Jermenski vojnici pored raketnog lansera na spornom području Nagorno-Karabah (arhivska fotografija)
Oštre borbe između Jermenije i Azerbejdžana oko spornog regiona Nagorno-Karabah nastavljene su i 28. septembra, uprkos međunarodnim pozivima na uzdržavanje od sukoba.
Jerevan je prijavio borbe tokom cele noći, dok je Baku saopštio da su jermenske snage granatirale grad Tartar.
Vlasti u Nagorno-Karabahu, etničkoj jermenskoj separatističkoj enklavi u Azerbejdžanu, saopštile su 28. septembra da su dan ranije u sukobima sa azerbejdžanskim snagama ubijena ukupno 32 njihova borca.
Borbe koje su izbile u nedelju najveća su eskalacija nasilja ove dve zemlje od 2016. godine i izazvale su brze reakcije evropskih zemalja, Rusije, Ujedinjenih nacija i Sjedinjenih Država.
SAD osudile eskalaciju neprijateljstva
Američki Stejt department izrazio je uzbunu zbog izveštaja o "velikoj vojnoj akciji" koja je rezultirala "značajnim žrtvama", uključujući civile. „Sjedinjene Države najoštrije osuđuju ovu eskalaciju nasilja“, navodi se u izjavi portparola Stejt departmenta Morgan Ortagus. Ortagus navodi i da je zamenik sekretara Stephen Biegun pozvao ministre inostranih poslova Azerbejdžana i Jermenije "da podstaknu obe strane da odmah prekinu neprijateljstva" i da koriste postojeće veze za komunikaciju između njih kako bi izbegli dalju eskalaciju i "beskorisnu retoriku i akcije koje dalje podižu tenzije na terenu".
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres rekao je da je "izuzetno zabrinut zbog ponovnog nastavka neprijateljstava", a nasilje su osudili i Nemačka, Francuska i Italija i pozvale na hitni prekid vatre.
Kremlj pozvao na hitan prekid vatre
Zvanična Moskva pozvala je strane u sukobu u zoni Nagorno-Karabaha da odmah prekinu vatru i započnu pregovore za stabilizaciju situacije
"Prema dostupnim informacijama, situacija u zoni sukoba oko Nagorno-Karabaha naglo se pogoršala", saopštilo je u nedelju rusko Ministarstvo spoljnih poslova, a prenosi TASS.
"Pozivamo strane da odmah prekinu vatru i započnu pregovore kako bi stabilizovali situaciju", naglasila je ruska diplomatska služba.
Oštra reakcija Turske
Turska je ošto reagovala na vest o sukobu. Portparol turske vladajuće stranke Omer Čelik oštro je osudio napad Jermenije na Azerbejdžan.
On je objavio na Tviteru da će Turska stajati uz Azerbejdžan i rekao da se "Jermenija igra vatrom i ugrožava regionalni mir".
Portparol turskog predsednika Ibrahim Kalin takođe se oglasio na Tviteru, osuđujući Jermeniju.
"Jermenija je prekršila prekid vatre napadajući civilna naselja ... međunarodna zajednica mora odmah da reaguje i zaustavi ovu opasnu provokaciju".
Sukob Jermenije i Azerbejdžana počeo je februara 1988. godine, kada je autonomni region Nagorno-Karabah proglasio otcepljenje od Azerbejdžana.
Smrtonosni sukob Armenije i Azerbejdžana u slikama
1/20Žena stoji ispred svoje oštećene kuće u azerbejdžanskom regionu Tovuz 16. jula, nakon što su nastavljene prekogranične borbe između armenskih i azerbejdžanskih snaga
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
2/20Armenski premijer Nikol Pašinijan prisustvovao je pogrebu majora Garusha Hambardzumiana 16. jula u glavnom gradu Armenije, Jerevanu. Hambardzumian je među najmanje četiri armenska vojnika koji su ubijeni u sukobu na granici.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
3/20Armenske trupe nose sliku Hambardzumiana.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
4/20Deminer u zaštitnoj opremi radi na neeksplodiranoj granati pored kuće u azerbejdžanskom selu Agdam. Nekoliko sela s obje strane armensko-azerbejdžanske granice granatirano je. (15. juli)
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
5/20Žena u azerbejdžanskom selu Dondar Gushchu procjenjuje štetu na svojoj kući koju je pogodila armenska granata.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
6/20Policajac stoji uz kapiju izolovane kuće u azerbejdžanskom selu Agdam dok se demineri bave neeksplodiranom granatom.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
7/20Čovjek pokazuje na krater od granate u armenskom selu Aygepar 15. jula.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
8/20Stanovnik armenskog sela Aygepar pokazuje vrata oštećena granatiranjem 15. jula.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
9/20Oštećena kuća u armenskom selu Aygepar.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
10/20Sin i udovica azerbejdžanskog pukovnika Ilgara Mirzajeva prisustvovali su njegovoj sahrani u Bakuu. Mirzajev je bio među pet azerbejdžanskih vojnika ubijenih u sukobima 14. jula.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
11/20Mourners attend the funeral of Mirzayev and Azerbaijani Major General Polad Gashimov in Baku on July 15.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
12/20Ožalošćeni u Azerbejdžanu nose zastavu svoje države za vrijeme pogreba za Gashimova i Mirzayeva.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
13/20Muškarac u armenskom selu Aygepar pokazuje na svoj krov, koji je oštećen granatiranjem.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
14/20Žena u armenskom selu Aygepar pokazuje kako je kapija njenog dvorišts oštećena granatiranjem.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
15/20Armenske trupe prevoze gume kako bi učvrstile svoje položaje u blizini sela Movses 15. jula.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
16/20Čovjek pokazuje fragmente artiljerijskih granata u azerbejdžanskom selu Agdam.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
17/20Šteta na kući u azerbejdžanskom selu Dondar Gushchu 15. jula
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
18/20Dječak stoji uz kapiju kuće u selu Agdam u azerbejdžanskom okrugu Tovuz koja je oštećena granatiranjem 15. jula.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
19/20Selo Aygepar u armenskom okrugu Tavush pogođeno je minobacačkom i artiljerijskom vatrom u prekograničnim sukobima.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
20/20Žena i njen oštećeni dom u armenskom selu Aygepar.
Tenzije su i dalje visoke na sjevernoj granici između Armenije i Azerbejdžana, nakon višednevnih smrtonosnih sukoba između dvije bivše sovjetske republike.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Jermenija je u nedelju, 27. septembra, proglasila ratno stanje i opštu mobilizaciju zbog eskalacije sukoba u Nagorno-Karabahu.
"U Jermeniji je proglašeno ratno stanje i opšta mobilizacija. Zahtevam da se svi jave u vojne odseke", napisao je jermenski premijer Nikol Pašinjanin na Fejsbuku, preneo je AFP.
"Podržimo čvrsto našu državu, našu vojsku (...) i pobedićemo. Živela slavna jermenska vojska", napisao je Pašinjanin.
Prethodno je predsednik nepriznate republike Nagorno-Karabah Araik Artjunjan u Stepanakertu saopštio da je uvedeno ratno zakonodavstvo, preneo je TASS.
"Počeli smo da mobilišemo sve građane starije od 18 godina. U zemlji je proglašeno ratno zakonodavstvo", rekao je on.
Predsednik Azejberdžana Ilham Alijev je u televizijskom obraćanju nešto ranije obećao pobedu u borbama njegove vojske i jermenskih i separatističkih snaga u Nagorno - Karbahu, preneo je AFP.
"Azerbejdžanska vojska se bori danas na svojoj teritoriji, brani svoj teritorijalni integritet, zadaje razorne udarce neprijatelju. Naš cilj je pravedan i pobedićemo", rekao je on.
U spornom regionu Nagorno-Karabaha u nedelju ujutro je ponovo izbio sukob između Jermenije i Azerbejdžana, a jermensko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su oborena dva azerbejdžanska helikoptera.
Portparolka ministarstva Šušan Stepanjan rekla je da su jermenske snage pogodile tri azerbejdžanska tenka.
Stepanjan je rekla da je sukob 27. septembra počeo azerbejdžanskim napadom, ali Azerbejdžan je saopštio da je jermenska strana napala i da je Azerbejdžan krenuo u kontraofanzivu.
Nagorno-Karabah je etnički jermenska enklava u sastavu Azerbejdžana koja je van kontrole Azerbejdžana od kraja rata 1994. godine. Obe strane imaju jako vojno prisustvo duž demilitarizovane zone koja odvaja region od ostatka Azerbejdžana.
Za vreme sukoba od 1992. do 1994. godine, Azerbejdžan je izgubio kontrolu nad Nagorno-Karabahom i sedam susednih regiona.
Od 1992. godine održavaju se pregovori o mirnom rešenju sukoba u okviru OEBS Minsk grupe, kojom predsedavaju Rusija, SAD i Francuska.