS-a (Građansko-liberalni savez) Anka Mrak Taritaš za Radio Slobodna Europa (RSE) ocijenila je kako zapravo nekretnine obnavljaju sami vlasici.
„Pojedine zgrade digle su kredite sukladno svojim financijskim mogućnostima i odlučile su krenuti i ne čekati milost države, ni zakon ni bilo što drugo. Čuvaju račune i sve drugo što imaju, pa ako će u jednom trenutku imati priliku dobiti nazad – dobro. A ako ne – ne“, kaže Taritaš, navodeći kako je to "starije stanovništvo, siromašno stanovništvo, to su stariji ljudi koji nemaju nikoga da im pomogne, pa su u jednoj bezizlaznoj situaciji.
Nezavisni gradski zastupnik u Skupštini grada Zagreba Renato Petek podsjetio je kako je Zakonom propisano da će troškove obnove privatnih objekata oštećenih u potresu 22. ožujka snositi 60 posto država, 20 posto vlasnici i 20 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno u najvećem broju slučajeva grad Zagreb.
„Trenutno je grad u teškoj financijskoj situaciji i ja ne vidim načina otkuda bi grad mogao namaknuti potrebna financijska sredstva, jer je 20 posto procijenjene štete do razine jednog godišnjeg proračuna grada Zagreba - 11,72 milijardi kuna, odnosno oko 1,56 milijardu eura. To je potpuno nemoguća misija za grad Zagreb koji se nalazi u financijskoj krizi. Neću reći pred bankrotom, jer grad ne može bankrotirati, ali – u teškoj financijskoj situaciji“, upozorava Petek u izjavi za RSE.
Potres koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb i širu okolicu odnio je jedan ljudski život i nanio ogromnu materijalnu štetu od približno 11,5 milijardi eura.
U potresu je oštećeno ukupno 25.000 javnih i privatnih zgrada – od obiteljskih i višestambenih kuća do bolnica, škola i muzeja, od čega je njih 6.000 privremeno ili trajno neupotrebljivo.
