Povjerenje građana Švedske u vlasti i zdravstvenu agenciju u opadanju je podovom rješavanja problema epidemije virusa korona, pokazuju rezultati nove ankete koju prenosi agencija Rojters.
Odluka vlasti da ne proglase striktnu blokadu kao što su učinile mnoge druge evropske zemlje imala je veliku podršku građana, ali su se tokom prethodnih sedmica pojavile kritike povodom visoke stope smrtnosti od korona virusa u poređenju sa ostalim nordijskim državama.
U junu je povjerenje u sposobnost vlasti da rješavaju problem epidemije opala na 45 odsto sa 63 odsto u aprilu, pokazuju rezultati ankete agencije "Novus" za javni servis SVT.
- Briselski blog: Zašto Švedska po pitanju korona virusa postupa drugačije
- Briselski blog: Porast broja smrtnih slučajeva u Švedskoj
- BLOG RSE o pandemiji COVID-19
U padu je i povjerenje u Agenciju za javno zdravlje, koja vodi kampanju za fizičko distanciranje i higijenske mjere. Agencija je u aprilu imala podršku 73 odsto anketiranih, a sada je taj procenat 65 odsto.
Prema istraživanju agencije "Demoskop", procenat onih koji imaju veliko ili umjereno povjerenje u poteze vlasti opao je na 55 odsto sa 65 odsto u aprilu.
U Švedskoj je od virusa korona umrlo preko 4.500 ljudi, što je nekoliko puta više nego u Norveškoj, Danskoj i Finskoj zajedno.
Korona virus nije zaustavio život u Švedskoj, pristup koji izaziva kontroverze
Dok je ostatak Evrope u nekoj vrsti karantina zbog korona virusa, život u Švedskoj se odvija uobičajeno, što ove fotografije i pokazuju.
Većina švedskih prodavnica, škola, barova i resotrana je otvorena. Jedna od mera koju je Švedska preduzela kako bi suzbila pandemiju korona virusa jeste zatvaranje univerziteta i srednjih škola. Švedske vlasti su 27. marta zabranile okupljanja veća od 50 ljudi. Za razliku od ove skandinavske zemlje, druge države su preduzele radikalnije mere - Nemačka je zabranila okupljanja više od dvoje ljudi, Češka je uvela obavezno nošenje zaštitinih maski, a jermenska poliicja koristi zvučnike kako bi obaveštavala građane da ostanu u svojim kućama.
Strategija Švedske je da zaštiti starije i one koji pripadaju rizičnim grupama. Vlada je preporučila da kod kuće ostanu svi stariji od 70 godina, kao i oni koji imaju visokoriziče bolesti. Svim ostalim građanima preporučeno je da, ako mogu, rade od kuće, pridržavaju se pravila fizičkog distanciraja i ostanu u svojim domovima ako se ne osećaju dobro.
Švedski epidemiolozi brane odluku države da škole ostanu otvorene, govoreći da bi njihovo zatvranje bilo "kompleksna mera koja bi dovela do gubljena radne snage u zdravstvu, jer bi medicinsko osoblje moralo da ostane kod kuće sa decom, što je potpuno neprihvatljivo za trenutnu situaciju". Dodaju i da bi zatvaranje škola dovelo do toga da "deca više vremena provode sa ljudima, što bi povećalo rizik od širenja infekcije na druge, pogotovo starije".
Mnogi u Švedskoj oštro kritikuju način na koji se vlast bori protiv korona virusa. Profesor virusologije sa Univerziteta Umeo Fredrik Egh rekao je za švedski javni servisa da je "duboko zabrinut i da bi voleo da vidi Stokholm u karantinu".
"Mi smo jedina zemlja na svetu koja ne čini sve da bi sprečila širenje virusa. Situacija je izuzetno ozbiljna", rekao je Egh.
Druge zemlje, uključujući Veliku Britaniju, prvo su imale isti pristup kao i Švedska. Kada je smrtnost od korona virusa naglo porasla, države su promenile startegije.
Švedska ima populaciju od 10 miliona ljud i više od tri hiljade potvrđenih slučajeva korona virusa, od čega je oko devedeset ljudi umrlo. Poređenja radi, susedna Danska, koja ima 5,7 miliona ljudi, a koja je zatvorila škole, većinu radnji i zabranila okupljanja više od deset ljudi, prijavila je oko dve hiljade obolelih i oko 50 umrlih.