Dostupni linkovi

Đaci u Liplju još uvijek štrajkuju 


Ploča na ulazu u školu, Liplje kod Zvornika, 1. septembar

Roditelji djece koja pohađaju nastavu po bosanskom planu i programu na području Opštine Zvornik u Republici Srpskoj, na istoku Bosne i Hercegovine, susreli su se s direktorom područne Osnovne škole „Sveti Sava“ u Liplju kraj Zvornika, Goranom Ivanovićem, kako bi dali podršku roditeljima i djeci koji od 1. septembra bojkotuju nastavu.

Dijete Ramadana Rizvića pohađa školu u obližnoj Kamenici. Iako bošnjačka djeca iz te škole idu na nastavu, roditelji traže da se i njima upisuje bosanski kao maternji jezik, zbog čega su i došli na sastanak u Liplje, jer su, kaže Rizvić problemi isti.

„Ja njemu kažem kako ću ja upisati svoje dijete u školu u Tuzlu. Ko će ga primiti kada ovog jezika kojeg vi nama pišete nema nigdje. Čovjek kaže ja sa tim nemam ništa. Možete mi raditi šta hoćete, ali ja ga ne mogu promijeniti“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rizvić nakon sastanka.

Roditelji 12 učenika koji pohađaju područnu školu u Liplju na bojkot su se odlučili jer im u matične knjige nije upisan bosanski jezik, kako im to stoji i u đačkim knjižicama, već jezik bošnjačkog naroda.

Roditelji i dalje odbijaju djecu vratiti u školske klupe sve dok im se ne omogući da kao jezik kojim govore bude upisan kao bosanski.

Jedan od roditelja iz područne škole u Liplju, Muharem Sinanović, za RSE kaže kako je za 14. septembar sazvan sastanak s roditeljima drugih škola na području Zvornika, na koji su pozvani i predstavnici vlasti.

„Do jučer (9. septembar) su djeca išla pred školu, a od jučer su prestali da idu i pred školu. Još uvijek su u štrajku. Mi smo zakazali u ponedjeljak u 12 sati sastanak u školi Liplje i pozvali smo sve državne institucije, ombudsmene za ljudska prava i tada ćemo znati šta ćemo i kad ćemo, te hoćemo li ići u neke radikalnije mjere.“

Ukoliko ne budu uvaženi njihovi zahtjevi Sinanović kaže kako bi se s djecom mogli pješice uputiti ka Banjaluci u znak protesta.

Za učenike područne škole u Liplju nastava se odvija po bosanskom planu i programu, ali prema obrazloženju Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, oni samo slijede ustavne preporuke kada je u pitanju jezik.

"Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda', pri čemu se ne favorizuje nijedan od tri konstitutivna naroda, pa stoga smatramo da ovakvom definicijom nije povrijeđen princip konstitutivnosti naroda, koji spada u zaštitu kolektivnih ljudskih prava i sloboda – a propisan je u 10. alineji Preambule Ustava BiH", naveli su u odgovoru iz Ministarstva na upit Radija Slobodna Evropa od 1. septembra.

Ministarstvo je 3. septembra pozvalo roditelje učenika koji pohađaju područnu Osnovnu školu „Sveti Sava“ da vrate djecu u školske klupe, "ne zanemarujući važnost redovnog pohađanja nastave i socijalnih kontakata za zdrav rast i razvoj njihove djece".

Iz Ministarstva ovog bosanskohercegovačkog entiteta ističu da svako dijete u RS, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, ima jednaka prava i jednake mogućnosti u osnovnom vaspitanju i obrazovanju.

„Svim učenicima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u Republici Srpskoj omogućeno je izučavanje jezika u okviru nacionalne grupe predmeta. U Područnom odjeljenju Liplje od 2005/2006. godine nastava iz nacionalne grupe predmeta izvodi se po Nastavnom programu Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona i udžbenicima iz Federacije BiH“, navode iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

Vrhovni sud Republike Srpske naložio je 5. decembra 2019. godine da se uvede nacionalna grupa predmeta i provodi nastava po bosanskom planu i programu u Osnovnoj školi "Sveti Sava" u Kotor Varoši na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. U ovom školskom programu je i predmet "bosanski jezik i književnost". Presudom su poništene sve one sa nižih sudova, pa i ona Okružnog suda Banja Luka u kojoj su odbijeni zahtjevi roditelja kao neosnovani.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine 26. maja 2016. godine zaključio je da Bošnjaci mogu svoj jezik nazvati kako hoće, jer je neutralna odredba u Ustavu Republike Srpske u kojem stoji da se u RS koriste jezici srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda. Prema odluci Ustavnog suda BiH, svako suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava BiH, ali i Ustava RS.

Ustavni sud BiH je, između ostalog, konstatovao da Ustav BiH nigde ne propisuje da se nazivi jezika kojim govore konstitutivni narodi, moraju povezati s nazivima konstitutivnih naroda. Ustav BiH daje pravo konstitutivnim narodima i ostalima da jezik kojim govore nazovu kako žele.

Prema Okvirnom Zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini u članu 7. navodi se: „Jezici konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavat će se u svim školama, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Svi učenici će u školama izučavati pisma koja su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini“.

Pogledajte

Kancelarija DFC u Beogradu kao početak primene Vašingtonskog sporazuma
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:22 0:00
XS
SM
MD
LG